Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g 8/15 itu. 3-7
  • Sela o Lou Tino—O Loo Iai Faamatalaga

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Sela o Lou Tino—O Loo Iai Faamatalaga
  • Ala Mai!—2015
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • MĀFUAAGA E MANAʻOMIA AI E SELA FAAMATALAGA
  • “TUSIA I SE AUALA E MAFAI ONA TATOU MALAMALAMA I AI”
  • NA FAAPEFEA ONA OO NA FAAMATALAGA I LE DNA?
  • PE E IAI SE TĀUA?
  • Faamatala e se Saienitisi Lona Faatuatuaga
    Ala Mai!—2016
Ala Mai!—2015
g 8/15 itu. 3-7
O faamatalaga o loo i se sela o le DNA, ua pei o ni tusi o loo i fata o se faletusi

MATAUPU AUTŪ

Sela o Lou Tino​—O Loo Iai Faamatalaga

I LE 1953, na faalauiloa ai e James Watson ma Francis Crick, o ni tagata atamamai e suʻesuʻeina sela o le tino, se mea na maua i a la suʻesuʻega e matuā tāua i lo tatou malamalamaga faasaienisi e faatatau i le ola. Sa la iloa ai le auala e faia aʻe ai le DNAa e sautualua faataamilo. O le DNA lea e tele ina maua i le vaega ogatotonu o sela, o loo iai faamatalaga e faatatau i se tagata. O lenei mea mataʻina na maua i suʻesuʻega, na amata mai ai se malamalamaga fou i suʻesuʻega i meafaiola. Ae o le ā le fuafuaga o faamatalaga o loo iai i sela? E sili atu i lenā, na faapefea ona oo na faamatalaga i inā?

MĀFUAAGA E MANAʻOMIA AI E SELA FAAMATALAGA

Pe sa e taumānatu pe na faapefea ona tupu aʻe se fatu laau ma avea ma laau? Pe faapefea foʻi i se fuāsela ua afuafua ona avea ma tagata? Po o e taumānatu po o fea e maua mai ai ou foliga? E aofia ai i tali o nei fesili faamatalaga o loo iai i le DNA.

Mea ninii i le DNA, e foliga e pei o ni apefaʻi uumi e faataamilo

E toetoe o sela uma lava e iai DNA, o ni mea ninii e foliga e pei o ni apefaʻi uumi e faataamilo. I le tuufaatasiga atoa o DNA i totonu o se sela o le tino, o loo iai i apefaʻi le pe ā ma le tolu piliona fasitepu faalalava o loo iai vailaau o le tino. O nei vailaau e fā ituaiga, ma ua faapuupuu i mataʻitusi o le A, C, G ma le T.b Ua taʻua e saienitisi nei fasitepu faalalava o base pairs, ona e lua ituaiga vailaau e faia aʻe ai fasitepu faalalava taʻitasi. I le 1957, na faatū ai e Francis Crick le manatu e faapea, o le auala e faasolosolo ona fafau aʻe ai fasitepu faalalava, o i inā lea e maua mai ai faamatalaga ia e faia aʻe ai se tagata. Sa amata ona manino mai lenā manatu i vaitausaga o le 1960.

O so o se faamatalaga lava, e tusa pe e faia aʻe i ni ata, leo po o upu, ae e tele auala e mafai ona teu ma faaaogā ai. O se faaaʻoaʻoga, e teu ma faaaogā e komepiuta faamatalaga e ala i fuainumera. E mafai ona teu ma faaaogā e sela ola ia faamatalaga e ala i vailaau o le tino, ma o le DNA o le vailaau autū lea. E mafai ona tuufaasolo atu le DNA pe a vaevaeina sela ma fanafanau se meafaiola, ma o vala ia e taʻu mai ai o loo iai le ola i se meafaiola.

E faapefea ona faaaogā e sela faamatalaga? Ia mafaufau i le DNA e pei o ni fua mo ni meaʻai, ia e faamatala auʻiliʻili mai ai ma le saʻo laasaga taʻitasi e ao ona fai. Ae nai lo o le uma ane la e maua mai ai se keke po o se pai, atonu e uma ane ua maua mai ai se kapisi po o se povi. Peitaʻi, e otometi ma matuā lavelave le faagasologa o mea uma o loo tutupu i totonu o sela ola.

O faamatalaga o loo iai i le sela o se siama, e mafai ona ofi i totonu o se tusi e afe ona itulau

Ua teuina faamatalaga o loo i sela seʻia oo ina manaʻomia, atonu ina ia sui ai sela ua mamaʻi pe pepē, pe ina ia tuufaasolo atu ai ou foliga i sau pepe. O le ā le tele o faamatalaga o loo iai i le DNA? Seʻi manatu i le siama, o se mea itiiti i le tino. Na faapea mai Bernd-Olaf Küppers, o se saienitisi mai i Siamani: “Pe a faaupu i se gagana e malamalama ai tagata, o faamatalaga o loo faamatala ai le fausia aʻe o le sela o se siama, e taitutusa ma le tele o faamatalaga o loo tusia i se tusi e afe ona itulau.” Ua talafeagai ai le faamatalaga a le polofesa o David Deamer e faapea: “E oo lava i se mea matuā laʻitiiti e ola i le tino, e matuā maofa ai se tasi i le lavelave o le auala na faia aʻe ai.” O le ā la le tele o faamatalaga o loo i le tuufaatasiga o DNA i se sela o se tagata? Ua faapea mai Bernd-Olaf: “E mafai ona faatumulia ai se faletusi o loo iai tusi e silia ma le lua afe.”

DNA​—Aso Iloga

  • 1869 Na iloa ai e le saienitisi o Friedrich Miescher faamatalaga e faatatau i le DNA (deoxyribonucleic acid).

  • Amataga o le vaitausaga o le 1900 Na iloa ai e le saienitisi o Phoebus Levene le faasologa o vailaau e faia aʻe ai le DNA, ma le auala e soofaatasi ai nei vailaau ina ia faia aʻe ai se mea itiiti e pei o se filifili.

  • 1950 Na iloa ai e le saienitisi o Erwin Chargaff, e eseese auala e tuufaatasi ai DNA i ituaiga o meafaiola eseese.

  • 1953 Na iloa ai e saienitisi o James Watson ma Francis Crick, le auala e faia aʻe ai le DNA e sautualua faataamilo.

“TUSIA I SE AUALA E MAFAI ONA TATOU MALAMALAMA I AI”

Ua taʻua e Bernd-Olaf, o faamatalaga o loo i le DNA, ua pei o loo tusia i se gagana o le sela. Ua ia faapea mai: “I le pei o gagana a tagata, ua faapena foʻi ona faatulaga faamatalaga i le gagana o le sela i se auala talafeagai ma malamalama.” Pe a faafaigofie, e iai le kalama po o tulafono a le DNA, lea e pulea ai le auala e tuufaatasia ma faaaogā ai faamatalaga o loo iai.

O faamatalaga taʻitasi o loo i le DNA, ua faia aʻe ai faatonuga eseese e faatonu ai le auala e fau aʻe ai polotini ma isi mea ia e faia aʻe ai sela eseese, ia e faia aʻe ai le tino o se tagata. O se faaaʻoaʻoga, e ono faailoa mai e nei faatonuga le auala e fausia aʻe ai sela o ponaivi, sela o maso, sela o neula, po o sela o le paʻu. Na tusi Matt Ridley, o sē e talitonu i le evolusione: ʻO faamatalaga o loo i le DNA, ua faia aʻe pe tusia i se tuufaatasiga o vailaau, e tofu mataʻitusi taʻitasi ma le vailaau. Ae o le mea e maofa ai, ua tusia i se auala e mafai ona tatou malamalama i ai.’

Na tatalo Tavita i le Atua i le Salamo 139:16: “Na silasila mai lava ou fofoga ina o afuafua aʻu, na tusia foʻi i lau tusi ona vaega uma.” E moni sa faaaogā e Tavita se gagana faafatusolo. Peitaʻi, sa saʻo lelei o ia, ma o le masani lenā a ē na tusia le Tusi Paia. E leai se tasi o i latou na taaʻina i tala faafagogo po o talatuu a isi tagata anamua.​—2 Samuelu 23:1, 2; 2 Timoteo 3:16.

Mātua ma le la tama teine

Na faapefea ona tuufaasolo atu i se tamaitiiti foliga o ona mātua?

NA FAAPEFEA ONA OO NA FAAMATALAGA I LE DNA?

O le tulaga masani, pe a faamatala e saienitisi se manatu e leʻi malamalama muamua i ai, e iʻu ane ua latou suʻesuʻeina ai foʻi ma se isi manatu. O le mea tonu lenā na tupu ina ua iloa faamatalaga e faatatau i le DNA. Ina ua iloa o loo iai i le DNA se tuufaatasiga o faamatalaga, e toʻatele tagata na tuufesili, ʻNa faapefea ona oo na faamatalaga i inā?’ E moni e leai se tasi na vaai i le faiga o le DNA. O lea, e tatau ona fai ni a tatou lava faaiʻuga e tusa ai ma lenā fesili, ae e ao ona saʻo aʻiaʻi na faaiʻuga. Seʻi iloilo faatusatusaga o loo mulimuli mai.

  • I le 1999, na maua ai i Pakisitana ni toega o omea mai anamuā lava, ma o loo iai ni faailoga po o ni mea na tusitusi ai e lē masani ai. E oo mai lava i aso nei e lē o iloa le uiga o ia faailoga, peitaʻi ua manatu i ai o se tagata sa tusitusia ia faailoga.

  • Ina ua mavae ni nai tausaga talu ona maua e James ma Francis le auala e fausia aʻe ai le DNA, na faatū ai e nisi saienitisi se toʻalua le manatu e faatatau i le suʻesuʻeina o faailoilo mai i le vateatea. O i inā na amata mai ai ona saʻili po o iai le ola i nisi paneta e ese mai i lo tatou paneta.

O lona uiga, e tusa pe e ala mai ni faamatalaga i ni faailoga i se omea po o ni faailoilo mai i le vateatea, e manatu lava tagata e iai sē o loo aumaia ia faamatalaga. E lē tau manaʻomia ona latou vāai a o tusia pe faia mai e se tasi ia faamatalaga, ina ia manatu ai e iai sē na aumaia ia faamatalaga. Peitaʻi, ina ua iloa e tagata faamatalaga e sili ona lavelave e faatatau i le tuufaatasiga o vailaau e faia aʻe ai se tagata, e toʻatele na lē amanaʻia le mea moni e faapea e ao ona iai sē e atamai na saunia mai faamatalaga o loo i le DNA. Pe e talafeagai ma ōgatusa ma le faasaienisi lenei faiga? O le toʻatele o saienitisi atamamai e faapea mai leai, e pei o Dr.  Gene Hwang ma le polofesa o Yan-Der Hsuuw.c Seʻi iloilo a laʻua faamatalaga.

E suʻesuʻe e Dr. Gene Hwang faamatalaga faamatematika i le auala e gaoioi ai sela. Sa talitonu o ia i le evolusione, ae o ana saʻiliʻiliga ua suia ai lona manatu. Sa ia faapea atu i le Ala Mai!: “O le suʻesuʻeina o le auala e gaoioi ai sela, ua ou malamalama ai i le faagasologa o le ola, ma ua ou matuā maofa ai i le atamai o Lē na foafoaina mea.”

O le polofesa o Yan-Der Hsuuw o le faatonu i suʻesuʻega e faia i se ola ua afuafua, i le National Pingtung University of Science and Technology a Taiwan. Sa talitonu foʻi o ia i le evolusione, ae o ana saʻiliʻiliga na suia ai lona manatu. Na ia taʻua e faatatau i le vaevaeina o sela ma o latou matafaioi: “E tatau ona saʻo le faasologa ma saʻo le vaega e fausia aʻe ai se sela. Muamua, e faaputuputu sela ina ia faia aʻe ai mea ua taʻua o tissues, ona faaputuputu lea o tissues ma faia aʻe ai totoga, vae ma lima. E leai se saienitisi e mafai ona ia tusia ni faatonuga mo se ituaiga faagasologa faapea. Peitaʻi, o loo iai i le DNA faamatalaga uma mo le auala e fausia aʻe ai se ola ua afuafua. Ina ua ou iloiloina nei mea uma, sa ou talitonu ai loa o le Atua na ia saunia le ola.”

1. Dr. Gene Hwang; 2. Polofesa o Yan-Der Hsuuw

Gene Hwang (itu agavale) ma Yan-Der Hsuuw

PE E IAI SE TĀUA?

O le tali saʻo, ioe. Pe afai o le Atua na foafoaina le ola, ua alagatatau la ona avatu iā te ia le viiga, ae e lē o le evolusione. (Faaaliga 4:11) Pe afai foʻi o i tatou o galuega a Lē e atamai na foafoaina mea, e iai la se fuafuaga o o tatou olaga. Ae afai na teʻi lava ua iai le ola, e leai la se fuafuaga o o tatou olaga.d

O le mea moni, ua naunau tagata mafaufau ia maua ni tali faamalieloto. Na taʻua e Viktor Frankl, o se polofesa e suʻesuʻeina neula ma mataupu o le mafaufau: “O le mea autū i le olaga o tagata, o le fia iloa lea o le fuafuaga o o tatou olaga.” I nisi faaupuga, e tatou te naunau ia faamalie o tatou manaʻoga faaleagaga. Pe ana faapea e leʻi foafoaina i tatou e le Atua, semanū e lē iai ni o tatou manaʻoga faaleagaga. Peitaʻi, pe afai o i tatou o galuega a le Atua, pe na ia tuuina mai ni auala e faamalie ai o tatou manaʻoga faaleagaga?

Na tali e Iesu lenei fesili ina ua fetalai e faapea: “E lē na o meaʻai e ola ai le tagata, ae o afioga uma e tulei mai i le fofoga o Ieova [po o le Atua].” (Mataio 4:4) Ua faamalieina e afioga a Ieova o loo faamauina i le Tusi Paia, manaʻoga faaleagaga o le faitau miliona o tagata. Ua latou iloa ai foʻi le fuafuaga o o latou olaga ma maua se faamoemoe mo le lumanaʻi. (1 Tesalonia 2:13) Tau ina ia faapea foʻi ona faamalieina e le Tusi Paia ou manaʻoga faaleagaga. O lea, ua talafeagai ai ona e iloiloina lenei tusi e lē mafaatusalia.

a Sa faavae mai saʻiliʻiliga a James ma Francis i suʻesuʻega a isi tagata suʻesuʻe na muamua atu e faatatau i le DNA (deoxyribonucleic acid).​—Tagaʻi i le pusa “DNA​—Aso Iloga.”

b O nei mataʻitusi e mo upu nei: adenine, cytosine, guanine, ma le thymine.

c O loo maua i la matou upega tafaʻilagi o le jw.org nisi o faatalanoaga ma saienitisi atamamai. Oomi le vaega Search ona ta lea i totonu le faaupuga “interview scientist.”

d O loo maua i le www.pr2711.com polosiua The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking ma le Was Life Created? ia o loo talanoaina ai tali o fesili e faatatau i le foafoaga ma le evolusione.

Po o le Evolusione o se Aʻoaʻoga Faasaienisi?

O ā vala e mafai ai ona avea se aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga faasaienisi? Ua taʻua i le Encyclopedia of Scientific Principles, Laws, and Theories, o se aʻoaʻoga faasaienisi, e pei o le aʻoaʻoga a Albert Einstein e faatatau i le kalave, e tatau ona

  1. Mātauina ma iloa atu ona aafiaga

  2. Maua le iʻuga e tasi pe a toe faataʻitaʻi ma fai suʻesuʻega

  3. Saʻo iʻuga e faatalitalia pe a faia ni faataʻitaʻiga

Pe a fua la i nei vala, po o se aʻoaʻoga faasaienisi le evolusione?e E lē mafai ona mātauina ma iloa atu le auala e faagaoioi ai, e lē mafai ona toe maua le iʻuga lava e tasi, ma e lē mafai ona saʻo iʻuga e faatalitalia. Pe e mafai ona manatu i le evolusione o se aʻoaʻoga faasaienisi e leʻi faamautinoaina? Ua faamatala i le lomifefiloi lea na taʻua i luga, o se manatu e leʻi faamautinoaina, e uiga atu i “se iloiloga totoʻa o ni mea moni ina ia faia aʻe ai se faaiʻuga i se mea, pe a uma ona faia ni faataʻitaʻiga ma suʻesuʻega e faamaonia ai le moni.”

e O le “evolusione” e uiga atu i le “macroevolution,” po o le matuā liua o se meafaiola e avea ma se isi meafaiola. O se faaaʻoaʻoga, o le liua o le manukī e avea ma tagata. A o le “microevolution” e faasino atu i nai suiga lāiti i se meafaiola, atonu ona o le auala na faafanafanau ai.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga