Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • jy mata. 19 itu. 48-itu. 51 pala. 3
  • Ua Aʻoaʻo Atu Iesu i se Fafine Samaria

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ua Aʻoaʻo Atu Iesu i se Fafine Samaria
  • Iesu—Le Ala, le Upu Moni ma le Ola
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • UA TALITONU LE TOʻATELE O TAGATA SAMARIA
  • Sa A‘oa‘oina se Fafine Samaria
    Le Tagata Silisili o Ē Uma na Soifua Mai
  • A‘oa‘oina o se Fafine Samaria
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
  • Le Fafine i le Vaipuna
    Lesona E te Aʻoaʻoina Mai i le Tusi Paia
  • Ma se Fafine i le Vaieli
    Laʻu Tusi o Tala o le Tusi Paia
Faitau Atili
Iesu—Le Ala, le Upu Moni ma le Ola
jy mata. 19 itu. 48-itu. 51 pala. 3
O loo talanoa Iesu i se fafine Samaria i le vaieli

MATAUPU 19

Ua Aʻoaʻo Atu Iesu i se Fafine Samaria

IOANE 4:3-43

  • UA AʻOAʻO ATU IESU I SE FAFINE SAMARIA MA ISI TAGATA

  • O LE TAPUAʻIGA E FINAGALO MALIE I AI LE ATUA

Ua malaga ese nei Iesu ma ona soo mai i Iutaia ae agaʻi atu i Kalilaia, ma ua latou uia le itumalo o Samaria. Ua latou lagona le vaivai i lea taimi o le aoauli. O lea, ua latou mālōlō ai i se vaieli e latalata i le aai o Sukara, lea atonu na eliina e Iakopo pe atonu foʻi na ia totogiina nisi e eliina. E oo mai lava i aso nei, o loo iai lenā vaieli e latalata i le aai e taʻua o Nablus.

A o mālōlō Iesu i le vaieli, ua ō atu ona soo i le aai o Sukara e faatau mai ai ni meaʻai. I lenā taimi, ua alu ane se fafine Samaria e asu vai. Ua fetalai atu Iesu iā te ia: “Aumai sina vai seʻi oʻu inu ai.”—Ioane 4:7.

Ua mālōlō Iesu i le vaieli, ua ō ona soo, a ua sau le fafine Samaria e asu vai

E masani lava e leai ni fesootaʻiga a tagata Iutaia ma tagata Samaria, ona o le mauaa o uiga faailoga tagata. Ua faateʻia le fafine Samaria ma fesili atu: “Aiseā ua e talosaga mai ai mo se vai seʻi e inu ai, o oe o le tagata Iutaia, ae o aʻu o le fafine Samaria?” Ua tali mai Iesu: “Ana e iloa le meaalofa foaʻifua a le Atua ma lē ua fai atu iā te oe, ʻAumai sina vai seʻi oʻu inu ai,’ semanū ua e ōle mai iā te ia, ona ia avatu ai lea iā te oe o le vai o le ola.” Ua faapea atu le fafine: “Lau susuga e, e leai sau pakete e asu aʻe ai le vai, auā e loloto le vaieli. O fea la e te maua mai ai lenei vai o le ola? E sili ea oe i lo matou augātamā o Iakopo, o lē na tuu maia le vaieli iā i matou, ma na feinu ai o ia, ma ona atalii, atoa ma lafupovi?”—Ioane 4:9-12.

Ua tali mai Iesu: “O i latou uma e feinu i lenei vai, e toe fia feinu foʻi. A o lē e inu i le vai ou te foaʻiina atu, e lē toe fia inu lava o ia, a o le vai lea ou te avatua mo ia, e avea o se vaipuna i totonu iā te ia e puna mai ai le ola e faavavau.” (Ioane 4:13, 14) E ui i le vaivai o Iesu, ae ua lotomalie o ia e faailoa atu i le fafine Samaria upu moni e maua ai le ola.

Ua fai atu le fafine Samaria: “Lau susuga e, aumai ia iā te aʻu lenā vai, ina ia ou lē toe fia inu ai pe toe sau ai foʻi i inei e asu vai.” Peitaʻi, ua suia e Iesu le mataupu ma ua faapea atu i le fafine: “Ia e alu ma valaau i lau tane ona e toe foʻi mai ai lea i inei.” Ua tali mai le fafine: “E leai saʻu tane.” Ua faateʻia o ia ina ua faapea atu Iesu: “Ua saʻo lau tali, ʻE leai saʻu tane.’ Auā e toʻalima au tane sa iai, ma o le tamāloa o loo lua nonofo nei, e lē o sau tane.”—Ioane 4:15-18.

Ua iloa e le fafine le uiga o le fetalaiga a Iesu, ma ua ia faapea atu ma le maofa tele: “Lau susuga e, ua ou iloa o oe o se perofeta.” Ua faailoa e le fafine lona naunau i mea faaleagaga, e ala i le faapea atu: “Na tapuaʻi o matou tamā [tagata Samaria] i lenei mauga [mauga o Keresema lea e latalata ane]; a ua outou [tagata Iutaia] faapea mai, o Ierusalema e tatau ona tapuaʻi ai tagata.”—Ioane 4:19, 20.

Peitaʻi ua faailoa atu e Iesu, e lē tāua le nofoaga e tapuaʻi ai e ala i le faapea atu: “E oo mai le aso e tou te lē toe tapuaʻi ai i le Tamā i lenei mauga, po o i Ierusalema.” Ua ia toe fetalai atili: “E oo mai le aso ma ua oo foʻi nei i ai, o ē o loo i le tapuaʻiga moni, latou te tapuaʻi i le Tamā i le agaga ma le upu moni, auā o loo saʻilia e le Tamā tagata faapena e tapuaʻi atu iā te ia.”—Ioane 4:21, 23, 24.

E tāua i le Tamā le auala o loo tapuaʻi atu ai tagata tapuaʻi moni, ae e lē o le nofoaga e tapuaʻi ai. Ua maofa le fafine, ma ua ia faapea atu: “Ou te iloa o le a maliu mai le Mesia, o lē ua taʻua o le Keriso. Pe a taunuu mai o ia, e na te folafola mai iā i matou mea uma.”—Ioane 4:25.

Ona faailoa atu lea e Iesu o se upu moni tāua: “O aʻu lenei o ia, lea o loo tautala atu iā te oe.” (Ioane 4:26) Seʻi mafaufau i lenā mea. O lea ua alu atu se fafine i le aoauli e asu vai, ae o lea ua talileleia o ia e Iesu. Ua taʻutino atu e Iesu i le fafine o ia o le Mesia, o se upu moni e na te leʻi faailoaina atu lava i isi.

UA TALITONU LE TOʻATELE O TAGATA SAMARIA

Ua toe foʻi ane soo o Iesu mai Sukara ma meaʻai, ma ua latou maua atu o ia i le vaieli o Iakopo, o loo talanoa ma le fafine Samaria. Ua taunuu atu le ʻausoo, ona tuu lea e le fafine o lana faguvai ae alu atu i le aai.

Ua toe foʻi atu soo o Iesu i le vaieli a ua alu le fafine Samaria

Ua taunuu le fafine i Sukara, ma ua ia taʻu atu i tagata mea na faamatala atu e Iesu iā te ia. Ua ia faapea atu ma le mautinoa iā i latou: “Ō mai ia, seʻi vāai i le tagata ua ia taʻu maia iā te aʻu o mea uma na ou faia.” Ua ia faaosofia lo latou naunau i le fesili atu e faapea: “Pe e lē o le Keriso ea o ia?” (Ioane 4:29) O se fesili tāua tele lenei talu mai aso o Mose. (Teuteronome 18:18) O lenei fesili ua uunaʻia ai tagata o le aai e ō atu e vāai iā Iesu.

I Sukara ua taʻu atu e le fafine Samaria i tagata o le aai mea na fetalai atu ai Iesu iā te ia

O le taimi lea, o loo faatauanau atu le ʻausoo iā Iesu e taumafa i le meaʻai ua avatu. Ae ua ia tali mai: “O loo iā te aʻu meaʻai tou te lē iloa.” Ua talatalanoa le ʻausoo e faapea: “Pe e iai ea se tasi na avatua iā te ia ni meaʻai?” Ona faamatala atu lea ma le agalelei e Iesu o le uiga o ana upu ina ia malamalama i ai ona soo uma: “O laʻu meaʻai, o le faia lea o le finagalo o lē na auina mai aʻu, ma faaiʻu lana galuega.”—Ioane 4:32-34.

E lē o uiga atu le fetalaiga a Iesu i le galuega o le seleseleina o saito, lea ua toe fā masina ona faia lea. Peitaʻi o loo ia faasino atu i le seleselega faaleagaga, e pei ona ia faamaonia i ana upu nei: “Inā tetepa aʻe ia outou ma vāai atu i le faatoʻaga, ua matua mo le seleselega. Ua maua e le tagata selesele lona totogi, ma aoaoina fua mo le ola e faavavau, ina ia olioli faatasi ai o lē e lūlū ma lē e selesele.”—Ioane 4:35, 36.

Ua silafia e Iesu le aafiaga i tagata, ona o le la talanoaga ma le fafine Samaria. O le toʻatele o tagata Sukara ua faatuatua iā Iesu, auā ua faapea atu le fafine Samaria: “Ua ia taʻu mai iā te aʻu o mea uma lava na ou faia.” (Ioane 4:39) O lea, ua latou ō mai ai mai i Sukara e ō i le vaieli, ma talosaga atu iā Iesu ina ia latou nonofo ma faamatala atu nisi mea iā i latou. Ua ia talia la latou talosaga ma nofo ai i Samaria mo aso e lua.

A o faalogologo atu tagata Samaria iā Iesu, ua talitonu le toʻatele o nisi tagata iā te ia. Ua latou faapea atu i le fafine: “Ua matou lē toe talitonu ona o au upu; auā ua matou faalogo ma matou iloa, o lenei tagata o ia moni lava o le faaola o le lalolagi.” (Ioane 4:42) Ua avea le fafine Samaria o se faaaʻoaʻoga lelei, i le auala e tatou te avatu ai se molimau e faatatau i le Keriso, lea e faaosofia ai le naunau o le ʻaufaalogologo ina ia aʻoaʻoina le tele o mea.

Manatua foʻi ua toe fā masina oo i le taimi o le seleselega. Atonu e faasino atu lea i le seleseleina o karite, lea e masani ona faia i lenei vaipanoa i se vaitaimi o Mati po o Aperila. E foliga mai la o le vaitaimi lea o Novema po o Tesema. O lona uiga, ina ua mavae le Paseka i le 30 T.A., e pe ā ma le valu masina na faia ai e Iesu ma ona soo le galuega o le aʻoaʻo atu ma le papatisoina o tagata i Iutaia. Ua latou agaʻi atu nei i le itu i mātū i lo latou itumalo o Kalilaia. O le ā o le a tupu iā i latou i inā?

O AI TAGATA SAMARIA?

E tū Samaria i le va o Iutaia i le itu i saute ma Kalilaia i le itu i mātū.

Ina ua mavae le maliu o le tupu o Solomona, ona vavaeese ai lea o ituaiga e sefulu o Isaraelu o loo i le itu i mātū, mai i ituaiga o Iuta ma Peniamina. Na liliu nei ituaiga e sefulu ma tapuaʻi i le tamaʻi povi. O lea, i le 740 T.L.M., na faatagaina ai e Ieova tagata Asuria e pulea Samaria. Ua latou ave faapagota le toʻatele o tagata Samaria, ae aumai tagata mai i isi vaipanoa o le emepaea o Asuria e nofoia le laueleele o Samaria. Na faaipoipo atu nei tagata ese e tapuaʻi i atua faapaupau i tagata Isaraelu sa totoe ai pea i Samaria. A o faagasolo taimi, na amata ai e nei tagata se ituaiga o tapuaʻiga lea e faaaofia ai ma nisi o talitonuga ma tū o loo aumaia i le Tulafono a le Atua, e pei o le peritomeina. Peitaʻi, o a latou tū faalelotu, e lē o le tapuaʻiga moni lea.—2 Tupu 17:9-33; Isaia 9:9.

I taimi o Iesu, na talia e tagata Samaria tusitusiga a Mose, ae e latou te leʻi tapuaʻi i le malumalu i Ierusalema. Na latou tapuaʻi i le malumalu lea sa fausia i luga o le mauga o Keresema e lē mamao mai i Sukara, ma sa faaauau pea ona latou tapuaʻi i lenā mauga e ui lava ua faatamaʻia le malumalu. Sa faigofie ona iloa le feitagaʻi i le va o tagata Samaria ma tagata Iutaia, i le taimi o le faiva a Iesu.—Ioane 8:48.

  • Aiseā ua faateʻia ai le fafine Samaria ina ua talanoa atu Iesu iā te ia?

  • O le ā ua aʻoaʻo atu e Iesu i le fafine e faatatau i le vai o le ola, faapea le nofoaga e tapuaʻi ai i le Atua?

  • O le ā le auala ua faailoa atu ai e Iesu o ia i le fafine Samaria, ma o le ā le ituaiga o tapuaʻiga o loo ia faalaeiauina?

  • O le ā le manatu o le fafine Samaria e faatatau iā Iesu, ma o le ā lana gaoioiga ua fai?

  • O le ā ua faia e Iesu ma ona soo talu mai le Paseka i le 30 T.A.?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga