E Filemu!—Pe a Fetalai le Atua
“E leai se mea e gata ma ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo.”—ISAIA 9:7.
1 O le ā le mea ua tupu i le faagasologa o le tala faasolopito faaletagata, a o maumauaʻi pea ona talanoa taʻitaʻi o le lalolagi i le filemu?
UA talanoa pea taʻitaʻi o le lalolagi i le filemu, ma ua faapea mai tagata lautele ua latou moomia le filemu. Peitaʻi, o le tulaga i aso nei, ua faamanatu mai ai ia i tatou, i le mea na fai mai ai le perofeta o Ieremia: “Sa tatou faatalitali i le manuia [filemu], a e leai se lelei na maua; sa faatalitali foi i ona po e faamaloloina ai, faauta foi, o le mataʻu!” (Ieremia 8:15) O le mea moni, talu lava le taimi na fasiotia ai e Kaino Apelu, sa leʻi toe iai se filemu moni i le lalolagi, a e ua na ona pagatia i le sauā. Ma o lo tatou 20 senituri, o se vaitaimi ua sili atu ona sauā i lo o taimi uma lava, ua iai taua e toeitiiti selau miliona ua maliliu ai. I o tatou aso, e 97 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi, sa aafia i taua a itiiti mai e tasi. O lea, a o talanoa taʻitaʻi o le lalolagi e uiga i le filemu, ua latou taʻitaʻi atu o latou tagata mai lea mala i lea mala.
2. O le ā le aofaʻiga ua matauina o le faaopoopoina pea o le sauā i atunuu uma?
2 Ua faaopoopo atu ai na faiga sauā i le faitau aofai o soligatulafono sauā i aso uma. Mo se faaaʻoaʻoga, i le Iunaite Setete, e tusa ma le 20,000 tagata e fasiotia i tausaga taitasi. E sili atu i le 80,000 fafine e tatoso ma le tele foʻi o isi toso teine e lē o lipotia mai. Toeitiiti lua miliona le aofaʻi o fafine, e fasi faamoʻamoʻa e tane o latou nonofo. Ma e tusa o le kuata o aiga ua faamanuʻaina i isi ituaiga o solitulafono. Ua faaiʻu mai se lipoti e faapea: “Ua oo atu ina avea i tatou o se sosaiete, ua sili atu le sauā.” E faapena le tulaga i le tele o isi atunuu.
3. O le ā le isi sauā e sili ona tele ua mafai nei ona faia i le fanau a tagata?
3 Peitaʻi, o nei mea uma e leai lava se mea e faatusaina i le sauā e mafai ona faia e auupega faaniukelea o aso nei. Ua lava lo latou tele e fasiotia ai tagata uma, i luga o le fogaeleele e sili atu i le faa 12 taimi! Na faapea mai se fomaʻi: “E leai se mea e mafai ona ofoina atu e vailaau faaonaponei, i tagata ua aafia fua i tauvaga faaniukelea.” Ai se ā ua leai ai? Na tali mai se tasi: “Auā o le a fasiotia uma le tele o fomaʻi, tamaitaʻi tausi maʻi ma tagata popoto i matatā eseese uma . . . O le a faaumatia foʻi falemaʻi. O lea, o le a toaitiiti nisi o le a totoe e lava se poto ma ni mea faigaluega e mafai ona faasaoina ai se tasi.”
4, 5. (a) O le ā le faamatalaga na faia e se tasi lomiga e uiga i le leai o se filemu i o tatou aso? (e) Na faapefea ona faaopoopo mai foʻi faapena se tasi na muaʻi avea o se ofisa i le malo?
4 E tusa ai ma le leai o se filemu i o tatou taimi, ua faaulutala ai se mataupu autū i se tusi tausaga talu ai nei o le Encyclopedia Britannica e faapea: “O lo Tatou Lalolagi ua Malepelepe—Ona o le lē Pulea o le Faamataʻu Faalekelope.” Ua ia taʻua mai faapea: “Ina ua mavae le 1945, atonu o manatu na faapea o le a ‘taulau’ e tatau lava ona faia pea, ma o le lumanaʻi o le lalolagi i aso nei, o le a avea o se lalolagi e faavae i le maopoopo ma le pipii faatasi.” Peitaʻi, o na mea atonu na faia, sa faapea mai, “na faamaonia lava le matuā taufaasese, ua faaopoopo mai: “Na i lo lea o le mea ua tupu . . . e faapea le lalolagi ua tauāau malie atu lava ina malepe ma faataapeapeina ma le lē leoa. O le tele o atunuu na manatu mamā i lo latou faavae ma le maopoopo faaleagaga, ua oo ina malepelepe ma vaevaeina . . . [i] ituaiga, aiga, [vaega] o lotu, . . . o kegi i aai, kegi fasioti tagata, gaoioiga faatupu faalavelave, gaoioiga a fitafita lalafi solo, ma vaega manatu faapito a tagata lava latou.
5 Na fai mai foʻi faapena se uluaʻi ofisa maualuga o le Iunaite Setete faapea: “O mea moni ua faatoilaloina ai le lalolagi, ua amata ona manumalo i le tala faasolopito i luga o malosi o loo galulue mo le tulaga sili ona maopoopo ma le felagolagomaʻi. O le faaiʻuga le maalofia o so o se iʻuga o taumafaiga faalekelope, o galuega fita a le lautele, o le lē toafilemu faapolotiki, le tulaga faigata tau tamaoaiga, ma tauvaga faavaomalo ua faapena foʻi ona sili atu ona salalau atu i vaitaimi o totoe o lenei senituri.” Na ia faaiʻu mai faapea: “O le faamataʻu o loo fesagai ma le fanau a tagata, i se faaupuga puupuu, o le . . . leai o se tomai e pulea ai.”
‘Tagata Asiasi mai le Vateatea’
6. Na faapefea ona faamatala mai e se faatonu o se nusipepa, ni mea na matauina e tagata asiasi mai i se isi paneta, atonu o le ā latou faia e uiga i le lalolagi i aso nei?
6 I le iloa o nei mea uma, na tusi ai se faatonu o se nusipepa i Cleveland: “Afai e taunuu mai i le vaiaso lea, ni tagata asiasi mai i se isi paneta mamao, pe e mafai ea ona tatou fai atu i ai e tatau ona tatou fasiotia tatou lava, ina ia faavae le pulega sili faakomunisi po o pulega taʻitoatasi? Pe e mafai ona tatou faamatala atu faapea o i tatou o se vaega a e ua vaevaeina ia lava i nuu, ma o na nuu na tautō o le a fasiotia e le tasi le isi, i le faia pea o faafiafiaga soonafai faavalea, ma faanaunauga malolosi lē pulea tau i feusuaiga sauā? O le a faapefea ona tatou faamatala atu faapea, ua tatou tuua nisi o ō tatou vaega e matelaina, ma o isi i le tulaga e sili ona maulalo ma lē amanaia, ona ua tatou faatāuaina le gaosia o mea e fasioti ai tagata? E mautinoa lava o le a toe faasino atu i tatou e na tagata mai lea paneta pe a foʻi atu i lo latou aiga, o ni tagata pogisa lē malamalama. . . Atonu tatou te tetee faapea na tatou faia foʻi ni galuega sili ma talitonu foʻi i le amiotonu. Atonu la pe o le a latou ʻataʻata faanoanoa mai ia i tatou ma toe ō ese atu, a o leʻi oo ina pasae aʻe.
7, 8. (a) O le ā ua faia nei e tagata asiasi malolosi e avea o se asiasiga o le fanau a tagata? (e) Ai se a ua latou ō mai ai i iinei?
