Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g16 Nu. 6 itu. 10-11
  • Desiderius Erasmus

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Desiderius Erasmus
  • Ala Mai!—2016
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • SUʻESUʻEGA MA TALITONUGA
  • FAALILIUGA ELENI O LE FEAGAIGA FOU
  • Le Tusi Paia e Ta‘ua o le Complutensian Polyglot—O se Faaliliuga Mata‘ina o le Talafaasolopito
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • Le Tusi Paia—Ua Faapelepeleina ma Faasāina
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Lisi o Mataupu
    Ala Mai!—2016
  • Wessel Gansfort “o Sē na Toefuata‘i a o Le‘i Oo i le Toefuata‘iga”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
Ala Mai!—2016
g16 Nu. 6 itu. 10-11

ATA MAI I ASO UA MAVAE

Desiderius Erasmus

Desiderius Erasmus

SA LAUILOA Desiderius Erasmus (pe tusa 1469-1536) o se tasi o faitofā e sili ona atamai i lona vaitaimi i totonu o Europa, ae na mulimuli ane taʻuleagaina foʻi o sē palaai po o sē e tetee. I le taimi na aasa ai finauga a lotu, na ia faaalialia ai mea sesē a le lotu Katoliko, faapea i latou na mananaʻo e toefuataʻiina le lotu. I aso nei, ua aloaʻia o ia o se tasi na tū malosi e suia le tulaga o lotu i Europa. I le ā le itu?

SUʻESUʻEGA MA TALITONUGA

O le telē o le malamalamaga o Erasmus i le gagana Eleni ma le gagana Latina, na mafai ona ia faatusatusa ai faaliliuga Latina o le Tusi Paia, e pei o le Vulgate i le gagana Latina ma uluaʻi manusikulipi Eleni o Tusitusiga Paia Eleni, lea e masani ona taʻua o le Feagaiga Fou. Na ia talitonu e tāua le poto mai i le Tusi Paia. O le māfuaaga lea, na ia manatu ai e tatau ona faaliliuina Tusitusiga Paia i gagana sa tautatala ai tagata i lenā taimi.

Na faaauiluma e Erasmus le toefuataʻiina o le Lotu Katoliko, talu ai na ia talitonu e tatau ona aafia le olaga atoa i le faa-Kerisiano, ae lē na o se mea e tau ina fai. O le iʻuga, ina ua amata ona tetee ē na toefuataʻiina le lotu ma finau e fai ni suiga i totonu o le Lotu o Roma, na masalomia ai loa Erasmus e le lotu Katoliko.

Na faaalialia e Erasmus mea sesē a le lotu Katoliko, ma i latou na mananaʻo e toefuataʻiina le lotu

Na faaalialia e Erasmus i ana tusitusiga faiga matagā a taʻitaʻi lotu, o latou olaga faalialiavale, ma le lagolagoina e pope o faigātaua. Na ese o ia mai i taʻitaʻi lotu amio piʻopiʻo o ē na faaaogā tū a le lotu e maua ai a latou mea mai i tagata, e pei o le taʻutino o agasala, tapuaʻi i sagato, anapogi, ma malaga i nofoaga paia. E na te leʻi lagolagoina foʻi isi tū a le lotu e pei o le totogi o patele e tatalo mo le faamagaloina o agasala a tagata ua maliliu, ma le faasā ona faaipoipo o nisi o ē mautofiga i le lotu.

FAALILIUGA ELENI O LE FEAGAIGA FOU

I le 1516, na lolomi ai e Erasmus lana lomiga muamua o le Feagaiga Fou i le gagana Eleni, o le uluaʻi lomiga muamua lea o Tusitusiga Paia Eleni ua lomiaina. Na aofia i galuega a Erasmus faamatalaga faaopoopo faapea lana faaliliuga o Tusitusiga Paia Eleni i le gagana Latina, lea e ese mai i le Vulgate. A o faagasolo taimi, na toe teuteuina ai lana faaliliuga, ma maua mai ai se faaliliuga e matuā ese mai i le faaliliuga Latina o le Vulgate.

Faaliliuga a Erasmus o le Feagaiga Fou i le gagana Eleni

Faaliliuga a Erasmus o le Feagaiga Fou i le gagana Eleni

O se tasi o eseesega sa iai o le 1 Ioane 5:7. Ina ia lagolagoina le aʻoaʻoga o le Tolutasi lea e lē faavaeina i le Tusi Paia, sa faaopoopo ai i le Vulgate ni faaupuga sesē e taʻua o le comma Johanneum. E faitauina faapea: “O loo i le lagi le Tamā, le Upu, ma le Agaga Paia: o nei vaega e tolu e tasi i latou.” Peitaʻi, e leʻi tuuina e Erasmus na faaupuga i ana lomiga muamua e lua o le Feagaiga Fou, talu ai e leʻi maua na faaupuga i manusikulipi Eleni na ia faaaogāina. Ae i se taimi mulimuli ane, na faamalosia o ia e le Lotu e tuu na faaupuga i totonu o lana lomiga lona tolu o le Feagaiga Fou.

O le toe faaleleia o le faaliliuga a Erasmus o le Feagaiga Fou i le gagana Eleni, na mafai ona maua ai ni faaliliuga e sili ona lelei i isi gagana i Europa. Na faaaogā e Martin Luther, William Tyndale, Antonio Brucioli, ma Francisco de Enzinas nei lomiga e faaliliu ai Tusitusiga Paia Eleni i le gagana Siamani, Peretania, Italia, ma le gagana Sepania.

Na soifua Erasmus i le vaitaimi na fevaevaeaʻi ai lotu, ma na manatu Ē na Toefuataʻiina le lotu Porotesano na matuā aogā lana faaliliuga o le Tusitusiga Paia Eleni. Na manatu nisi iā Erasmus o sē na toefuataʻiina le lotu, ae na faatoʻā iloa le mea moni ina ua toefuataʻiina le lotu. E leʻi fia faia sana vaega i finauga sa faia e faatatau i mataupu faalotu. O le mea e mataʻina ai, i le silia i le 100 tausaga ua mavae, na tusi le faitofā o David Schaff e faatatau iā Erasmus, “na maliu o ia ae leʻi toe iai sana vaega i lotu. E leʻi taʻua e le Katoliko o ia o so latou sui, ma e faapena foʻi i le Lotu Porotesano.”

FAAMATALAGA MONI

  • I le 1516, na tatala ai e Erasmus le Feagaiga Fou sa lomia i le gagana Eleni. Sa iai i totonu o lea kopi tusitusiga i le gagana Eleni i le isi itu, ae o le isi itu sa iai lana faaliliuga faa-Latina ma isi faamatalaga auʻiliʻili.

  • I upu tomua o lana Feagaiga Fou, na tusi ai Erasmus: “Ou te matuā lē lagolagoina i latou e lē mananaʻo e faitau tagata [lautele] i Tusitusiga Paia pe faaliliuina foʻi [Tusitusiga Paia] i isi gagana [taatele].”

  • Na susunuina ana tusi e ē na tetee iā te ia i isi vaega o Europa, ma mo le tele o tausaga sa aofia ana tusi i le lisi o tusi sa faasāina e pope i Roma.

Sa Lauiloa o Ia i le Lalolagi

O Erasmus o se faitofā sa telē lona malamalamaga i le tele o mataupu. Sa soifua ma faigaluega o ia i le tele o atunuu o Europa, lea na faauō ai i tagata maualuluga i malo ma iunivesite. Na saʻili atu iā te ia faitofā mai i isi atunuu. Na salalau atu ana tusitusiga ma na fiafia tagata e faitau i ai, o le māfuaaga lea na avea ai o ia o se tagata lauiloa. O so o se vaipanoa na ia malaga ai sa faafeiloaʻi o ia e pei o le faafeiloaʻiga o se perenise, o ē mautofiga i lotu, ma faitofā e pei o ia. Na tusi se tusitala i aso nei e faatatau iā te ia: “I lona vaitaimi, sa lauiloa o ia i le lalolagi, e pei o se tagata lauiloa i aso nei.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga