Tanielu o se Tusi Moni o Valoaga
Ua taʻu mai e faamaumauga o le Tusi ia i tatou: “O le tausaga muamua o Pelesara le tupu o Papelonia na iloa e Tanielu le miti ma faaaliga i lona moega, ona tusia lea e ia le miti, ma ua taʻu atu foi i mea uma.”—Tanielu 7:1.
O le ʻafa lona lua o lona ono o senituri T.L.M. na tusia ai e Tanielu lenei mea ma isi foʻi miti ma faaaliga e aafia ai i tatou i aso nei. Ua tatou maua “mea uma” lava o na faaaliga i le tusi faavaloaga a Tanielu.
O se Perofeta Moni
Sa molimau Keriso lava ia faapea o Tanielu o se perofeta. O le mea e fiafia ai, ona sa faia faapena e Iesu i lana lava valoaga e uiga i le faailoga o lona “maliu [faatasi] mai ma le gataaga o le lalolagi.” O lea, na ia fuafuaina ai le faataunuuga atoatoa o le valoaga a Tanielu e oo mai lava i o tatou aso, pe a tatou molimauina vala eseese o le faailoga, e pei o taua faavaomalo, le lē lava o mea taumafa, mafuie, ma puapuaga i le lalolagi aoao.—Mataio 24:3-8,15.
Na taʻua e Iesu: “E tutū mai foi perofeta pepelo e toatele, latou te faasese foi i tagata e toatele . . . E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, ona oo mai ai lea o le gataaga. Pe a iloa foi e outou le mea e inosia e faatafunaina aʻi, na fai mai ai e le perofeta o Tanielu, ua tu i le mea paia, (ina mafaufau ia o lē faitau;) o e o Iutaia i ia ona po, ia latou sosola i mauga; . . . E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma.”—Mataio 24:11-34.
O le mea moni na lapataʻia e Iesu faapea o le a i ai perofeta pepelo, muamua lava a o ia leʻi faasino atu ona soʻo i le “perofeta o Tanielu” e faamaonia ai na ia manatu ia Tanielu o se perofeta moni a le Atua. Sa tatou matauina i le uluaʻi mataupu faapea o nisi o upu o valoaga faagaeeina a Tanielu, e pei o na na valoia ai le liua o le mafaufau o Nepukanesa mo sina vaitaimi ma le paʻū o Papelonia, na faataunuuina i le vaitaimi o le soifuaga o Tanielu. A e peitaʻi na valoia foʻi e Tanielu ni mea o le a tutupu i senituri mulimuli ane. O ā nisi o valoaga uumi na tusia i le tusi a Tanielu?
Afio Mai o le Mesia ma Lona Maliu
O se valoaga ua faamaonia faapitoa ai lava Tanielu o se perofeta moni, ua lauiloa lea o le 70 vaiasosa faavaloaga. Ua faitauina faapea, i sona vaega: “Ua atofaina vaiasosa e fitugafulu i lou nuu ma lau aai paia, e faauma ai le soitulafono, ma faaiu ai agasala; e fai ai foi le togiola mo agasala . . . Ia e iloa foi ma e manatunatu, e afua mai i le oo atu o le poloaiga ia toe faia ma ia atiina ae Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e onogafulu ma le lua [o le aofai e 69 o vaiasosa] . . . A mavae vaiasosa e onogafulu ma le lua [e 7 + 62, po o le mavae o le lona 69 o vaiasosa]; ona fasiotia ai lea o le Mesia . . . Na te faataunuuina foi le feagaiga i tagata e toatele i le vaiasosa e tasi [o lona 70 o vaiasosa]; o le vaeluagalemu foi o le vaiasosa na te faaata ai le taulaga, atoa ma le mea foaifuaina.”—Tanielu 9:24-27.
E toatele tagata Siu, Lotu Katoliko, ma tagata aʻoga o le Tusi Paia Porotesano e ioe faapea o “vaiasosa” o lenei valoaga o vaiaso o tausaga. Ua faitauina faapea i le Revised Standard Version, i le Ecumenical Edition: “E fitugafulu vaiasosa o tausaga ua poloaina mo lou nuu.” O na tausaga 490 na amata i le 455 T.L.M. ina ua faatonuina Neemia e Aretaseta le tupu o Peresia “ia toe faia ma ia atiina a e Ierusalema.” (Neemia 2:1-8) I le onosefulu iva vaiasosa o tausaga mulimuli ane, i le 29 T.A. lena, na papatisoina ma faauuina ai Iesu, e avea o le Keriso, po o Lē Ua Faauuina, o le Mesia. “O le vaeluagalemu o le [70] vaiasosa,” i le 33 T.A., na “fasiotia” ai o ia. O lona maliu faataulagaina na faamagaloina ai agasala a le fanau a tagata, ma i lea, ua “faagata” ai taulaga na faia i tino o manu i lalo o le Tulafono a Mose.”a
Ona o le maufaatuatuaina o lenei valoaga, na iloa ai e tagata Siu o le uluaʻi senituri faapea “o le 70 vaiasosa o tausaga na faailoa mai e Tanielu ua lata atu i lona mutaaga; sa leai foi se isi na ofo ina ua faalogo atu i le faalauiloaina mai e Ioane le Papatiso faapea ua lata mai le malo o le Atua.”—Manuel Biblique, a Bacuez ma Vigouroux.
Malo o le Lalolagi Pei ni Manu Feai
O le tasi valoaga umi lona faasologa, o loo aupito sili ona tāua i tagata o loo ola i aso nei, na valoia mai ai ni faasologa o malo malolosi o le lalolagi, na faaatagia e ni manu feai mataʻutia, o le a latou faaavanoaina le ala mo le Malo o le Atua.
Na faailoa mai e Tanielu: “Na aʻu iloa i mea na faaali mai i le po . . . Ona o ae ai lea mai le sami o manu feai tetele e fa, ua eseese le tasi i le tasi. O le muamua, ua pei se leona ia . . . Faauta foi, o le tasi manu feai, o lona lua lea, ua pei o le urosa, . . . Faauta foi, o le tasi pei o le nameri . . . Mulimuli ane i lea mea na ou iloa i faaaliga i le po, faauta mai, o lona fa o manu feai, ua matautia ma ua maaa, ua matuā malosi lava; . . . O ia manu tetele e fa i latou o tupu ia e toafa o le a tutū mai i le lalolagi. A e maua le malo e le au paia a lē Silisili ese, e fai foi mo i latou le malo e faavavau, e faavavau lava.”—Tanielu 7:2-18.
E faapea o nei manu feai e fai ma sui o malo malolosi o le lalolagi ua faamaonia mai lea i le isi foʻi faaaliga na iloa e Tanielu. I le faamatalaina o lenei faaaliga, na ia tusi mai ai: “O le mamoe poa na e iloa ua i ai nifo lua, o tupu ia o Metai ma Peresia. O le ʻoti taufulufulu [a] foi, o le tupu lea o Iavana [Eleni].”—Tanielu 8:20, 21.
E faapena foʻi manu feai e fa i le mataupu e 7 o le Tanielu, o loo faaatagia ai malo malolosi e fa o le lalolagi na amata mai aso o Tanielu agaʻi mai ai i luma, seʻia oo mai ai i le taimi e faavaeina ai le Malo o le Atua. Na soifua Tanielu seʻia mavae le paʻū o le Malo Malosi o le Lalolagi o Papelonia (le leona) ma le amataga o le malo na soloaʻi ane i ai, o Metai ma Peresia (le urosa). Na valoia e le valoaga umi a Tanielu le paʻū o Metai ma Peresia ia Eleni (le nameri), o lē o le a suia e le “lona fa o manu feai,” le Emepaea lea o Roma ma lē na faatoilaloina o ia, o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika.b
Na valoia ma le saʻo lava e Tanielu le faasologa o malo malolosi o le lalolagi, i latou uma ia ua faia le faamasaʻa toto e pei o manu feai ona o lo latou tuʻinanau i le fia pule i le lalolagi. O le a faapena foʻi le Malo amiotonu na ia valoia o le a lē pine a e ia suia malo malolosi faapolotiki o i ai nei. I se faaaliga, na vaaia ai e Tanielu “Lē ua mai anamua ona aso,” o Ieova le Atua, o tuuina atu i le “Atalii o le tagata,” o Iesu le Mesia, “le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.” Pe o le a saunia ai e lenei mea se vaifofo tumau i faafitauli o le fanau a tagata? Ioe, auā ua faamatalaina i inei le pule a Iesu o se “pule e faavavau lea, e le mavae atu ia, o lona malo foi e le faaumatia.”—Tanielu 7:13, 14; faatusatusa le Mataio 16:27, 28; 25:31.
O valoaga i vaitaimi pupuu ma vaitaimi uumi ia ua talanoaina puupuu i nei mataupu e lua ua na o ni nai faataʻitaʻiga o miti, faaaliga, ma valoaga o loo i ai i le tusi a Tanielu. E moni lava nei faaaʻoaʻoga e faamaonia ai o le tusi a Tanielu o se tusi moni lava o valoaga—o talatuufaasolo na tusia mo le auiluma, O loo faaauau pea ona faataunuuina nei valoaga seʻia oo mai i le 20 senituri, ma o loo latou saunia ai se faamoemoe ofoofogia, e pei ona o le a faamatalaina e nisi lomiga o loo mulimuli mai o lenei mekasini.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo nisi faamatalaga auiliili e uiga i lenei valoaga, tagaʻi i le mataupu e 7 o le tusi “Let Your Kingdom Come,” ua faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New, Inc.
b Mo se faamatalaga auiliili o lenei valoaga, tagaʻi i le mataupu 6 ma le 7 o le tusi Our Incoming World Government—Godʻs Kingdom, faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Soiety of New, Inc.
[Pusa i le itulau 6]
O LE AʻOAʻOGA “NA TUSIA MULIMULI ANE”
Ua tuuina atu e le Tusi Paia le tusi a Tanielu i le perofeta o lona igoa lena, lea ua faatulagaina ai le vaitaimi na tusia ai lenei tusi e tusa o le ono senituri T.L.M. (Tanielu 7:1) Peitaʻi o valoaga o loo i ai e sili atu ona ofoofogia lea ua lē mautonu ai le toatele faapea o nei tusi na tusia a o leʻi taunuu mea na valoia. O nisi tagata e lē o ni Kerisiano, ma e oo lava foʻi i le toatele o le ʻau fai manatu i le Tusi Paia o ē ua taʻua i latou o Kerisiano, ua latou lafo atu ni masalosaloga i le moni o le tusi a Tanielu. Ua latou filifilia le aʻoaʻoga faaanamua, po o aʻoaʻoga, i Makapi, na aliaʻi mai i lona tolu o senituri e se fai filosifia lē Kerisiano o le senituri lona tolu T.A. e igoa ia Porphyry. O ā ni finauga e lagolagoina ai lenei aʻoaʻoga, ma o le ā lo latou aogā?
I le faavae faapea e lē tatau valoaga uma lava, ua tausisi ai Porphyry faapea o le tusi o loo taʻua ai le igoa o Tanielu sa tusia moni lava e se tagata Siu e lē ma iloa i le vaitaimi o Makapi, i le lona lua o senituri T.L.M. o lona uiga, ina ua uma ona faataunuu le tele o mea o loo valoia mai i le Tanielu. Sa ia manatu faapea faapea o le tagata taufaasese na ia tuisa le igoa o Tanielu i totonu o nei tusi, na ia faia faapea ina ia lagolagoina ai le maelega o tagata Siu i le vaitaimi o le fouvalega a Makapi faasaga i tagata Suria, i le lona lua o senituri T.L.M. A e pe mafai ona manatu i amioga faaaloalo ma le lē faasauā a Tanielu ma ana aumea Eperu e toatolu i Papelonia e avea o se auala e lagā ai se fouvalega? E matuā leai lava. (Tanielu 1:8; 2:49; 3:16-18, 30) O le aliaʻi mai o le “Mesia Le Alii” i le taimi tonu lava i le 29 T.A., i le faaiuga o le 69 vaiasosa o tausaga o le Tanielu 9:25, na faaalia ai foʻi o faitioga a Porphyry o le lua senituri T.L.M. o se mea valea.
E tusa ai ma le tusitala o talafaasolopito Siu o Josephus, faapea na faaumaina ona tusia le Kanona o Tusi Paia Eperu, o loo aofia ai ma Tanielu e latalata atu i le vaitaimi o Esera, i lona lima senituri T.L.M. E faapefea la ona fai mai la e leʻi tusia le tusi o Tanielu seʻia mavae se vaitaimi mulimuli lava o lona lua o senituri T.L.M.? E lē gata foʻi i lea, ua faaalia foi e le Tusi Taai o le Sami Mate faapea na talia e le lautele le tusi a Tanielu e avea o se Tusi Paia i liʻo o tagata Siu i lona lua o senituri T.L.M. Pe mafai ona faapena lenei tusi pe ana o se galuega o lena vaitaimi?
O se isi tuuaʻiga na faaaogā e Porphyry ma le toatele o le ʻau faitio sili ona malolosi e faapea e lē saʻo talafasolopito o loo i ai i le tusi a Tanielu. O la latou aʻoaʻoga e faapea na tusia le Tanielu i le lona lua o senituri T.L.M Peitaʻi i le taimi lena, na teena ai e Siu sa i ai le utaga poto le Tusi Muamua a Makapi e lē tatau ona faaaofia ai i le kanona o le Tusi Paia, e ui lava sa latou manatu i ai o ni talafaasolopito saʻo. O Siu popoto, o ē na saofaga atu i tusitusiga a nei tusitala o talafaasolopito i aso uma e pei o Herodotus, e mautinoa lava le mafai ona latou teena le tusi a Tanielu pe ana fai o i ai ni mea sese o talafaasolopito. E lē gata foʻi i lea, o mea ua maua e tagata suʻesuʻe i le eleele ua faailoa mai ai le i ai o Pelesara ma isi foʻi faamatalaga auiliili i le tusi a Tanielu na e manatu i ai Porphyry ma le toatele o isi tagata sili ona faitio faapea e sese.
E tusa ai ma tuuaʻiga sese a Porphyry faapea o valoaga a Tanielu na tusia ina ua uma ona tutupu o mea na valoia, na tusia ina ua uma ona tutupu o mea na valoia, na tusi ai e Philip R. Davies, o le Matagaluega o Suʻesuʻega Tau-Tusi Paia, le Iunivesite o Sheffield, i Egelani, e faapea: “O se faaiʻuga e faanoanoa ai lenei e uiga i le tusi a Tanielu ona o se matuā taufaasese aʻiaʻi ua faia e faaseseina ai (atonu) o se aofia e toatele ina ia auauna, e pei ona sa i ai, i le faia o se taumafaiga malosi e ala i ni uiga lē moni . . . E matuā faigata tele ia te aʻu ona faasino lena taufaaoleole i ē na uluaʻi faitau i le tusi. Afai o i ai se taufaasese i lenei mea, atonu e sili atu ona i le itu o faitioga i mafaufauga.”—Journal for the Study of the Old Testament, Lomiga 17, 1980.
E lē o se mea e ofo ai ona ua faafitia e se tagata poto i le faafilosifia fou o Plato faapea na faagaeeina e le Atua se tusitala o le Tusi Paia e valoia mai mea o le a oo mai i le lumanaʻi. Peitaʻi o na tagata fai upu o le Tusi Paia o e fai mai o i latou e Kerisiano ua latou taumafai e faavaivaia le mautinoa o tagata i se tusi faavaloaga tāua o le Tusi Paia o se mea lava e matuā faanoanoa ai. Ua faaalia ai le leai o se faatuatua i Le na fetalai mai: “Na ou faaalia talu mai le amataga o mea e oo mai i le lumanai, muamua foi o mea e lei oo mai.” —Isaia 46:10, The New Jerusalem Bible.
[Siata i le itulau 5]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
70 vaiasosa (490 tausaga)
69 vaiasosa (483 tausaga) 1 vaiasosa (7 tausaga)
455 T.L.M. 29 T.A. 33 T.A. 36 T.A.
“E afua mai i le oo “e oo atu i “ona fasiotia “Na te faatu-
atu o le poloaiga le Mesia le ai lea o le mauina foi le
ia toe faia ma ia Alii . . . ” Mesia . . . ” feagaiga . . .
atiina ae Ierusalema i le vaiasosa
. . . ” Tanielu 9:24-27 e tasi”
[Ata i le itulau 7]
Papelonia
Metai-Peresia
Eleni
Roma—Peretania ma Amerika