7 ‘E moni,’ atonu o le a fai mai nisi, ‘e leai lava ni tagata asiasi mai i se isi paneta o faia ni na ituaiga o asiasiga.’ E leai, e lē mai se paneta faitino. A e mo le tele o tausaga e oo mai nei, na faia ai e ni tagata asiasi e sili ona malolosi ma maoaʻe lo latou popoto se iloiloga auiliili, o mea o loo faia e le tagata ia te ia lava, ma i le lalolagi. E faaopoopo atu i ai, o loo latou vaai lava ua faaoo atu se feau manino a o “leʻi oo ina pasae aʻe.”
8 O ai na tagata asiasi malolosi, na asiasia le fanau a tagata? Ua taʻu mai e le Afioga a le Atua ia i tatou, o i latou o ni sui o le Atua mai le nofoaga o agaga, o agelu faamaoni, o ē ua ia aauina mai e asiasi i le lalolagi. E uiga la i nei mea faiola agaga ua faapea mai le Salamo 103:20: “Faamanū atu ia ia Ieova outou ana agelu o e malolosi tele o e faia lana afioga, o loo faalogo i lona siufofoga.” O nei agelu malolosi e masani lava ona taʻua i le Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, i le Mataio mataupu e 25 ua fai mai ai le valoaga e uiga i o tatou aso i le Mat 25 fuaiupu e 31 ma le 32: “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia, ona tietie ai lea o ia i lona nofoālii mamalu; e faapotopotoina foi i ona luma o nuu uma lava; ona tuueseeseina lea o i latou e ia, e pei o le leoleo mamoe ona tuueseeseina o mamoe ma ʻoti.”
9. O le ā le vaega ua faia e Iesu i le taimi o lenei asiasiga o le fanau a tagata?
9 O lenei “Atalii o le tagata,” o le sui sili a le Atua, o Iesu Keriso. Ina ua mavae lana toe faatuina aʻe i le lagi, sa ia faatali loa ia Ieova ina ia tuuina atu lenei tofiga faapitoa ia te ia. E pei ona faamatalaina e le Salamo 110:1 lea mea, ua tulei atu le afioga a Ieova ia te ia: “Ia e nofo i loʻu itu taumatau, seia ou faia e ua ita ia te oe ma mea e tu ai ou vae.” Ua faaalia ai e le faataunuuga o le valoaga o le Tusi Paia faapea, o le taimi mo le Atua e auina mai ai lenei mea faiola agaga malosi e gaoioi, na oo mai i le tausaga e 1914.
10. E toafia ni agelu atonu ua faatasi ma Keriso, a o latou fesoasoani i le galuega o le vaeveaina?
10 A e o le a sau na o ia, auā na fai mai le Mataio 25:31 o le a faatasi ma ia le “au agelu paia uma.” Faamata e toafia atonu o le a i ai? Ua faapea mai le Faaaliga 5:11: “Na aʻu iloa atu foi, ma ou faalogo i le leo o agelu e toatele, o e ua faataaliolio i le nofoālii [o le Atua], . . . o lo latou faitau aofai ua mano ni mano.” O le mano e tusa ma le 10,000. Tasi le mano faatele i le tasi le mano o lona uiga 10,000, o lona aofaiga e 100 miliona agelu! Ioe, o loo tautala le Faaaliga i le numera tele po o le purelale, e “mano ni mano” o agelu o loo auauna i le Atua. E tusa lena ma le faitau selau miliona, pe atonu foʻi e piliona pe sili atu. I lalo o le taʻitaʻiga a Keriso, ua fesoasoani atu ai nei mea faiola agaga i sui o le Atua o i luga o lenei lalolagi, e tuueseese le fanau a tagata i ni vaega se lua, o le tasi e mo le “sala e faavavau,” a o le isi e mo le “ola e faavavau.”—Mataio 25:46; tagaʻi foʻi i le Mataio 13:41, 42.
“Tala Lelei e Faavavau”
11. O le ā le “tala lelei e faavavau” o loo lagolagoina e le au agelu i le taimi nei?
11 O le ā le feau autū, o loo lagolagoina e nei tagata asiasi o agelu, i luga o le lalolagi i le taimi nei? Ua faailoa mai e le Faaaliga 14:6 ia i tatou: “Na aʻu iloa foi le tasi agelu ua lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le tala lelei e faavavau e folafola atu i e o nonofo i le lalolagi e atu nuu uma, ma itu aiga ma gagana eseese, ma nuu.” O le ā lenei “tala lelei e faavavau”? O le tala lelei lenei e fesootaʻi atu ma le mea na fetalai i ai Iesu o le a avea o se tasi o faamaoniga e tele e iloa ai ua tatou ola i aso o le iʻuga. I le Mataio 24:14 na ia faalauiloa mai ai: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.”
12, 13. (a) O le ā le pulega a le Malo? (e) Ai se a ua aupito sili ai ona lelei le feau o le Malo i le tele o isi tala?
12 O le Malo o le Atua o se malo faalelagi, lea o le a pule i luga o le lalolagi pe a uma ona faaumatia pulega faaletagata o iai nei. (Tanielu 2:44; Mataio 6:9, 10) O lona Tupu o Keriso Iesu, ma o loo ia te ia ni pule lagolago faatasi ma ia. (Faaaliga 14:1-4; 20:4) O le Malo lena o loo tautalagia i le Tanielu 7:14 i faaupuga nei: “Ua foaiina atu ia te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese; o lana pule o le pule e faavavau lea, e le mavae atu ia, o lona malo foi e le faaumatia.”
13 Ai se ā ua avea ai le feau e uiga i le pulega a lena Malo o se tala lelei, le vaega aupito sili ona lelei o le tala? Auā o le a na ia aumaia se lalolagi fou, se faiga fou o galuega a le sosaiete faaletagata. I lalo o le Malo o le Atua, o le a maua ai e le fanau a tagata ni faamanuiaga e ese le ofoofogia lea ua fai mai ai le Salamo 37:11 e uiga i ē o le a nonofo ai: “A o e agamalu, e fai mo latou le nuu; e faafiafia foi i latou ia te i latou ona o le manuia e tele.” Ioe, “E faamanuia e Ieova lona nuu i le filemu.” (Salamo 29:11) I aso nei, a o leʻi tagofia atoatoa e le Malo le pulega o mea uma i luga o le lalolagi, ua talaʻiina atu nei le tala lelei o lana pulega filemu tumau, i aao o le “Alii [Perenise] o le Filemu” i atunuu uma. O loo faia lenei mea e auauna a Ieova i le lalolagi, i lalo o le taʻitaʻiga a Keriso ma le au agelu.—Isaia 9:6, 7.
14. (a) O le ā le auala e tasi ua mafai ai ona tatou iloa auauna faalelalolagi a le Atua? (e) Ua faapefea ona faamaonia le faamanuiaga a le Atua i ō latou luga?
14 O ai nei auauna a le Atua i le lalolagi? Ia, ua na o ai tagata o loo asiasi atu pea e lē aunoa i tagata ma Ie tala lelei a le Malo? E oo lava i ē tetee latou te iloa i latou, o Molimau a Ieova. O lea, ua sili atu nei i le tolu miliona ua latou faamalosia le muaʻau a nei tagata faalauiloa o le Malo, ua vave ona faateleina. I le tausaga ua mavae, e 225, 868 faifeau fou o le tala lelei na faauuina, Ma i lena lava tausaga e tasi, e 2, 461 faapotopotoga fou o Molimau a Ieova na faavaeina i le lalolagi aoao, o se faatatauga e tusa e 6 faapotopotoga i le aso e tasi, ua maua ai le aofaiga e 52, 177 faapotopotoga i atunuu e 208. Ua mautinoa lava la, ua faataunuuina le valoaga i le Isaia 60:22: Ua faavave ona faia e Ieova “i ona lava aso” lana galuega talaʻi ma le aoaoina. Ma o le taimi la lenei!
15. O le ā le faavae mo le faamasinoina o tagata i aso nei?
15 O le uiga faaalia o tagata i le tala o le pulega a le Malo, o le faavae lea mo se faaiʻuga maumauaʻi, pe o e a tuuesea i latou mo le “sala e faavavau,” pe mo le “ola e faavavau” i le lalolagi fou. E toatele lava na tali atu, e pei ona sa faia e i latou o loo faamatalaina i le 2 Nofoaiga a Tupu 36:15, 16 (NW) “Ua aauina mai ia te i latou e Ieova . . . o ē ave ana feau, ua aauina atu pea ma toe aauina atu i latou, auā ua na alofa i lona nuu . . . A ua latou faatauemu i ē na aauina mai e le Atua, ma ua inoino i ana afioga, ma ua ula i ana perofeta, ua oo ina tupu le toasa o Ieova” A e ua tali leleia e isi ma ō mai i lalo o le puipuiga a Ieova. “A o lē faalogo mai ia te au [le poto moni] e nofo o ia, e le fefe i se mea leaga.”—Faataoto 1:20, 33; Mataio 25:34-46.
Gaoioi ʻAu Faalelagi
16. O le a faapefea ona toeitiiti nei fetalai atu le Atua i le fanau lē usiusitaʻi a tagata?
16 Ua lē o toe mamao nei se taimi, a e faamutaina loa le galuega talaʻi a auauna a Ieova i le tele ua ia finagalo ai. O le a oo foʻi ina muta le onosaʻi o le Atua ona o le fanau a tagata lē usiusitaʻi. O le a suia le feau o le filemu, lea na ia fetalai atu ai i le fanau a tagata i lenei tupulaga. Na i lo o lena, i lea taimi, “ona fetalai atu ai lea o ia ia te i latou i lona toasa tele.” (Salamo 2:5) E pei ona faailoa mai e Ieova lava ia: “O loʻu fuā foi, o le afi lava o loʻu ita ua ou fai atu ai.” (Esekielu 38:19) Ona ia avatu loa lea ia Iesu Keriso le faailoga e faagaoioi ai ana ʻau faalelagi, e faasaga i lenei lalolagi fouvale ma le solitulafono.
17. Na faapefea ona faataʻitaʻia mai le malosi o le na o le toatasi le agelu?
17 E mafai ona vaaia le mea o le a faataunuuina e na ʻau, i le mea na tupu ia Asuria, ina ua oo mai le taimi a le Atua e gaoioi ai faasaga ia i latou. Ua faapea mai le 2 Tupu 19:35: “O lea lava po na alu atu ai le agelu a Ieova, ua fasi i le togālauapi o Asuria e tagata e selau afe ma afe e valu sefulu ma afe e lima . . . o tagata oti i latou uma.” O le mea lena na faia e le na o le toatasi le agelu! I sina taimi puupuu lava, a e o le mea o le a faataunuuina e le mano ni mano o i latou, o le a matautia ma ofo ai.
18. O le a faapefea ona faia ma le maʻeaʻea le faaumatiaga, i le faaiʻuga o lenei faiga o mea?
18 Ua faamatala mai e le Ieremia 25:31-33 le mea o le a tupu i upu nei: “E oo le vāvāo i tuluiga o le lalolagi; auā o loo ia Ieova le finauga ma nuu ese, e faamasinoina e ia tagata uma; e tuuina atu e ia o e amio leaga i le pelu, o loo fetalai mai o Ieova. O loo faapea ona fetalai mai o ai Ieova. O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, Faauta, e alu atu le malaia e afua i le tasi nuu e oo atu i le tasi nuu, e tupu mai le afā tele mai tuluiga o le lalolagi. O le fasi a Ieova i lea aso e afua mai i le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi; e leai ni e taufaitagituʻi ia te i latou, e le aofia i latou, e le tanumia foi i latou; e fai i latou ma otaota i luga o le laueleele,”
19. O ā isi faamatalaga auiliili ua faaopoopo mai e le Faaaliga 19?
19 Ua faamatala mai mai e le Faaaliga mataupu e 19, pe o le a faapefea ona faataunuuina e Ieova nei mea uma. E ala lea i le faia o lana Tupu o Iesu Keriso ia gaoioi faatasi ma ē, e pei ona fai mai ai le Fal 19 fuaiupu e 14, “o ʻau foi o i le lagi” ua mulimuli atu ia te ia. Ona faapea mai lea o le Fal 19 fuaiupu e 17 ma le 18: “Na aʻu iloa foi le tasi agelu ua tu i le la; ua alaga foi o ia ma le leo tele, ua faapea atu i manu uma e felelei i le taulotoaiga o le lagi, O mai ia, ina outou faapotopoto ane i le faigaai a le Atua silisili, ina ia outou aai i tino o tupu, ma tino o taʻitaʻi o ʻau taitoaafe, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua ma e ua tietie ai, ma tino o tagata uma, o e saʻoloto atoa ma pologa, o tagatānuu atoa ma alii.” Ma i le Fal 19 fuaiupu 19 e oo i le 21 o loo faamatalaina ai le faaumatiaga o faiga uma faaletagata, ona latou te lē mananao e faalogo a o fetalai le Atua, e ala i ana ave feau faalelalolagi.
20. Ai se ā o lea lē mafai ai ona faaiʻuina lenei lalolagi i se mala faaniukelea?
20 O lea, ua toeitiiti ona oo mai lea o le taimi mo le Atua, e aumaia ai le iʻuga i lenei faiga o mea a le laloalgi sauā ma le malepelepe. Peitaʻi, o lena iʻuga o le a lē faaumatia ai e le lalolagi ia lava, e ala i se taua faaniukelea i le va o malo. Afai o le a tupu lena mea, o lona uiga o le a faaumatia faatasi ai, ē amiotonu ma ē amio leaga. O lea la, o le “faaumatia” a le Atua e faasaga i lenei lalolagi o le a fili, a e lē faapei o taua a le lalolagi fou. E pei ona fai mai ai le Faataoto 2:21, 22: “Auā o e amio sa’o, latou te mau i le nuu; ma e ua sao a latou amio, e faatotoeina ai i latou; ae vavaeseeina o e amio leaga ai le laueleele, e liaiina ai foi o e amio pepelo.”
21. O ā isi fesili o lea talanoaina i le isi a tatou mataupu?
21 Ai se ā ua oo ai lenei lalolagi i se tulaga ua tatau ai ona aumaia se faaumatiaga i le lalolagi aoao? Pe e lē mafai ea ona fua mai ni fua e taumafaiga o loo fai nei e taʻitaʻi o le lalolagi, ina ia faasaoina ai lenei faiga o mea? Ma afai tatou te mananao ina ia tatou aofia ai, i ē “amio saʻo” ma ē ua ”sao a latou amio” o ē o le a faasaoina atu i le lalolagi fou, ma faaauau ai pea ona ola, e tatau la faapefea ona tatou amio ai i lenei taimi aupito sili ona tāua i tala faasolopito faaletagata? O nei fesili o lea talanoaina i le isi a tatou mataupu o sosoo ai.
O Ā Au Tali?
◻ Ua faapefea ona faamaonia le leai o se filemu, a e maise lava i o tatou aso?
◻ Ua faapefea ona aafia le au agelu i le vaevaeina o le fanau a tagata i aso nei?
◻ Ai se a ua avea ai le feau o le Malo o se “tala lelei e faavavau”?
◻ I luga o le ā le faavae, o le a faamasinoina ai tagata mo le ola pe mo le oti?
[Ata i le itulau 13]
O le galuega a Molimau a Ieova o loo lagolagoina e le au agelu