Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • kc mata. 14 itu. 127-140
  • Ua Pule mai le Tupu!

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ua Pule mai le Tupu!
  • “Ia Oo Mai Lou Malo”
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • LE FAAMATALAINA O SE MITI
  • “TAUSAGA O NUU ESE”
  • O LE Ā LE UIGA O “IERUSALEMA”?
  • O LE Ā LE UMI NA “SOLIA” AI?
  • LE FAATAUNUUGA TELE
  • “TAUSAGA E FITU”—O LE Ā LE UMI?
  • LE MELENIUMA—O AFEA?
  • “LENEI TUPULAGA”—O LĒ FEA?
  • Se Miti Na Faaalia ai ua Lalata le Vaivaa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • O le 1914, o se Tausaga Iloga i Valoaga o le Tusi Paia
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
  • O le ā ua Faailoa Mai i Mea na Tutupu o Loo Taʻua i le Tusi Paia e Uiga i le 1914?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • Ia Loto Faafetai—Ua Pule le Malo Faa-Mesia o Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
Faitau Atili
“Ia Oo Mai Lou Malo”
kc mata. 14 itu. 127-140

Mataupu 14

Ua Pule mai le Tupu!

1, 2. (a) O le ā le tāua tele o le tausaga e 1914? (e) Na faapefea ona faasino tonu atu e le mekasini o le Watch Tower i le 1914 a o leʻi taitai lava?

MA LE lē toe fesiligia lava, o le tausaga e 1914 na faailogaina ai se vaitaimi tonu lea na suia ai faiga o mea a atunuu ma tagata. Peitai sa sili mamao atu ona mataʻina na i lo o mea sa mafaufau i ai le toatele o tusitala o talafaasolopito. O se taimi na tutupu ai mea faamaniti tino e uiga i le “oo mai” o le malo o le Atua. I le tele o tausaga na muamua atu, sa tulimataʻia ai ma le faaeteete e tagata suesue o le Tusi Paia ma faatalitali ma le matuā naunau i lena tausaga. O le ā le faavae na faia ai faapea?

2 O tausaga e tolusefulufa a o leʻi oo i le 1914, na faasino atu ai e le mekasini o le Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, i ona lomiga o Tesema 1879 ma Mati 1880 e faapea, o le tausaga e 1914 o se taimi faailogaina lea i valoaga o le Tusi Paia. O se mataupu i lona lomiga o Iuni 1880 na faasino atu ai i le fotuai mai o le iʻuga o “Tausaga o Nuuese (Luka 21:24 xxi. 24).” E ui lava ina sa lē malamalama le tusitala i le faatatauga atoatoa o mea tutupu ua toeitiiti aliaʻi mai, ae sa ia faaalia lava mai le faasologa o taimi o le Tusi Paia faapea o le vaitaimi o “tausaga e fitu,” po o le 2,520 tausaga, o le pulea o malo e atunuu e lē talitonu i le Atua, e amata mai lava i le uluai faatafunaga o Ierusalema anamua, lea na tatau ona iʻu i le “T.A. 1914.” Sa ia faamatala mai faapea: “O le vaitaimi umi o le 2,520 tausaga ma . . . mea matuitui na oo i ai [tagata o le Atua] i lalo o le puleaga a manu feai (malo faaletagata, Tani. 7 vii.) o loo manino lava lona faaataina mai i le Tani. 4 iv., le ‘fitu taimi’ o Nepukanesa ma mea matuitui na oo ia te ia i le nofoaga o manu feai.” O ā ea la, nei “tausaga e fitu”?

LE FAAMATALAINA O SE MITI

3. O le ā le upu moni faavae ua faamatalaina i le Tanielu 4:25?

3 O loo faamatala mai e le Tanielu mataupu e 4 o le tusi o le Tusi Paia o Tanielu se miti faavaloaga uigaese. Ua na faataʻitaʻia mai faapea “ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu ai foi i le ua ia finagalo i ai.” (Tanielu 4:25) O Nepukanesa, le tupu o Papelonia, sa fai sana miti ma sa taʻuina atu i le perofeta o Tanielu ina ia maua le faamatalaga o lona uiga.

4-6. (a) O le ā le miti na maua e Nepukanesa? (e) Na faapefea ona faamatalaina e Tanielu le miti? (i) Na faapefea ona faataunuuina lea miti? (o) Ina ua toe faafoisia mai o ia, o le ā le faamaoniga na faia e Nepukanesa?

4 Na vaaia e Nepukanesa i le faaaliga se laau telē faapea e mafai ona iloa mamao mai i tuluʻiga o le lalolagi. Ua saunia foi e ia meaʻai mo mea uma, ma le faapaologa. Ae peitai o “le ua paia” mai le lagi ua ia faatonu mai ina ia tuu i lalo le laau ma ia faamau lona pogati i le fusi uamea ma le apamemea, o uamea ia e lua e sili ona malolosi i lea taimi. E tatau ona mavae atu “tausaga e fitu” a o iai pea le laau i lenei tulaga fusifusia.

5 I le faamatalaina o lenei faaaliga faavaloaga, na faamalamalamaina ai e Tanielu faapea o le laau ma lona matagofie na faaataina ai Nepukanesa. O ia sa tatau ona ‘tuu i lalo’ pe faamaulaloina. O “tausaga e fitu” o le a mavae atu i le taimi lea o le a pei ai Nepukanesa o se manu o le vao. Peitai e pei ona leʻi faaumatia atoatoa le laau, o lea pe a mavae “tausaga e fitu” e ao ona toe faafoisia mai le tupu.—Tanielu 4:19-27.

6 O le mea lava lena na oo ia Nepukanesa. Na faamaulaloina o ia, ma avea e pei o se manu na vavaeeseina mai le mea e nonofo ai tagata, sa ʻai i le vao. O na “tausaga e fitu” o le mea moni lava o le fitu o tausaga, o le vaitaimi na oo ai Nepukanesa ‘i mea matuitui faatasi ma manu o le vao.’ Ua oo ina tutupu lona lava lauulu, e pei lava o fulufulu o aeto, ma ona atigilima na tutupu e pei o matiuu o manu felelei. Ae na mulimuli ane sa toe maua lona malamalama ma na toe faafoisia i lona tulaga tautupu. Ina ua oo mai lena mea, ona vivii ai lea o ia ma faaneenee “i le Tupu o le lagi” o ia o Lē tu moni lana pule ma o lona “malo foi e āu tupulaga lava lea.”—Tanielu 4:28-37.

7-9. (a) I lē fea valoaga na faasino atu i ai e Iesu le iʻuga o Taimi o Nuuese? (e) O lea, o ā fesili e tāua ona tatou naunau i ai?

7 Peitai ane, e fesootai faapefea lenei mea ma le tausaga e 1914 o o tatou Aso Taatele?

“TAUSAGA O NUU ESE”

8 O le taimi a o faamatalaina ‘le faailoga o le faaiʻuga o lenei faiga o mea’ na fetalai ai Iesu Keriso:

“E solia foi Ierusalema e nuu ese, seia faaiuina tausaga o nuu ese.” (Luka 21:24)

O “nuu” sa faasino i ai e Iesu o nuu ia e lē o ni Iutaia, ae o ni “Nuuese.” O loo faaaogāina i inā e le Tusi Paia lauiloa o le King James Version le faaupuga “taimi o Nuuese.” O lea la, ua tau mafaufau le toatele, ‘O ā Taimi o Nuuese? O le ā le vaitaimi lea sa manatu i ai Iesu? O anafea na amata ai lena vaitaimi, ma o afea o le a iʻu ai?

9 Ua uma ona tatou matauina e iai se uiga tāua o le valoaga sili a Iesu i le “faailoga” mo i tatou i aso nei. O lea, e ao foi ona tatou iloa tali i nei fesili.

O LE Ā LE UIGA O “IERUSALEMA”?

10-12. (a) E tusa ai ma se tasi tagata aʻoga, o mea na tutupu i le va o le 29-70 T.A. na avea ma ata o le ā? (e) O le ā le uiga e sili ona tāua e mafai ona faatatau i ai le “Ierusalema” i le Luka 21:24? (i) E faapefea i se cyclopedia lauiloa ona fesoasoani ia i tatou i lea manatu? (o) O lea, o le ā o loo faauiga i ai le “Ierusalema”?

10 I le faamatalaina o le valoaga a Iesu, sa matauina e Polofesa A. T. Robertsona faapea na faaaogāina e Iesu “le faaumatiaga o le malumalu ma Ierusalema lea na tupu i lena lava tupulaga i le T.A. 70, faapea e avea foi ma faailoga po o ata o lona afio faalua mai ma le gataaga o le lalolagi po o le faaiʻuga o le olaga nei.” O lea la, e mafai ona tatou fesili faapea: E ese ai mai le mea na tupu i Ierusalema i le 70 T.A., o le ā se uiga tele pe umi o lona faatatauga ua mafai e Iesu ona faatatau atu ia “Ierusalema” i le Luka 21:24?

