Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g16 Nu. 2 itu. 3-7
  • Le Tusi Paia—Aiseā e Tutasi Ai?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Tusi Paia—Aiseā e Tutasi Ai?
  • Ala Mai!—2016
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O Loo Iai le Atamai Tau Amio ma Faaleagaga
  • O Loo Faamatala ai Mafatiaga ma Faafitauli o Tagata
  • O Loo Taʻu Mai ai le Faamoemoe
  • Saʻo ma le Sesē: Le Tusi Paia​—Se Taʻiala Maufaatuatuaina
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2024
  • O le ā e Faatatau i ai le Tusi Paia?
    Ala Mai!—2008
  • A‘oa‘oga Moni e Finagalo i ai le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • “Faauta! Ou te Faia ia Fou Mea Uma Lava”
    “Faauta! Ou te Faia ia Fou Mea Uma Lava”
Faitau Atili
Ala Mai!—2016
g16 Nu. 2 itu. 3-7
O loo faitau le Tusi Paia a se tamāloa

MATAUPU AUTŪ

Le Tusi Paia—Aiseā e Tutasi Ai?

Na māeʻa ona tusia le Tusi Paia i le pe ā ma le 2,000 tausaga ua mavae. Talu mai lenā taimi, e tele isi tusi na lauiloa ma toe mou atu. Peitaʻi e lē faapena le Tusi Paia. Seʻi iloilo vala o loo mulimuli mai.

  • Na faaauau ona iai le Tusi Paia e ui i le tele o osofaʻiga mataʻutia a tagata maualuluga. O se faataʻitaʻiga, i le vaitaimi o le senituri lona 13 i le senituri lona 15, ua taʻua i le tusi An Introduction to the Medieval Bible, o nisi atunuu na faapea mai o Kerisiano, ʻsa manatu i le umia ma le faitauina o le Tusi Paia i gagana e masani ai tagata, o se tetee ma faatuʻiese.’ Sa lamatia ola o tagata atamamai na faaliliuina le Tusi Paia i gagana e malamalama ai tagata, pe uunaʻia le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. O nisi na fasiotia.

  • E ui lava i le tele o fili o le Tusi Paia, ae na faaauau ona avea ma tusi e aupito i sili ona tufatufaina atu. I se fua faatatau, e pe ā ma le lima piliona kopi o le Tusi Paia atoa pe i vaega, ua lomia i le silia ma le 2,800 gagana. O lenei tulaga ua matuā ese ai lava le Tusi Paia mai i tusi faafilosofia, faasaienisi, ma isi mataupu, ia atonu e toʻaitiiti i latou e mauaina pe e vave foʻi ona lē toe aogā.

  • Ua fesoasoani le Tusi Paia e faatumau ma faaleleia atili nisi o gagana ua faaliliuina ai. Sa telē se aafiaga o le faaliliuga faa-Siamani a Martin Luther i le gagana Siamani. Ua faamatalaina le uluaʻi faaliliuga a le King James Version, “atonu o le tusi aupito i sili lea ona telē sona taaʻiga lelei ua lomia” i le gagana Peretania.

  • ʻUa telē le taaʻiga a le Tusi Paia i aganuu a atunuu i Europa ma Amerika i Mātū. E lē gata ua taaʻina ai talitonuga ma faiga faalotu, ae faapea foʻi ata e tusi ma vane, tusitusiga, tulafono, faiga faapolotiki, ma isi vala e tele.’—The Oxford Encyclopedia of the Books of the Bible.

O nisi na o mea moni e tutasi ai le Tusi Paia. Ae aiseā ua matuā lauiloa ai le Tusi Paia? Aiseā ua lotomalilie ai nisi e lamatia o latou ola ona o le Tusi Paia? E tele māfuaaga, e aofia ai vala nei: O loo iai i le Tusi Paia faamatalaga atamai i le auala e tatau ona tatou ola ai, ma le auala e maua ai se faiā lelei ma le Atua. Ua fesoasoani mai foʻi ina ia tatou malamalama i le pogai autū o mafatiaga ma faafitauli o tagata. Ae sili ai, o loo folafola mai ai le faaiʻuina o na faafitauli, ma le auala o le a faataunuu ai.

FAAMATALAGA MONI

O se Tusi Paia o loo tatala

E 66 tusi ua faia aʻe ai le Tusi Paia; o lenei tusi e paia na māeʻa ona tusia i se vaitaimi e pe ā ma le 1,600 tausaga.

E pe ā ma le 40 failautusi po o tusiupu na tusia le Tusi Paia, ma o nisi o i latou o ni faifaatoʻaga, faifaiva, faamasino, tupu, ma faimusika.

O le matua autū o le Tusi Paia o le Malo o le Atua, o se faigāmalo i le lagi o le a pulea mai le lalolagi. (Tanielu 2:44; 7:13, 14) O le a tafiesea e le Malo mea leaga, mafatiaga ma le oti, e ala i le autasia o tagata i le pule a lo tatou Pule Silisili Ese, o Lē na foafoaina mea, o Ieova le Atua.—1 Korinito 15:24-26.

O Loo Iai le Atamai Tau Amio ma Faaleagaga

E tāua aʻoaʻoga i le poto salalau. Peitaʻi ua faapea mai se faatonu o se nusipepa i Kanata, e taʻua o le Ottawa Citizen, ʻe tusa pe e tele ni ou faailoga maualuluga, ae e lē faapea ai e saʻo au filifiliga i le tulaga tau amio.’ I se suʻesuʻega na faia e se kamupani e taʻua o le Edelman, ua iloa ai o le toʻatele o tagata atamamai, e aofia ai taʻitaʻi o faigāmalo ma pisinisi, e taufaavalea, gāoi, ma faia faiga faatogafalea. O le iʻuga, “ua lē toe maufaatuatuaina ai e tagata ē ua fai ma taʻitaʻi.”

E taulaʻi atu le Tusi Paia i aʻoaʻoga i le itu tau amio ma le faaleagaga. E tatou te maua ai le tofā mamao i le “amiotonu, o le faamasinotonu ma le amio saʻo, o ala lelei uma ia.” (Faataoto 2:9) O se faataʻitaʻiga, o se tauleʻaleʻa e 23 tausaga, o lē o le a tatou faaigoa iā Setefano, sa faafalepuipui i Polani. A o iai i le falepuipui, na amata ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia ma talisapaia le aogā o fautuaga o loo iai. Na tusi o ia: “Ua ou iloa nei le uiga o le manatu ia ʻe āva i lou tamā ma lou tinā.’ Ua mafai foʻi ona ou pulea oʻu faalogona, aemaise lava i le ita leaga.”—Efeso 4:31; 6:2.

O le mataupu silisili na pāʻia ai le loto o Setefano, o le Faataoto 19:11: “O le tofā mamao o le tagata, e faagesegese ai lona ita, ma e matagofie foʻi lona lē manatua o le agaleaga.” O lea, pe a fesagaʻia e Setefano se tulaga e tofotofoina ai, e taumafai o ia e iloilo ma le toʻafilemu lea tulaga, ma faatatau mataupu silisili talafeagai o le Tusi Paia. Ua ia faapea mai: “Ua ou iloa nei o le Tusi Paia o le tusi taʻiala sili lea.”

O Maria o se Molimau a Ieova, sa tuuaʻia e se fafine faailoga tagata i luma o le lautele. Ae nai lo o le toe tali atu, sa savali ese ma le toʻafilemu Maria. Sa leaga faalogona o le fafine ona o ana gaoioiga, ma ia saʻilia loa Molimau a Ieova. Pe ā o se masina mulimuli ane, sa ia toe vaai ai iā Maria, sa ia fusi ma faatoese atu iā te ia. Sa manatu foʻi o ia o le agamalu ma le amio pulea o Maria, sa atagia mai ai ona talitonuga faalotu. O le iʻuga, sa filifili lenei fafine ma sui e toʻalima o lona aiga, e suʻesuʻe le Tusi Paia ma Molimau a Ieova.

Na fetalai Iesu, “e taʻuamiotonuina le atamai i ana galuega.” (Mataio 11:19) E tele faamaoniga e iloa ai le aogā o mataupu silisili o le Tusi Paia. E avea ai i tatou ma tagata e sili ona lelei. E “atamai ai le tagata e leai se poto masani,” e “olioli ai le loto,” ma e “malamalama ai mata” i le itu tau amio ma le tulaga faaleagaga.—Salamo 19:7, 8.

O Loo Faamatala ai Mafatiaga ma Faafitauli o Tagata

Pe a faia ni saʻiliʻiliga i se faamaʻi tele, e taumafai le ʻausuʻesuʻe e saʻili le pogai na māfua ai. E faapena foʻi pe a tatou taumafai e malamalama i le pogai o mala ma puapuaga ua mafatia ai tagata. O loo iai i le Tusi Paia le fesoasoani, auā o loo faamauina ai lo tatou talafaasolopito mai i le amataga, le taimi na amata ai o tatou faafitauli.

O loo faamauina i le tusi o Kenese na amata puapuaga o tagata ina ua fouvale uluaʻi tagata i le Atua. Na filifilia e i laʻua lava le mea lelei ma le mea leaga, o le aiā e na o Lē na foafoaina mea e pule ai. (Kenese 3:1-7) E faanoanoa ona talu mai lenā taimi, ua iai foʻi i tagata lenā mafaufau fia tutoʻatasi. O le iʻuga, ua faaalia i mea ua tutupu i le talafaasolopito, ua leai se saʻolotoga ma se fiafia o le fanau a tagata, ae ua na o feteenaʻiga, mafatiaga, ma puapuaga i le tulaga tau amio ma le faaleagaga. (Failauga 8:9) Ua talafeagai ai le taʻua i le Tusi Paia ʻe lē o i le tagata, ona faatonuina le mea e ui ai o ia.’ (Ieremia 10:23) Ae o le tala lelei, ua toeitiiti ona faaiʻuina lea o le leaga o le tulaga fiatutoʻatasi o tagata.

O Loo Taʻu Mai ai le Faamoemoe

Ua faamautinoa mai i le Tusi Paia, o le alofa o le Atua i ē e faaaloalo i lana pule ma ana tapulaa, o le a lē faaauau ai ona iai le amioleaga ma mafatiaga. O tagata amioleaga o le a ʻselesele i āuga o o latou ala.’ (Faataoto 1:30, 31) Ae “o ē e agamalu, e fai mo i latou le lalolagi, e matuā faafiafiaina foʻi i latou ona o le tele o le filemu.”—Salamo 37:11.

O loo taatia i autafa o se ipu kofe se Tusi Paia o loo tatala

“E finagalo [le Atua] ina ia faaolaina ituaiga uma o tagata, ma ia maua le poto saʻo i le upu moni.”—1 Timoteo 2:3, 4

O le a faataunuu e le Atua lona finagalo mo se lalolagi filemu e ala mai i lona Malo. (Luka 4:43) O lenā Malo o le a pulea le lalolagi, ma o le a faaalia ai e le Atua le tonu o lana pule silisili ese i le fanau a tagata. Na faafesootaʻi e Iesu le Malo ma le lalolagi ina ua taʻua i lana tatalo faaaʻoaʻo: “Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi.”—Mataio 6:10.

Ioe, o le a faia e tagatānuu o le Malo o le Atua le finagalo o le Atua, ma amanaʻia e na o Lē na foafoaina mea e iai le aiā e pule ai, ae lē o se tagata. O le a lē toe iai ni faiga piʻopiʻo, matapeʻapeʻa, le lē tutusa o le tulaga tau tamaoaiga, faailogalanu, ma faigātaua. O le a autasi le lalolagi, tasi le faigāmalo, ma o le a tutusa tapulaa tau amio ma le faaleagaga.—Faaaliga 11:15.

O le auala autū e tatou te oo atu ai i lenā lalolagi fou, o aʻoaʻoga. Ua taʻua i le 1 Timoteo 2:3, 4, “e finagalo [le Atua] ina ia faaolaina ituaiga uma o tagata, ma ia maua le poto saʻo i le upu moni.” O lenā upu moni e aofia ai aʻoaʻoga o le Tusi Paia ia atonu e tatou te taʻua o tulafono faavae o le Malo, o tulafono ma mataupu silisili o le a lima taʻitaʻiina ai, e pei o mataupu silisili e maua i le Lauga a Iesu Keriso i le Mauga. (Mataio mataupu e 5-7) Pe a e faitau i na mataupu e tolu, taumafai e faaata le ituaiga olaga o le a iai pe afai e faatatauina e tagata uma le atamai o Iesu.

Pe e tatau la ona faateʻia i tatou i le avea o le Tusi Paia ma tusi ua sili ona tufatufaina i le lalolagi? E leai. O aʻoaʻoga o loo iai ua faamaonia ai o se tusi mai i le Atua. O le tele ua tufatufaina atu ai le Tusi Paia, ua faaalia ai e finagalo le Atua ia iloa e atunuu uma ma gagana o ia, ma ia maua aogā i faamanuiaga o le a aumaia e lona Malo.—Galuega 10:34, 35.

O fetu i le lagi

Ua taʻua i le Tusi Paia o loo pulea le lagi i tulafono

O SE TUSI UA FAAALIALIA AI FAIGA FAANUUPŌ

Ua taʻua i le tusi Encyclopedia of Science and Religion, sa ʻtalitonu tagata anamua o loo pulea le vateatea e ni atua malolosi.’ Peitaʻi ua taʻua i le Tusi Paia o loo pulea le vateatea i tulafono o le natura. O se faaaʻoaʻoga, i le pe ā ma le 3,500 tausaga ua mavae, na faasino atu ai le Tusi Paia i “tulafono o le lagi.” (Iopu 38:33) O loo taʻua i le Ieremia 31:35 “tulafono o le masina ma fetu.” O ē na talitonu i lenā manatu, na puipuia i latou mai i tapuaʻiga sesē ma faiga faanuupō.—Iopu 31:26-28; Isaia 47:1, 13.

O SE TUSI E FAAMAONI

O se tasi o uiga e sili ona tāua o ē na tusia le Tusi Paia, o le faamaoni, e oo lava i mea sesē na latou faia. O se faaaʻoaʻoga, ina ua uma ona faia e le tupu o Tavita le mulilua ma Patesepa, na taʻu saʻo mai e Tavita lona faapea atu i le Atua: “Ua ou faia le mea leaga i lau silafaga.” (Salamo 51:4) Sa taʻutino mai e le aposetolo o Ioane lona ifo faalua e tapuaʻi atu i se agelu. Na faapea atu i ai le agelu: “Ia e faaeteete! Aua e te faia lenā mea.  . . Ia tapuaʻi i le Atua.” (Faaaliga 19:10; 22:8, 9) O lenei ituaiga faamaoni e leʻi iai i tusiupu anamua, ae o se uiga sa iloa ai ē na tusia le Tusi Paia.

O SE TUSI O LOO FAATĀUA AI LE MĀLŌLŌINA O LE MAFAUFAU

Ua faalaeiau i tatou i le Tusi Paia ia atiaʻe uiga e faamalosia ai le tulaga lelei o le mafaufau, e pei o le alofa mutimutivale ma le faamagalo. Ua taʻua i le Efeso 4:32: “Ia agalelei le tasi i le isi, ia māfana lo outou alofa, ma ia fefaamagaloaʻi ma le lotoatoa.”

Ua taʻua i se lomiga a le Mayo Clinic i le Iunaite Setete, “pe afai e te lē faamagalo atu, o le a e faatigā iā te oe lava.” Ua taʻua atili i lea lomiga, o le faamagalo atu e iʻu ai “i ni faiā māfana; faaleleia ai le tulaga faaleagaga ma tau faalogona; faaitiitia ai le popole, mafatia ma le ita; faaitiitia ai le toto maualuga; faaitiitia ai āuga o le tulaga mafatia; ma faaitiitia ai lamatiaga o le faaaogāsesē o le ʻava malosi ma fualaau faasāina.”

O SE TUSI O LOO TALI AI FESILI TĀUA E FAATATAU I LE OLAGA

O se pepe ua fuafua o loo i le manava o le tinā

Pepe faatoʻā afuafua

E tele ituaiga fesili e mafai ona tali e le faasaienisi, peitaʻi e lē o fesili uma e mafai ona taliina ai. Ua taʻua i le tusi Biotechnology—Changing Life Through Science: “O le toʻatele o saienitisi, fomaʻi ma le ʻaufaifilosofia, e ioe e lē mafai e le faasaienisi ona tali fesili e faatatau i le tulaga tau amio, po o fesili faalelotu.”

  • E MAFAI E LE FAASAIENISI ona taʻu mai fua faamatematika mo tulafono o loo pulea ai le vateatea, ae e lē mafai ona taʻu mai pe aiseā ua iai le vateatea, ma pe aiseā ua pulea ai i tulafono e saʻo lelei.

  • E MAFAI E LE FAASAIENISI ona faamatala mai le auala e gaoioi ai le totoga fanautama, ae e lē mafai ona fesoasoani mai ina ia tatou faia ni filifiliga saʻo e faatatau i feusuaʻiga.

  • E MAFAI E LE FAASAIENISI ona faamatala mai le faagasologa o le tuputupu aʻe o se pepe faatoʻā afuafua, ae e lē mafai ona fesoasoani mai ina ia tatou faia le filifiliga saʻo e faatatau i le faapaʻū tama.

O loo taliina i le Tusi Paia nei fesili ma le tele o isi fesili tāua, ina ia fesoasoani iā i tatou ʻe malamalama ai i le amiotonu, o le faamasinotonu ma le amio saʻo, o ala lelei uma ia.’—Faataoto 2:9.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga