Mataupu 30
Mea e Tatau ona E Faia ia Ola ai e Faavavau
1. (a) O ā ala e lua ua tatalaina mo oe? (e) E mafai faapefea ona e filifili le ala saʻo?
UA OFO ATU ia te oe e Ieova se mea matagofie—ola e faavavau i lana faiga fou amiotonu. (2 Peteru 3:13) Ae e faalagolago lou ola ai i ina i le faia nei o le finagalo o le Atua. O le lalolagi amio leaga nei, ma ē uma e tumau o sona vaega, ua toe o se aga mavae, “a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (1 Ioane 2:17) O lea e ao ona e filifili mai ala e lua. E taʻitaʻiina le tasi i le oti a o le isi i le ola e faavavau. (Teuteronome 30:19, 20) O le fea o le a e ui ai?
2. (a) Afai ua e maua le faatuatua moni, o le ā ua mautinoa i ai? (e) E faapefea i le faalagolago i le Atua e pei o se tama itiiti i se tamā alofa, ona fesoasoani i a te oe ia auauna i a te ia?
2 E faaalia faapefea ua e filifilia le ola? Muamua, e ao ona e faatuatua i a Ieova ma ana folafolaga. Pe ua e talitonu moni o loo soifua le Atua, “o ia foi na te tauia mai o e matuā saili ia te ia.”? (Eperu 11:6) E ao ona e faatuatua i le Atua e pei o se atalii po o se afafine ona talitonu i se tamā alofa ma le faapalepale. (Salamo 103:13, 14; Faataoto 3:11, 12) O se faatuatua e te mautinoa ai o ana fautuaga e poto, e tonu foi ona ala, e ui lava e te le malamalama atoatoa ai nisi mataupu.
3. (a) E faaopoopo atu i le faatuatua, o le ā le isi mea e moomia? (e) O ā galuega e manaomia e faaalia ai ua e filifilia le ola?
3 Peitai, e sili ae i le faatuatua e manaomia. E ao ona i ai galuega e faataʻitaʻia ai po o ā ou faalogona moni e uiga i a Ieova. (Iakopo 2:20, 26) Pe ua e faia mea e faaalia ai ua e faanoanoa i soo se lē taulau i le taimi ua mavae e faia le mea tonu? Pe ua uunaia oe ia salamo pe faia ni suiga ina ia aumaia lou olaga ia talafeagai ma le finagalo o Ieova? Pe ua e fulitua ea, o lona uiga, teea soo se ala sese atonu na e ui ai, ma amata ona fai mea e manaomia e le Atua? (Galuega 3:19; 17:30) O galuega faapea e faaalia ai ua e filifilia le ola.
TUUINA ATU MA LE PAPATISOGA
4. (a) O le ā e ao ona uunaia oe i a faia le finagalo o le Atua? (e) Pe a e filifili e fia auauna i le Atua, o le ā ua ao ona e faia?
4 O le ā e ao ona uunaia oe e filifilia le ola e ala i le faia o le finagalo o le Atua? O le talisapaia. Manatu mai: Ua faia e Ieova ina ia e maua le saolotoga mai gasegase uma, puapuaga, ma le oti! E ala i le mea alofa tāua o lona Alo, ua ia tatala ai mo oe o le ala i le ola e le uma i se lalolagi parataiso. (1 Korinito 6:19, 20; 7:23; Ioane 3:16)Pe a uunaia oe e le alofa o Ieova e faafoisia atu le alofa mo ia, o le ā e ao ona e faia? (1 Ioane 4:9, 10; 5:2, 3) E ao ona e tatalo i le Atua e ala i a Iesu e te manao e fai oe ma ana auauna ma ona tagata. I lenei ala ua e tuuina atu ai oe lava i le Atua. O lea mea o se mataupu totino. E leai se isi e mafai ona ia faia mo oe.
5. (a) A mavae ona e faia lou tuuina atu i le Atua, o le ā ua ia faatalitalia mai oe ia faia? (e) O le ā fesoasoani ua faaavanoaina mo oe e ola ai e tusa ma lou tuuina atu?
5 A uma lou tuuina atu i le Atua, o le a na ia faatalitalia oe e ola e tusa ai. O lea ia e faaali le faamaoni i au upu i le taofi mau i lenei faaiuga, po o le tuuina atu, i aso uma o lou ola. (Salamo 50:14) Afai e te faalatalata pea i le faalapotopotoga vaaia a le Atua, e mafai ona fesoasoani uso Kerisiano i a te oe, o ē ua fiafia e avatu i a te oe le faamalosiaga alofa ma le lagolagoina.—1 Tesalonia 5:11.
6. (a) Pe a uma ona tuuina atu lou ola i le Atua, o le ā le isi laasaga ua moomia? (e) O le ā le uiga o le papatisoga?
6 Peitai, e ao ona e faia ni mea e ese mai i le taʻuina totino i a Ieova e te fia fai oe ma ona tagata. E manaomia ona faaali i luma o isi ua uma ona e tuuina atu e auauna i le Atua. E faapefea? I le papatisoina o oe i le vai. O lenei papatisoga i le vai o se faaaliga i luma o le lautele ua tuuina atu e se tasi lona ola i a Ieova ma ua foai atu o ia lava e fai Lona finagalo.
7. (a) O le ā le faaaʻoaʻoga na saunia e Iesu mo Kerisiano? (e) Ai se ā ua lē mo pepe ai le papatisoga na faatonuina e Iesu?
7 O lea papatisoga i le vai o se mea tāua e manaomia e pei ona faaalia e le faaaʻoaʻoga a Iesu Keriso. Sa lei na ona taʻu atu e Iesu i lona Tamā na sau o ia e fai lona finagalo. (Eperu 10:7) Ina ua tau amata lana auaunaga o sē talaʻi le malo o le Atua, sa foaiina atu e Iesu ia lava i a Ieova ma papatisoina i le vai. (Mataio 3:13-17) Talu ai sa faatu e Iesu le faaaʻoaʻo, o i latou i aso nei o ē tuuina atu i a Ieova e fai lona finagalo e tatau ona papatisoina. (1 Peteru 2:21; 3:21) O le mea moni na poloai e Iesu ona soo ia fai nuu uma lava ma soo ma ia papatisoina nei soo fou. Ua lē o se papatisoina lea o ni pepe. O le papatisoga o tagata ua uma ona talitonu, ua iu la latou filifiliga e auauna atu i a Ieova.—Mataio 28:19 Galuega 8:12.
8. Afai e te manao ia papatiso, o ai i le faapotopotoga e ao ona e faailoa atu i ai lenei mea, ma ai se ā?
8 Afai ua uma ona e filifilia e auauna i a Ieova ma e te fia papatiso, o le ā e ao ona fai? E ao ona faailoa atu lou faanaunauga i le ovasia taʻitaʻi o le faapotopotoga o Molimau Ieova e te i ai. O ia ma isi toeaina i le faapotopotoga, e fiafia lava e autalu ma oe faamatalaga ua manaomia ona e iloa ina ia mafai ona e auauna i le Atua i se ala talileleia. Ia ona mafai lea ona fuafuaina mo oe ia papatisoina.
FINAGALO O LE ATUA MO OE I ASO NEI
9. O le ā sa faia e Noa a o lei oo i le lolo, ma o lea foi le finagalo o le Atua mo oe ia faia nei?
9 A o lei oo mai le lolo, sa faaaoga e Ieova Noa, “lē talaʻi le amiotonu,’ ia lapatai i le oo mai o le faaumatiaga ma ia faasino i le vaa, e na o lea le nofoaga mo le faasaoina. (Mataio 24:37-39; 2 Peteru 2:5; Eperu 11:7) O le finagalo o le Atua ia e talaʻi foi. Sa valoia e Iesu e uiga i o tatou taimi: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) E ao ona iloa e isi mea ua e aʻoaʻoina e tusa ma le fuafuaga a le Atua pe afai o le a faasaoina i latou i le iuga o lenei faiga o mea ma ola ai e faavavau. (Ioane 17:3) Pe ua le uunaia ea oe e fai se vaega i le taʻu atu o lenei poto e maua ai le ola e isi?
10. (a) O le ā le faaaʻoaʻoga a Iesu ua ao ai i le alofa mo tagata ona uunaia i tatou e mulimuli i ai? (e) Ua faia e faapefea le tele o le galuega talaʻi?
10 Mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Keriso. Sa lei faatalitali e o atu tagata ia te ia, ae na alu e saili ē o le a faalogo i le feau o le Malo. Ma na ia faatonu ona soo uma ia faia faapea. (Mataio 28:19; Galuega 4:13; Roma 10:10-15) I le mulimuli i faatonuga a Iesu ma lana faaaʻoaʻoga, sa asiasi uluai Kerisiano i aiga o tagata. Sa latou o “i lea fale ma lea fale” ma le feau o le Malo. (Luka 10:1-6; Galuega 20:20) O le auala autu foi lea mo Kerisiano moni e faaauau ai la latou faiva i o tatou aso.
11. (a) Ai se ā e manaomia ai le loto tele i le talaʻia o le malo o le Atua, ae aiseā ua tatou lē manaomia ona fefefe ai? (e) O le ā le silafaga a Ieova i le galuega o tatou faia?
11 E manaomia le loto tele e faia ai lea galuega. E mautinoa ua taumafai Satani ma lana lalolagi e taofia oe mai le talaʻiga, e pei foi ona latou faia i uluai soo o Keriso. (Galuega 4:17-21; 5:27-29, 40-42) Ae e ao ona e lē fefe. E pei lava ona faalaeiau ma lagolago e Ieova uluai Kerisiano, e faapea foi ona ia faia i aso nei. (2 Timoteo 4:17) O lea ia loto tele! Ia faamaoni e te alofa i a Ieova ma ou uso a tagata i le faia o sau vaega i le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu e faasao ai ola. (1 Korinito 9:16; 1 Timoteo 4:16) O le a lē galo e Ieova lau galuega, e matuā tauia oe.—Eperu 6:10-12; Tito 1:2.
12. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le faataʻitaʻiga a le avā a Lota?
12 E leai se mea e tāua moni ua ofo mai e lenei faiga o mea tuai, o lea aua neʻi e mafaufau e i ai se mea ua le iloa mai e oe ona o lou fulitua i ai. “Ia outou manatua le avā a Lota,” o le fetalaiga lea a Iesu. (Luka 17:32) Ina ua mavae ona sosola ese mai o ia ma lona aiga mai i Sotoma, sa toe tepa o ia i se uiga moomoo i mea na latou lafoaia i tua. Sa silafia e le Atua le mea na i ai lona loto, ma na avea o ia ma tupua masima. (Kenese 19:26) Aua neʻi pei o le avā a Lota! Ia taulai atu pea lau vaai i le mea o i luma, i le ‘ola moni’ i le faiga fou amiotonu a le Atua.—1 Timoteo 6:19.
FILIFILI LE OLA E FAAVAVAU I PARATAISO I LE LALOLAGI
13. Sa faapefea ona aumaia e Iesu le filifiliga e tatau i a i tatou uma ona faia?
13 E moni, e na o le lua lava filifiliga. Sa faatusa e Keriso e pei o le filifilia o le ala e tasi mai ala e lua. O le tasi ala, e “va tele . . . e lautele.” Ua fataga ē o ui ai e saoloto e faafiafia i latou lava. Peitai, o le isi ala “va apiapi.” Ioe, o i latou o ui ai e ao ona usiusitai i tulafono a le Atua. Na silafia e Iesu, e toatele e ui i le ala va tele, e toaitiiti o loo i le ala va apiapi. O fea le ala o le a e filifilia? Ia manatu mai, a o faia lau filifiliga: O le ala va tele o le a faafuasei ona iu i le faaumatiaga! Ae, o le ala va apiapi o le a taʻitaʻiina ai oe i totonu o le faiga fou a le Atua. O i ina e mafai ona fai ai sau vaega i le faia o le lalolagi parataiso faamamaluina, e te ola ai i le fiafia e faavavau.—Mataio 7:13, 14.
14. O le ā e tatau ona avea oe ma vaega i ai ina ia mafai ona e faasaoina i le faiga fou a le Atua?
14 Aua neʻi e faaiu ai faapea e i ai ala eseese e mafai ona e ui ai ina ia maua le ola i le faiga fou a le Atua. E na o le tasi lava. Sa o le tasi le vaa na sao mai le Lolo, sa lē tele ni vaa. Ma o lea na o le tasi lava le faalapotopotoga—le faalapotopotoga vaaia a le Atua—o le a sao mai le “puapuaga tele” ua lata mai. E lē moni o lotu uma e taʻitaʻiina i le sini e tasi. (Mataio 7:21-23; 24:21) E ao ona avea oe ma vaega o le faalapotopotoga a Ieova, fai le finagalo o le Atua, ina ia e maua lena faamanuiaga o le ola e faavavau.—Salamo 133:1-3.
15. (a) O le ā e manaomia ona tatou faia i aso uma? (e) O le ā le faamoemoe e sili atu na i lo se miti?
15 O lea, ia manino pea le ata o le folafolaga a le Atua o se faiga fou o mea i lou mafaufau ma le loto. I aso uma ia mafaufau i le taui sili ua taofia e Ieova le Atua mo oe—ola e faavavau i Parataiso i le lalolagi. Ua le o se miti lea mea. O se mea moni lava! Auā e mautinoa le folafolaga i le Tusi Paia: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou . . . e te iloa atu le fanoga o e amio leaga.”—Salamo 37:29, 34.
[Ata i le itulau 251]
Ia tuuina atu oe lava i a Ieova . . . ma ia papatisoina
[Ata i le itulau 253]
“ia . . . manatua le avā a Lota”
[Ata i le itulau 254]
Ia tausia le pupula o le faiga fou a le Atua i totonu o lou mafaufau ma le loto