Mataupu 34
Aiseā e Fai Atu ai Leai i Fualaau Faasāina?
“I LOʻU tulaga tau faalogona, o aʻu o se tamaitiiti,” o le faamatalaga lea a Mika, o se tama talavou e 24 ona tausaga. “O nisi taimi ou te fefe ai ma oo lava foʻi ina ou palaai i isi matou te tupulaga faatasi. Ua ou puapuagatia i mafatiaga, o lagona popolevale, ma i nisi taimi e oo lava ina ou mafaufau e pule i loʻu ola.”
O Ane, ua 36 ona tausaga, ua ia faamatalaina mai o ia faapea “o ona faalogona ua pei lava o faalogona o se teineitiiti, ua faatauvaa lana vaaiga ia te ia lava.” Ua ia toe faapea mai: “Ua matuā faigatā lava ona ou ola i se olaga e pei ona masani ai isi.”
Ua seleseleina e Mika ma Ane āuga o faaiʻuga na la faia a o leʻi taitai o la olaga talavou, o le manaʻo lea e tofo i fualaau faasāina. E faitau miliona talavou i aso nei o loo faia foʻi le mea lava lea—tuiina i le tino, foloina, sogisogi, ma ulaina mea uma mai lava i le cocaine e oo atu i mariuana. O nisi talavou, ‘o le faaaogāina o fualaau faasāina’ o se auala lea e sola ese ai mai faafitauli. O isi ua māfua ona fai ina ia faamalie ai lo latou uiga fia iloa. Ae o isi foʻi, ua latou faaaogā fualaau faasāina e tau faamatuu ese mai ai mafatiaga ma lagona fiu. Ma o le taimi lava e amata ai, e toʻatele o le a faaauau ai pea i le faaaogāina o fualaau faasāina mo le fiafiaga lea e maua mai ai. Ua faapea mai Kalani e 17 ona tausaga: “Na pau le māfuaaga ou te ulaula ai i le [mariuana] ona o āuga e maua ai. E lē ona ua ou fia tama matua pe ona o loo faia e nisi pe a matou faifaimea faatasi. . . . E lē taitai ona ou ulaina ona o ni uunaʻiga mai aʻu tupulaga, ae ona o loʻu lava manaʻo i ai.”
Po o le ā lava le tulaga e iai, o le a lē umi ae avanoa atu oe i le faaaogāina po o le ofoina atu foʻi o fualaau faasāina. Ua faapea mai se tasi talavou: “E oo lava i leoleo i le matou aʻoga o loo latou faatauina atu mariuana.” O faamatalaga i le faaaogāina o fualaau faasāina ua faaalialia mai ma faatauina atu. E ui lava ina taatele, ae o loo iai se māfuaaga lelei mo oe e te fai atu ai leai i fualaau faasāina. Aiseā ua faapea ai?
O Fuālaau Faasāina e Taofia ai le Tuputupu Aʻe
Seʻi manatu i talavou o loo faaaogāina fualaau faasāina ina ia sola ese ai mai faafitauli, e pei o Mika ma Ane. E pei ona faaalia i la tatou mataupu ua mavae atu, o le lelei ona tuputupu aʻe i tulaga tau faalogona e maua i le fesagaʻia o luʻi o le olaga, le taulimaina o ni tulaga manuia, ma le toe fuataʻi mai i ni tulaga na lē taulau ai. O talavou e faalagolago i nei vailaau o se sulufaʻiga mai faafitauli, ua taofia lo latou tuputupu aʻe tau faalogona. Ua lē taulau ona latou faatupuina tomai e manaʻomia mo le faafetaiaʻia o faafitauli.
E pei o isi uma lava tomai, o le atamai e manumalo ai mai faafitauli e manaʻomia ona faataʻitaʻi. Seʻi fai se faaaʻoaʻoga: Po ua e matamata ea i se tagata e matuā lelei lava lana soka? E mafai ona ia faaaogā lona ulu ma ona vae i auala e matuā ofoofogia lava! Ae na faapefea ona faatupuina e lenei tagata taalo lena tomai? I le tele o ni tausaga sa faataʻitaʻi ai. Sa ia aʻoaʻoina le kikiina o le polo, tamoʻe ma le polo, fai se togafiti e maua ai le polo, ma isi lava mea faapena, seʻia oo ina avea ma sē ua matuā lelei tele i le taaloga.
E talitutusa lava foʻi ma le atiina aʻe o tomai e foʻia ai faafitauli. E manaʻomia ai ni faataʻitaʻiga—le potomasani! Peitaʻi, i le Faataoto 1:22 ua fesili mai ai le Tusi Paia: “O outou e faigofie, tou te loto i le amio faigofie seʻia afea? . . . ma e valelea, latou te ʻinoʻino i le poto seʻia afea?” O le talavou o loo lafi i tua o le manatu ua faaseeina ai e fualaau faasāina faapea o loo tulaga lelei o ia, o le talavou lena ‘e fiafia i le valea’; ua lē taulau ona ia atiina aʻe le poto ma tomai e foʻia ai faafitauli ia o loo manaʻomia mo le faatautaia o le olaga. E pei ona faapea mai le tusi Talking With Your Teenager e faatatau i tagata talavou ua faaaogāina fualaau faasāina: “Ua lē o mafai ai ona aʻoaʻoina le lesona e faapea, o taimi faigatā uma o le olaga e mafai lava ona foʻia e aunoa ma le faaaogāina o nei vailaau.”
O Ane, o lē sa ia faaaogā fualaau faasāina e sola i ai, ua ia taʻutino mai: “E 14 tausaga ou te leʻi faafesagaʻia oʻu faafitauli.” O le manatu foʻi lena na faaali mai e Mika, i lona faapea mai: “Na ou faaaogā fualaau faasāina mai lava a o 11 oʻu tausaga. Ina ua ou taofia i le 22 o oʻu tausaga, sa ou lagona ai e pei lava aʻu o se tamaitiiti. Sa ou faapipii atu i isi, ia maua mai ai le saogalemu. Na ou iloa ai ua taofia le tuputupu aʻe o oʻu faalogona ina ua amata ona ou faaaogāina fualaau faasāina.”
Ua faaopoopo mai Falani, o lē na ia faaaogāina fualaau faasāina mai le 13 o ona tausaga: “Sa ou faamaʻimauina uma na tausaga sa tatau ona ou tuputupu aʻe ai. Ina ua ou taofia, sa matuā tigā le iloaina faapea, ou te matuā lē o sauniuni lava e faafetaiaʻia le olaga. Sa pei lava aʻu o se tasi e 13 tausaga, faatasi ai ma mafatiaga tau i faalogona ia o loo fesagaʻi ma so o se isi lava talavou.”
Pe Mafai e Fuālaau Faasāina Ona Faaleagaina Loʻu Soifua Mālōlōina?
O se tasi lenei o vala e ao ona manatu mamafa i ai. O le toʻatele o talavou ua latou iloa o mea o loo taʻua o fualaau faasāina e sili ona mataʻutia e mafai ona e oti ai. Ae faapefea mea ua taʻua o fualaau faasāina e lē mataʻutia tele, e pei o le mariuana? Po o lapataʻiga uma nei o loo e faalogoina e faatatau i na fualaau faasāina ua na o ni lapataʻiga taufaafefe? Mo se tali, seʻi o tatou taulaʻi atu i le fualaau faasāina o le mariuana.
O le mariuana (o loo lauiloa foʻi i le taʻu o le laulaau, pakalolo, mealele) ua avea ma taulaʻiga o le tele o fefinauaʻiga a tagata suʻesuʻe atamamai. Ma ua ioeina, e tele isi mea e lē o iloaina e faatatau i lenei fualaau lauiloa. O se tasi o mea ua iloa, e matuā anoanoaʻi mea o loo iai i totonu o le mariuana; o se sikareti e tasi o le mariuana o loo iai le silia i le 400 vaega o vailaau eseese i lona asu. E 60 tausaga sa taumafai ai fomaʻi e faamautinoa o le ulaina o sikareti ua faapogaia ai le kanesa. E ono faapena foʻi la le faitau sefulu o ni tausaga faatoʻā iloa ma le mautinoa e se tasi po o ā mea o loo faia e na vailaau eseese e 400 o le mariuana i le tino o le tagata.
E ui i lea, ina ua māeʻa ona suʻesuʻeina le faitau afe o tusitusiga mai ni saʻiliʻiliga sa faia, ona aʻe ai lea o se tōfā i le vaega o tagata suʻesuʻe atamamai o le Matagaluega o Mataupu Faafomaʻi a le Iunaite Setete e faapea: “O faamaoniga faasaienisi ua faasalalauina i aso nei ua faaalia ai, e telē se aafiaga o le mariuana i le tulaga tau i le mafaufau ma le tino o le tagata, o nisi o na aafiaga, i ni tulaga ua patino mai, e faaleagaina ai le soifua mālōlōina o le tagata.” O ā nisi o nei aafiaga leaga?
Mariuana—Le Mea na te Faia i Lou Tino
Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i māmā. E oo lava i tagata e latou te matuā lagolago i le faaaogāina o le mariuana ua latou ioe, o le mānavaina i totonu o le asu e lē lelei mo oe. O le asu o le mariuana, e pei o le asu lea e sau mai le tapaa, o loo iai le tele o ni vailaau eseese e oona, e pei o le tā.
Na suʻesuʻeina e Dr. Forest S. Tennant, Jr., le toʻa 492 o fitafita o le vaegāʻau a le Iunaite Setete, o ē sa latou faaaogāina mariuana. E toetoe 25 pasene o i latou “sa mafatia i ni faaʻī tigā ona o le ulaina o mariuana, ma se 6 pasene na lipotia mai lo latou mafatia i le maʻi gaʻe.” I se isi suʻesuʻega, e toʻa 24 mai le toʻa 30 o ē faaaogāina le mariuana sa mātauina lo latou iai “i ni aafiaga e iloa ai āuga amata o le kanesa.”
E moni, e leai se tasi e mafai ona ia faamautinoa maia faapea o le a aafia moni lava na tagata i le kanesa i se taimi mulimuli ane. Ae pe te manaʻo e iai i lena lamatiaga? Aemaise foʻi, o loo faapea mai le Tusi Paia o le Atua na “foai mai e ia le ola, ma le mānava.” (Galuega 17:25) Po o le a e faaalia ea le faaaloalo mo Lē na Foaʻi maia le ola pe afai e te mitiiaina i totonu o lou tino ma le loto i ai, se mea e faaleagaina ai māmā ma le faaʻī?
I le Failauga 12:6 ua taʻua faafatusolo ai le faiʻai o le tagata e faapea o “le ipu auro.” E telē teisi atu lava na i lo lau moto ma o lona mamafa pe tusa ma le tolu pauna [1.4 kilokalama], ua lē gata o le faiʻai o le mea matagofie lea o loo faaputuputuina ou manatunatuga uma, ae o iinā foʻi e faaautū i ai faatonutonuga o neura uma o lou tino. Afai e te manatuaina lena mea, seʻi mātau la le lapataʻiga a le Matagaluega o Mataupu Faafomaʻi: “E mafai ona matou faapea atu ma le mautinoa, o le mariuana e māfua mai ai aafiaga mataʻutia i le faiʻai, e aofia ai suiga i vailaau o loo i totonu o le tino faapea ma le auala e gaoioi ai le tino.” I le taimi nei, e lē o iai se faamaoniga aʻiaʻi e faapea atu ai o le mariuana e faapogaia ai ni faatamaʻiaga tumau i le faiʻai. Peitaʻi ane, e lē tatau ona māmā i le manatu le ono mafai e le mariuana ona faaleagaina ai “le ipu auro.”
Ae faapefea le faamoemoe o lou faaipoipo i se aso ma faia se fanau? Ua lipotia mai e le Matagaluega o Mataupu Faafomaʻi e faapea, ua lauiloa le mariuana auā “talu ai le tuiina atu o se aofaʻiga tele o mariuana i manu ia o loo tausia faapitoa mo le faia i ai o suʻesuʻega, ua faapogaia ai le fananau mai o a latou tama e lē atoatoa isi vaega o o latou tino.” E leʻi matuā faamaonia maia pe tutusa uma āuga e oo ai i tagata. Ae ia manatua, o ni tulaga lē atoatoa pe a fananau mai (e pei o lea e faapogaia e le homone DES) e masani ona alu ni tausaga faatoʻā aliaʻi mai. O āuga la o loo iai i le lumanaʻi mo le fanau—ma fanau a fanau—a tagata o loo ulaula mariuana, o le a iai lava taimi e aliali mai ai. Ua faapea mai Dr. Gabriel Nahas, o le ulaula mariuana atonu o “le taalo lea i sela faafanautama o le tagata.” Pe mafai ea e so o se tasi o loo manatu o fanau o “le tofi lea mai ia Ieova” ona faia pea na tulaga lamatia?—Salamo 127:3.
Fuālaau Faasāina—Le Vaaiga a le Tusi Paia
O le mea moni, o le mariuana ua na o se tasi o le tele o fualaau faasāina ua lauiloa. Ae ua faaalia lelei mai ai, o loo iai se māfuaaga lelei e ʻalofia ai le faaaogāina o so o se mea e suia ai le mafaufau mo le faafiafiaina ai. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le matagofie o taulelea, o lo latou malosi lea.” (Faataoto 20:29) A o e talavou, e lē taumatea lou olioli i se soifua mālōlōina lelei. Aiseā la o le a faatamala ai ma maʻimau atu lena soifua mālōlōina lelei?
Peitaʻi, e sili atu ona tāua, ua ia i tatou le vaaiga a le Tusi Paia i lenei mataupu. Ua taʻu mai ai ia i tatou ina ia “taofi mau . . . le mafaufau,” ia lē faaleagaina e ala i le faaaogāsesēina o ni vailaau. (Faataoto 3:21) Ua timaʻi atili mai: “Ia tatou faamamā ia te i tatou i mea uma e leaga ai le tino atoa ma le agaga, ia faaatoatoaina lo outou faapaiaina i le mataʻu i le Atua.” O le mea moni lava, ua na o ē ua ‘faamamāina i latou mai mea leaga,’ e ala i lo latou ʻalofia o faiga e pei o le faaaogāsesēina o fualaau faasāina, ua folafola i ai e le Atua e faapea: “Ona ou talia ai lea o outou, e fai foi aʻu mo outou Tamā.”—2 Korinito 6:17–7:1.
E ui i lea, atonu e lē faigofie le tetee atu i fualaau faasāina.
O Au Tupulaga ma Omiga Latou te Aumaia
I se tasi afiafi o le taumāfanafana o loo mālū lava le savili, na faia ai e Iosefa ma Falani, o ni tausoga ma e māfana foʻi le la uō, se la feagaiga. “E tusa lava po o ā mea o faia e isi,” o le manatu lea o Iosefa, e laitiiti o ia na i lo Falani, “ae aua lava neʻi o ta faaaogāina ni fualaau faasāina.” Sa lūlūlima nei talavou e toʻalua e faamaonia ai le la maliega. E na o le lima tausaga mulimuli ane, ae maua atu Iosefa ua oti mai i totonu o lana taavale, ona o se faalavelave e fesootaʻi ma le faaaogāina o fualaau faasāina. Ma o Falani foʻi, sa matuā pulea lava e fualaau faasāina.
O le ā le mea sa faalētonu? O loo maua le tali i le lapataʻiga faanatinati lenei o loo maua i le Tusi Paia: “Aua neʻi faaseseina outou, ‘O le feoai ma e amio leaga e leaga ai amio lelei.’” (1 Korinito 15:33) E sesē aumea sa auaufaatasi atu i ai Iosefa ma Falani. A o faasolo ina tele lo laʻua faifaimea faatasi ma i latou sa faaaogāina fualaau faasāina, na oo ai lava ina la faaaogāina fualaau faasāina.
Ua taʻua e le tusi Self-Destructive Behavior in Children and Adolescents e faapea: “O talavou e masani lava ona faatoʻā vāai pe ‘fiafia i ai’ i fualaau faasāina eseese e faaali atu i ai e se uō māfana . . . O [ona] faanaunauga atonu ina ia latou tau fai maua uma se fiafiaga po o se mea e fiafia faatasi ai.” Ua faamautinoa mai lenei mea e Mika, lea sa taʻua i le amataga, i lona faapea mai: “O omiga mai aʻu tupulaga sa avea o se tasi o mea e sili ona faigatā lona fesagaʻia. . . . O le uluaʻi taimi lava na ou ulaina ai le mariuana, sa ou faia talu ai sa ulaula uma tamaiti sa matou auaumea faatasi, ma na ou manaʻo ina ia ou pei o i latou.”
Pe a tuusaʻo le manatu, pe afai e amata ona faaaogā e au uō fualaau faasāina, o le a malolosi ai foʻi la uunaʻiga o ou faalogona ina ia e faataʻitaʻi atu i ai, ia e pei o i latou. Pe afai e lē suia au uō, o le a e faapei lava la o i latou, e lē umi ae avea foʻi oe o sē faaaogāina fualaau faasāina.
“Feoai ma Tagata Popoto”
Ua faapea mai le Faataoto 13:20: “O lē latou te feoai ma tagata popoto, e poto lava ia; a o le uo a e valelea, e leaga ai lava ia.” Ina ia faataʻitaʻi le manatu, pe afai o loo e taumafai e ʻalofia lou pesia i le fulū, pe lē tatau foʻi la ona e ʻalofia le sōsō atu i tagata o loo fulū? “I se tulaga faapena,” ua taʻua ai i le tusi Adolescent Peer Pressure, “pe afai tatou te mananaʻo e ʻaloese mai . . . le faaaogāsesēina o fualaau faasāina . . . , e manaʻomia ona tatou tausisia ni tulaga paleni lelei, ma faaitiitia le sōsō atu i faatosinaga leaga.”
Pe te manaʻo la e fai atu leai i fualaau faasāina? O lea, ia e mataala la i ē o loo e auaufaatasi atu i ai. Ia saʻili mo le faauōga a Kerisiano o loo matataʻu i le Atua, o ē o le a lagolagoina lau faaiʻuga ina ia e lē faaaogāina fualaau faasāina. (Faatusatusa i le 1 Samuelu 23:15, 16.) Seʻi mātau foʻi, upu o i le Esoto 23:2. E ui sa uluaʻi faasino atu i molimau o loo latou faia ni tautoga, ae o ni fautuaga lelei foʻi mo talavou: “Aua e te mulimuli atu i le toʻatele e fai le amio leaga.”
O se tasi e mulimuli atu ma le loto i ai i ana tupulaga ua leai se eseesega ma se pologa. Ua faapea mai le Tusi Paia i le Roma 6:16: “Tou te lei iloa ea, o lē tou te tuuina atu i ai outou e fai ma auauna e anaana i ai, o ana auauna outou tou te anaana i ai?” O le māfuaaga lena ua faalaeiauina ai e le Tusi Paia talavou ina ia atiina aʻe le “mafaufau.” (Faataoto 2:10-12) Taumafai ina ia e iloa ona mafaufau mo oe lava, ona e lē lolo atu ai lea e mulimuli i ala sesē o talavou.
E moni, atonu e te naunau e fia iloa e uiga i fualaau faasāina ma o latou aafiaga. Ae lē tau manaʻomia ona e faaleagaina lou mafaufau ma lou tino ina ia e iloa ai po o ā mea e faia e fualaau i tagata. Tau ina vaavaai atu i tagata tou te tupulaga o loo faaaogāsesēina fualaau faasāina—aemaise i latou ua leva ona latou faia. Po o mataalia ea ma maʻatiʻati o latou mafaufau? Po o tumau pea le lelei o o latou togi i aʻoga? Po o le mea, o loo pē o latou mafaufau ma lē mafai ona uaʻi lelei i se mea, i nisi taimi e oo lava ina latou lē iloa mea o loo tutupu i o latou autafa? E iai se taʻu na faia lava e i latou o loo faaaogāina fualaau faasāina e faamatala ai na ituaiga o tagata: “o ē ua lē toe aogā i se mea” (burn-outs). Peitaʻi, o le toʻatele “o ē ua lē toe aogā i se mea” e foliga mai na amata ona latou faaaogāina fualaau faasāina ona o le fia iloa. E lētioa la a faalaeiau mai le Tusi Paia i Kerisiano ina ia ʻaloese mai le fia iloa o mea lē lelei ma ia “faatamameamea i le leaga.”—1 Korinito 14:20.
E Mafai Ona E Fai Atu e Leai!
O se tamaʻitusi na lomia e le Matagaluega a le Malo o le Iunaite Setete e Faatatau i le Faaaogāsesēina o Fuālaau Faasāina ua faamanatu mai ia i tatou e faapea: “O le teena o se avanoa e faaaogā ai se fualaau faasāina . . . o lau aiā lena. So o se uō lava o loo faalavelave atu i lau faaiʻuga, o loo latou faaleagaina au aiā o se tagata saʻoloto.” O le ā e mafai ona e faia pe a ofo atu e se tasi ni fualaau faasāina ia te oe? Ia e lototele e fai atu i ai leai! E lē o le uiga o lenei mea o le a e lauga atu i ai i le leaga o le faaaogāsesēina o fualaau faasāina. I lena lava tamaʻitusi o loo fautuaina ai le tau lava o le tali atu, “Leai faafetai, ou te lē fia ula” po o le, “Leai, ou te lē fia oo i ni faafitauli” pe oo lava foʻi ina e fai atu, “E lē fia faaleagaina loʻu tino.” Afai latou te maumauaʻi pea i la latou ofo, atonu o le a tatau ona e fai atu leai, ma ia e maumauaʻi! O le faailoa atu foʻi i isi o oe o se Kerisiano e ono faamaonia foʻi le avea o se puipuiga.
E lē faigofie le tupu aʻe e avea ma tagata matua. Ae afai e te taumafai e ʻalofia faigatā o le tuputupu aʻe, e ala i le faaaogā o fualaau faasāina, e mafai ona e matuā taofiofia ai ou avanoa e ono avea ai oe o se tagata matua e maufaatuatuaina. Ia aʻoaʻoina le faafesagaʻia tuusaʻo o faafitauli. Pe afai e foliga mai ua lofia oe i omiga, aua le saʻili i ni vailaau e sola i ai. Ia talanoaina mataupu ma ou mātua po o nisi tagata matutua e maufaatuatuaina o ē mafai ona latou fesoasoani ia te oe ia toe faatulaga lelei mea. Ia manatua foʻi, le timaʻiga a le Tusi Paia: “Aua neʻi popole outou i se mea e tasi, a ia faailoa atu o outou manaʻo i mea uma lava i le Atua, i le tatalo, ma le faatoga, atoa ma le faafetai. O le manuia foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai, e leoleoina ai o outou loto atoa ma o outou mafaufau.”—Filipi 4:6, 7.
Ioe, o le a foaʻi atu e Ieova le Atua ia te oe le malosi e fai atu ai leai! Aua lava neʻi e faatagaina isi e uunaʻia oe ina ia faavaivai i lau faaiʻuga. E pei ona faalaeiau mai Mika: “Aua e te fia tofotofo i fualaau faasāina. O le a e mafatia ai i aso uma o totoe o lou olaga!”
Fesili mo Talanoaga
◻ Aiseā ua toʻatele naʻuā ai talavou e faaaogāina fualaau faasāina?
◻ E mafai faapefea i le faaaogāina o fualaau faasāina ona taofia ai lou tuputupu aʻe i tulaga tau faalogona?
◻ O le ā ua iloa e faatatau i aafiaga o le mariuana i le tino?
◻ O le ā le vaaiga a le Tusi Paia e faatatau i le faaaogāina o fualaau faasāina mo le faafiafiaina ai?
◻ Aiseā e tāua ai le faaeteete i au aumea ina ia tumau ai ona e ʻaloese mai fualaau faasāina?
◻ O ā nisi o auala e fai atu ai leai i fualaau faasāina?
[Pusa i le itulau 278]
Mariuana—Po o se Fualaau Fou Ofoofogia?
Ua iai le tele o manatu e tatau ona faaaogā, talu ai ni taofi e faapea atonu e iai se aogā o le mariuana i togafitiga faafomaʻi i le togafitia o se tū e tupu i totonu o le mata ma le maʻi sela, ma le faaitiitia o le faafaufau lea e masani ona oo i tagata o loo mamaʻi i le kanesa a o feagai ma o latou togafitiga. Ua faailoa mai e le lipoti a le Matagaluega o Mataupu Faafomaʻi a le Iunaite Setete e faapea, e moni nisi o na taofi. Ae po o le uiga ea o lenei mea o le a iai se taimi i le lumanaʻi e fai mai ai e fomaʻi ni talavai o ni sikareti mariuana mo le togafitia o maʻi?
Atonu e leai, auā e ui e ono faamaonia le aogā o le silia i le 400 o ni vaega o vailaau o loo iai i mariuana, ae o le ulaina o mariuana e faigatā ona avea o se faiga talafeagai e faaaogā ai na vailaau. Ua faapea mai se tagata atamai faapitoa o Dr. Carlton Turner: “O le faaaogāina o mariuana o le a pei o le tuuina atu i tagata o se falaoa ua legalegā e ʻai ina ia maua ai le penisini (penicillin).” Pe afai lava o le a iai se taimi e faapea ai e faaaogā ni mea e maua mai le mariuana e avea ma fualaau lelei, o le a avea o ni fualaau e faia mai mea e maua mai vaega o mariuana (marijuana “derivatives or analogues”), o ni mea e tai foliga i ai, o fualaau na o le a tusi mai e fomaʻi. E lētioa lava, ona tusi mai le failautusi a le Matagaluega o le Soifua Mālōlōina ma Tagata a le Iunaite Setete e faapea: “E tatau ona faamamafaina le manatu e faapea, e oo lava i ni āuga aogā o togafitiga faafomaʻi o loo iai, e lē taitai ona faaitiitia ai le matilatila mai o āuga leaga o le soifua mālōlōina e māfua ona o le mariuana.”
[Ata i le itulau 275]
Ia e maua le lototele e fai atu ai leai i fualaau faasāina!
[Ata i le itulau 276, 277]
O le faagalo o ou faafitauli e ala i fualaau faasāina i le taimi nei . . . e te ono iloa le faigatā ona e fesagaʻia o faafitauli pe a avea oe o se tagata matua