11 Sa manatu Iesu ia Ierusalema o se aai laumua o Isaraelu, e mautū ai tupu na faauuina e Ieova i le gafa o Tavita i “le nofoālii o Ieova,” e pule ai e fai ma tupu mo Ieova le Atua. Sa fai foi lona malumalu ma laumua o tapuaiga mo le lalolagi uma. (1 Nofoaiga a Tupu 28:5; 29:23; 2 Nofoaiga a Tupu 9:8) Ua matauina e le Cyclopædia a M’Clintock ma Strong e faapea: “Sa avea Ierusalema ma nofoaga faalemalo o le tupu o Isaraelu uma; ma o le Malumalu, sa masani ona taʻua ‘o le maota o Ieova,’ sa faia foi i lea lava taimi e tasi ma mea e afio ai le Tupu o tupu, le ao sili ona maualuga o le setete faaleatua, . . . a o le mea moni, sa leʻi tāua Ierusalema i tulaga faapolotiki: sa lē o se laumua lea o se emepaea malosi e faatonutonuina mai ai ni upufai o nisi setete, peitai sa tū maualuga lea aai i faamanuiaga pupula na valoia mai e Tavita ina ua ia faaalia lona faatuatua i le oo mai o se Mesia. [Salamo 2:6; 110:2].”—Tusi IV, itulau e 838.

12 O le nonofo o tupu i le gafa o Tavita “i le nofoālii o le malo o Ieova” sa faamamafaina ai lava lea malo o le malo moni lava o le Atua. O le malo o Isaraelu lea sa iai i Ierusalema o se malo faiata o le Atua. O “Ierusalema” la sa faaatagia ai le malo o le Atua.

13, 14. O anafea ma na faapefea ona amata le ‘soliga’ i le Luka 21:24?

13 Manatua la le afioga a Iesu e faapea: “E solia foi Ierusalema e nuu ese, seia faaiuina tausaga o nuu ese.” (Luka 21:24) O anafea la na amataina ai lenei ‘soliga’? E manino lava na amata i se taimi a o leʻi taitai fanau mai Iesu i Peteleema, auā ua leva ona taofia le avea o tupu i le gafa o Tavita ma pule i Ierusalema. Na faaiʻuina le gafa tautupu o Tavita ina ua aveesea mai le Tupu o Setekaia i le nofoalii e le osofaiga a tagata Papelonia i lalo o Nepukanesa.

14 Ua taʻu mai e talafaasolopito saʻo atoatoa o le Tusi Paia le mea na tupu ona o le leaga o tagata atoa foi ma le Tupu o Setekaia. Ua faapea mai: “Ua oo ina tupu le toasa o Ieova i lona nuu, ua oo ina leai se fofo. Ona auina mai ai lea e ia ia te i latou o le tupu o Kaletaia [tagata Papelonia] o le na fasia o latou taulelea i le pelu . . . ua ia tuuina atu [o le Atua lea], i latou uma i lona lima [o le lima o Nepukanesa]. O ipu uma foi o le fale o le Atua, o mea tetele ma mea iti, ma oloa o le fale o Ieova, ma oloa a le tupu ma ona alii; ua au mai e ia o ia mea uma i Papelonia. Ua latou susunu foi le fale o le Atua, ma lepeti le pa o Ierusalema.” (2 Nofoaiga a Tupu 36:11, 12, 16-20) O i inā na amata ai ona ‘solia le aai.’

O LE Ā LE UMI NA “SOLIA” AI?

15-17. (a) O ai na leiloa ai “le tonu [aiā faaletulafono]” i le malo o Tavita, ma e faapefea? (e) O ai o le a na toe maua mai lena aiā, ma mo le ā le umi? (i) O lea, o le ā le fesili tatau ua lāgā ai? (o) Aiseā e tatau ai ia Tanielu ona tali i lenei fesili?

15 Na uluai valoia mai e le perofeta o Esekielu le aveesea o Setekaia mai le nofoalii, o le toe tupu lea o le gafa tautupu o Tavita na pule mai Ierusalema faalelalolagi, i upu nei:

“Ua faapea ona fetalai mai o le Alii o Ieova, Ave ese ia le pulou ie, to ese ia le palealii; e le o lea lenei mea; . . . Ou te fulisia, fulisia, fulisia, e le toe i ai lava lea, seia afio mai o ia ua i ai le tonu, ona ou avatua ai lea ia te ia.”—Esekielu 21:26, 27.

16 E ui lava ina sa leiloa ai i inā “le tonu [“aiā faaletulafono,” NW]” i le malo o sa Tavitā e le Tupu o Setekaia, ae o le a toe mauaina e le Mesia na folafolaina lena “tonu [po o le aiā]” ma o le a pule ai foi i le malo o le Atua e “faavavau.” (Luka 1:32, 33) Ae peitai, o le ā le umi o le a iai seia oo atu i le taimi o le a amata ai ona pule mai le malo faa-Mesia—lea na faaataina mai e le malo faalelalolagi o Isaraelu faatasi ma lona laumua i Ierusalema?

17 Sa silafia e Ieova le Atua, ma e mafai ona ia faailoa mai le vaitaimi i lana Afioga, e pei lava ona uluai valoia mai le tele o isi lava mea mo le lumanai. I lana lauga e uiga i “le gataaga o le lalolagi” sa faasino atu ai e Iesu i nisi taimi i le valoaga a Tanielu, lea na muai taʻuina mai ai ma le saʻo atoatoa e le Atua le tele o mea tutupu o le a oo mai i le lagi ma le lalolagi. (Faatusatusa le Mataio 24:3, 15, 21, 30 faatasi ma le Tanielu 9:27; 11:31; 12:1; 7:13.) E lē gata i lea, pe na leʻi saunia ea i le valoaga o “vaiasosa e fitugafulu” i le Tanielu 9:24-27, le taimi faasolo e saʻo atoatoa mo le afio muamua mai o le Mesia? Pe ua lē talafeagai ea foi la mo le perofeta lava lea e tasi ona ia taʻuina mai le taimi mo le afio faalua mai o le Mesia? O loo tatou maua i le Tanielu mataupu e fa lenei faamatalaga faavaloaga, lea o loo aafia tonu ai i tatou.

LE FAATAUNUUGA TELE

18. (a) Aiseā atonu na lē taʻua ai e talafaasolopito faalelalolagi le leaga o le mafaufau o Nepukanesa? (e) Aiseā e tatau ai ona tatou utagia le mea ua fai mai ai le Afioga a le Atua i inei?

18 Ua maeʻa nei ona tatou iloiloina le faatatauga o le faataunuuga muamua o le valoaga a Tanielu o “tausaga e fitu” ma na tatou matauina na faatatau lea mea i le fitu o tausaga moni o le valea o Nepukanesa. E ui lava e lē o tuuina mai e talafaasolopito faaletagata se faamatalaga auiliili o le toesea o Nepukanesa i le fitu tausaga mai le nofoalii ia, ae e lē ao ona teʻi ai. O tala tusia anamua o Aikupito, Asuria ma Papelonia o loo sili ona lauiloa i le leaga i lo latou aveesea o so o se mea lava faapea e ono faamaasiasia ai le pule, o se tasi lena o mafuaaga mo lo latou lē maufaatuatuaina e pei o le Afioga faagaeeina a le Atua. O le Afioga lava a le Atua na ia faamautinoaina mai ia i tatou faapea o le miti po o le faaaliga na faataunuuina lava. Ua faapea foi ona faaalia i upu o le valoaga e tatau ona iai se faataunuuga o le a sili mamao atu. Ma ua faapena lava ona tupu. I le ā le auala?

19. Aiseā ua fetaui lelei ai, i lenei faaaliga, ona fesoasoani ia i tatou e fuafuaina le umi o Taimi o Nuuese?

19 E tatau ona matauina o le miti na tuuina atu i le tupu o Papelonia, le tupu tonu lava lena o le lalolagi na avea ma meafaigaluega i le lafotuina o le malo faiata o le Atua i luga o le lalolagi, ma ua faapea ona faatūina ai loa pulega faalelalolagi e pule a Nuuese. E lē gata i lea, o le faaaliga na tuuina atu ma le manino lava i ni nai tausaga ina ua mavae lenei suiga tāua tele—ina ua taofia se malo faiata na auala mai ai le faatinoga o le pule aoao a Ieova. I le ma lea foi, ua faamamafa mai pea lava pea i le Tanielu mataupu e 4 le matua ‘ua pule Lē Silisili ese i le malo o tagata ma tuuina atu ai i lē ua ia finagalo i ai.’ (Tanielu 4:17, 26, 34, 35) O lea la, ua iai mafuaaga lelei tatou te faamoemoe atu ai i lenei faaaliga ina ia maua ai ni faamatalaga e faatatau i le umi o le pulega a Nuuese i lenei lalolagi.

20. O le ā le fesili tatou te fesili ai, ma o fea atonu tatou te saili i ai mo le tali?

20 I le faitauina o aso mai le lafotuina o le malo faiata o le Atua, ma lona tupu sa Tavitā, o le ā le umi e tatau ona iai seia oo ina toe faaali mai e le Atua lana pule aoao e ala i se malo na aafia ai le gafa tautupu o Tavita, e avea ai le Mesia e fai ma tupu e pule? Ua saunia mai e le Tanielu mataupu e 4 se faavae mo le fuafuaina o le umi o Taimi o Nuuese po o “tausaga o nuu ese [“le taimi atofaina o nuu ese,” NW],” i le vaitaimi o le a solia ai e na nuu ese “Ierusalema,” po o le malo o le Atua.—Luka 21:24.

21. O le ā ua faaalia mai i le Tanielu 4:15-17 ma le Iopu 14:7 e tusa ai ma le tulaga na mulimuli mai i le aveesea o Setekaia mai le nofoalii?

21 O lenei taimi o le soliga e amata mai i le tausaga lea na aveesea ai e Nepukanesa le Tupu o Setekaia mai le nofoalii i Ierusalema. I le faasolo mai i lena taimi, o le faatinoga o le pule aoao a Ieova e pei ona faaataina e le gafa tautupu o Iutaia na ‘tatuuina i lalo.’ Sa i lalo o taofiofiga lena pule, e pei o le pogati na fusia, lea na taʻua i le miti a Nepukanesa. Na pule malosi Nuuese i luga o le lalolagi uma e pei ni manu. Peitai sa iai se faamoemoe mo le “laau,” faapea o le a “toe tupu” aʻe. Ona iloa ai lea e tagata ola “ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata.”—Tanielu 4:15-17; Iopu 14:7; faatusatusa i le Isaia 11:1, 2; 53:2.

22. O anafea ma i le ā le auala ua toe fuga mai ai le “laau” o le Malo?

22 I lenei malo toe faafoisia mai, e pule ai Lē Silisiliese e auala i lana Mesia. E lē i le afio muamua mai o Ia o se tagata lelei atoatoa i le lalolagi, ina ua manatu faatauvaa i ai tagata Iutaia ma latou teena o ia o se tupu. Peitai e ao ona tatalaina fusi o le pogati, ma o le a toe lauolaola mai le “laau” o le Malo, ina ua taunuu mai o ia, lenei “tagata ua aupito faatauvaa,” i lona mamalu o se Tupu faalelagi o tagata o atunuu uma. Pe a iʻu Taimi o Nuuese, ona sosoo ai lea ma le avea o malo o le lalolagi ma malo o “lo tatou Alii ma lona Keriso.”—Faaaliga 11:15; Tanielu 4:17, 25.

“TAUSAGA E FITU”—O LE Ā LE UMI?

23. Aiseā e tatau ai i Taimi o Nuuese ona oo mai lava i o tatou aso?

23 O lea, ma le manino lava, o “tausaga e fitu” e pei ona faatatauina i le Taimi o Nuuese e tatau ona umi tele atu na i lo tausaga moni e fitu. Manatua, na fetalai Iesu e uiga i le ‘faataunuuga’ po o le iʻuga o nei Taimi o Nuuese i le sootaga ma “le faaiʻuga o lenei faiga o mea.” (Luka 21:7, 24; Mataio 24:3, NW) O lea la, e tatau ona oo mai lava lena vaitaimi i o tatou aso. Po o le ā ea le umi o ia aso?

24. E mafai faapefea ona tatou faamatalaina le umi o “tausaga e fitu”?

24 A suʻe i le mataupu e 12 o le Faaaliga, ona tatou mātauina lea o le fuaiupu e 6 ma le 14 o loo faaalia mai ai se vaitaimi e 1,260 aso “i le tausaga, ma tausaga, ma lona vaeluagalemu o le tausaga,” po o le 1 + 2 + 1/2 o le aofai e 31/2 tausaga po o taimi. O lea la, o le “tausaga” po o le “taimi” ua tusa lea ma le 360 aso, po o le 12 masina o le faatatau e taʻi 30 aso i le masina e tasi. O “tausaga e fitu” e tatau ona 2,520 aso; ma o le faitauga faavaloaga i le Tusi Paia e faapea ‘e faatatauina atu le aso ma le tausaga, o le aso ma le tausaga,’ e faailoa mai ai o le faatatauga moni lenei e maua ai le vaitaimi o le 2,520 tausaga faa-kalena. (Numera 14:34; Esekielu 4:6) O le mea lea, o le umi tonu lena o “tausaga e fitu [“taimi e fitu,” NW]”—o Taimi o Nuuese.

25. E faapefea ona fesoasoani “tausaga e fitugafulu” o le Ieremia 25:11 i le iloaina ai o le amataga o Taimi o Nuuese?

25 Ua maua lo tatou fesoasoani e faatulaga le aso o le kalena na amata ai Taimi o Nuuese i le tagai atu lea i le Afioga a le Atua. E pei lava ona ua uma ona tatou mātauina, na faatagaina e Ieova tagata Papelonia e faatoilaloina ona tagata, e faaumatia Ierusalema ma lona malumalu, e aveesea Setekaia mai “le nofoālii o le malo o Ieova” ma ave foi tagata Iutaia i le tafeaga i Papelonia. (1 Nofoaiga a Tupu 28:5) O mea na tutupu mulimuli ane ai “i le fitu o masina” na taʻitaʻiina ai ni nai tagata Iutaia o ē na totoe ai i le laueleele e sosola i Aikupito, ina ia taatia ai Iuta ua faatafuna atoatoa. (2 Tupu 25:1-26; Ieremia 39:1-10; 41:1–43:7) Na uluai taʻu mai e le perofeta a Ieova, o Ieremia, faapea o le faatafunaga o le a faaauau pea mo le 70 tausaga. (Ieremia 25:8-11) Ona fetalai mai lea o Ieova ‘ona ou taui atu ai lea i le tupu o Papelonia lona sese’ ma ‘toe faafoi mai Ona tagata i lenei mea,’ o lo latou nuu.—Ieremia 25:12; 29:10.

26. (a) O le ā na avea ai Tanielu ma molimau vaaitino, ma o le ā na ia iloa manino ai? (e) E mafai faapefea ona tatou iloa le masina ma le tausaga na faataunuuina ai le valoaga a Tanielu o le toe faafoisiaga? (i) Ma le maʻoti lelei lava, o le ā lena aso?

26 O Tanielu lava ia sa mau i Papelonia i le taimi o le tafeaga mo le tele o tausaga. I le po na toʻilalo ai Papelonia ia Metai ma Peresia, na avea ai lava ia ma molimau vaaitino i le faataunuuga o lana lava valoaga, atoa foi ma isi valoaga, e faatatau i lena aai. (Tanielu 5:17, 25-30; Isaia 45:1, 2) Ua fuafuaina e tagata tusitala o talafaasolopito faapea na toʻilalo Papelonia i le amataga o Oketopa o le tausaga e 539 T.L.M. E leʻi pine mulimuli ane, na iloa manino ai e Tanielu mai le valoaga a Ieremia faapea e toeitiiti ona maeʻa lea o le 70 tausaga o le faatagataotauaina ma le faatafunaga o Ierusalema. (Tanielu 9:2) Ma na saʻo lava a ia! I le tausaga muamua o Kuresa le Peresia, lea e manatu le toatele o le au tusitala o talafaasolopito e mai le tau e totogo ai mea o le 538 T.L.M., na auina atu ai e Kuresa se poloaiga e faatagaina ai tagata Iutaia e toe foi atu i lo latou nuu ma faaaināina ma toe atiina aʻe le malumalu o Ieova i inā. (2 Nofoaiga a Tupu 36:20-23; Esera 1:1-5) Ua taʻu mai e le talafaasolopito faagaeeina ia i tatou e faapea, o tagata Iutaia na vave ona gauai atu i le poloaiga a Kuresa, o lea la, “ua oo i le masina e fitu, ua i ai foi le fanauga a Isaraelu i o latou aai.” (Esera 3:1) I la tatou kalena, ua tusa lena ma Oketopa, 537 T.L.M., o le aso la lea e faailogaina ai le atoaga o le 70 tausaga na muai taʻu mai e uiga i le faatafunaga.

27. (a) O anafea la, na tatau ai ona amata le 70 tausaga, faatasi ma le ā le mea na tupu? (e) O le ā le umi o “tausaga e fitu,” ma o anafea la sa tatau ai ona faaiʻuina na tausaga? (i) O le ā le isi valoaga sili na amata ai foi ona faataunuuina i lena lava taimi tonu? (o) O ā faamatalaga na faalauiloa atu e Le Olomatamata mo le sili atu i le 100 tausaga?

27 E tāua tele lena talafaasolopito ia i tatou i le fuafuaina o le amataga o ‘taimi atofaina o nuuese.’ Talu ai ona o le 70 tausaga o le faatafunaga o sa Iutā ma Ierusalema na iʻu i le 537 T.L.M., o lona uiga na amata na tausaga i le 607 T.L.M. O le tausaga lena na taofia ai ona toe nofoia e Setekaia le “nofoālii o le malo o Ieova” i Ierusalema. O le mea foi lea ua avea ma faailoga o le aso mo le amataga o Taimi o Nuuese. Pe a faitauina mai ia Oketopa 607 T.L.M., o “tausaga [po o taimi] e fitu” po o le 2,520 tausaga ona tatou oo mai ai lea i le amataga o Oketopa 1914 T.A., ma e pei lava ona tatou iloa, na amata ona faataunuuina i inā le valoaga sili a Iesu e uiga i le ‘faaiʻuga o lenei faiga o mea.’ O faamatalaga maufaatuatuaina i le Afioga a le Atua o le faavae lea mo lenei faaiʻuga, lea ua faapea ona faalauiloa atu nei e le mekasini o Le Olomatamata mo le sili atu i le 100 tausaga.

28, 29. (a) O le ā le mea e uiga i tala faalelalolagi lea e tatau ona tatou faafetai ai ona o auiliiliga na faasaoina i le Afioga a le Atua? (e) Aiseā ua mafua ai ona iai mafuaaga malolosi mo le taliaina o Oketopa 1914 na i lo o isi taimi mo le iʻuga o Taimi o Nuuese?

28 Tatou te faafetai lava, ona o le mea moni, o Ieova lava na faasaoina i lana Afioga faagaeeina se ata manino o auiliiliga manaomia na aafia ai tagata Iutaia, tagata Papelonia, faapea foi ma tagata Metai ma Peresia i lona ono o senituri T.L.M. Auā na semanū o le a faigata ona tuufaatasi ai le taimi tonu lava o mea tutupu i tuā i inā, ona o tala faalelalolagi o lena vaitaimi e mautinoa lava lona lē atoatoa.

29 Ae ui i lea, i le faavaeina i na o tala faalelalolagi, ua manatu ai nisi tagata faapea o Ierusalema na faaumatia i le 587/586 T.L.M. ma o tagata Iutaia na iai i lalo o le puleaga a Papelonia i le tausaga na avea ai Nepukanesa ma tupu, ma latou te fuafuaina lea tausaga faapea o le 605 T.L.M.b Ona latou taofi ai lea faapea o le 605 T.L.M. o le tausaga lea na amata ai ona faataunuuina le Ieremia 25:11: “O le a avea lenei laueleele uma ma mea gaogao, ma mea faatafunaina; ae o le a auauna i latou i Nuuese i tausaga e fitusefulu.” (Greek Septuagint a Bagster) Afai la e faapena ma na faitau mai Taimi o Nuuese mai i inā, e tatau la ona iʻu ai ‘tausaga faavaloaga e fitu [po o taimi]” i le tausaga o le Taua a le Lalolagi i le 1916. Peitai ane, e pei lava ona faamatalaina, tatou te talitonu o loo iai se mafuaaga e sili atu lona malosi e taliaina ai le faamatalaga i le Afioga faagaeeina a le Atua, lea ua faasino atu i Taimi o Nuuese e amata ia Oketopa 607 T.L.M. ma faaiʻuina ia Oketopa o le 1914 T.A.

30. O ā mea na tutupu tuufaatasi ua faailoaina mai ai le vaitaimi mai le 1914 e faapea o “aso e gata ai”?

30 E mafai ona tatou fiafia auā ua leva ona faapogaia e le Atua le tusiaina i lana Afioga o valoaga ua aumaia ai ma le manino le taimi o le afio mai o Iesu o ia o se Mesia i le 29 T.A., ma faapea foi i lona “faatasi mai” o se Tupu faamamaluina faalelagi mai le 1914 T.A. A o alualu pea laasaga o le “faaiʻuga o lenei faiga o mea,” ua tatou vaaia lava i mea o loo tatou nonofo ai le loloto o tulaga uma na fetalai ai Iesu ina ia tatou mataala i ai. O taua a le lalolagi, o oge, o faamaʻi, o mafuie, o soligatulafono, o le leai o se alofa, o le feitagai, ma sauāga ia i latou o ē o loo lagolagoina mataupu silisili o le Tusi Paia—pe a tuufaatasi nei mea uma e faailoa mai ai ia i tatou “aso e gata ai.”—2 Timoteo 3:1; Mataio 24:3-12, NW; Mareko 13:7-13.

LE MELENIUMA—O AFEA?

31. (a) O le ā le fautuaga ua aumaia e Iesu mo o tatou aso, ma aiseā? (e) O le ā le fesili atonu tatou te fia fesili ai, ma o le ā le tali mai a Ieova?

31 O le ā le umi o le a iai lenei tulaga taufaamataʻu? Ona ua faanofotupuina Keriso Iesu e fai ma Tupu-Toa, o loo iai la mafuaaga lelei e talitonu ai e lē o toe umi ona faataunuuina lea o le faamasinoga i luga o fili o le Atua. “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi,” o lea la e lē aogā le taumatemate. Na i lo o lea, e tatau ona tatou utagia le fautuaga a Iesu: “Ia outou mataala ai.” (Mareko 13:32; Mataio 24:42) A o tatou mataʻia tulaga e sili ona leaga i luga o le lalolagi ma iloa atu le lē manatu mamafa o tagata lautele i le tala lelei o le Malo, atonu tatou te fia fesili atu, e pei ona sa faia e le perofeta a le Atua, e uiga i la tatou talaʻiga: “[Ieova e,] seia afea ea?” O lea na tali atu ai Ieova:

“Seia faagaogaoina aai ia leai se nofo ai, seia leai foi se tagata i fale, e matuā faatafunaina foi le laueleele.” (Isaia 6:10-12)

I lana taimi atofaina, o le a faaooina atu ai e Ieova lenei faasalaga o le faamasinoga, e muamua i luga o Kerisinetoma, ona sosoo ai lea ma isi vaega uma lava o le lalolagi a Satani. O le a lē pine ona sosoo mai loa lea ma le pulega a Keriso o le 1,000 tausaga o le filemu.—Faaaliga 20:1-3, 6.

“LENEI TUPULAGA”—O LĒ FEA?

32. O le ā le fesili ua lāgā e tusa ai ma le Mataio 24:34?

32 I lana valoaga sili e uiga i le “faailoga,” ua faamautinoa mai ai e Iesu ia i tatou e faapea: “E moni ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma.” (Mataio 24:34) Talu ai na te lē o taʻu maia se umi patino o le taimi i se tupulaga, o le ā la ua tatou malamalama i ai e faatatau i “lenei tupulaga”?

33. (a) O le ā le “tupulaga” o aso o Iesu? (e) Ma le talafeagai ai, o le ā e ono tautala i ai e uiga i le “tupulaga” o le 1914-1918?

33 I aso o Iesu, o nisi o ona soʻo o ē sa faalogologo i ana afioga, atoa foi ma isi o lana lava tupulaga, na ola pea seia oo atu i le toe “puapuaga tele” i le faiga o mea faa-Iutaia. O i latou na o le “tupulaga” i taimi o Iesu. I le taimi o lenei tusitusiga, i le na o le Iunaite Setete lava ia e sili atu i le 10,000,000 tagata o loo soifua mai pea o ē ua lava lo latou soifua e mātauina “le amataga ia o puapuaga” i le 1914-1918. O nisi o i latou nei e lē taumate o le a soifua pea mo ni tausaga. Peitai ua faamautinoa mai e Iesu ia i tatou e faapea, a o leʻi mavae atu “lenei tupulaga,” o le a afio mai o ia e pei o le “Atalii o le tagata” e faataunuu le faamasinoga i luga o le faiga o mea a Satani. (Mataio 24:8, 21, 37-39) E tatau ona tatou mataala, ona o le faamoemoe o le ‘oo mai o le malo.’—Luka 21:31-36.

[Faaopoopoga i lalo]

a Word Pictures in the New Testament, Tusi I, itu. 188.

b Tagai i le Faaopoopoga, itulau 186.

[Pusa i le itulau 135]

FUAFUAINA FUAINUMERA O “TAUSAGA E FITU”

7 “tausaga” = 7 × 360 = 2,520 tausaga

(o se “tausaga” po o se taimi faale-Tusi Paia o le 360 aso, o le tulaga ogatotonu lea i le va o le tausaga faalemasina o le 354 aso ma le tausaga faalela o le 365 1/4 aso)

607 T.L.M. i le 1 T.L.M. = 606 tausaga

1 T.L.M. i le 1 T.A. = 1 tausaga

1 T.A. i le 1914 T.A. = 1,913 tausaga

607 T.L.M. i le 1914 T.A. = 2,520 tausaga

[Pusa i le itulau 140]

“LE TUPULAGA O LE 1914”

I se tusi o lona igoa o loo i luga, “ua fautuaina mai ai” e Robert Wohl “faapea e lē o mafai ona faamatalaina mai tupulaga i ni fuainumera pei se aofai o tausaga, peitai o loo tuufaatasi faalavelave na tutupu i talafaasolopito, lea ua avea ai le taua muamua a le lalolagi ma faaaʻoaʻoga sili.”—“The Economist,” Mati 15, 1980

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga