E Mafai Fapefea ona e Faia ni Uo Moni
“ONA pau lava le auala e maua ai se uo o lou faaalia lea o uiga faauo,” na tusi ai Emerson, o se fatu solo Amerika. O le faia o se faauoga, o se auala valalua e aofia ai le agaga o le foai atu. O tagata e manatu ifo lava i latou ia i latou, ma ia latou e i ai uiga manatu faapito, ua latou iloa le faigata tele ia i latou ona faia ni uo moni. A e peitai, e mafai lava ona manuia i latou, e pei ona o le a tatou vaai nei i ai.
E tupu mai uo moni ona o le alofa, auā o le alofa e mafai ona tosina ai tagata. A e peitai o nisi ua faafaigata ona faia ni uo. E mafai la faapefea e se tasi ona foia lenei mea?
“Ia avea o sē e faalogologo lelei. Ia faalaeiau i isi e talanoa mai e uiga ia ia latou,” na apoapoai mai ai Dale Carnergie. Pe a feiloai ni tagata ese, atonu i se faatasiga fiafia, o ai la i latou e faia ni uo? E lē o tagata e tautatala soo, a o latou e fiafia ma mafana atu i isi, latou te utufia mai ai ia latou ma faalogologo lelei atu i ai. O le manatuaina o igoa ma mea moni e fiafia ai e uiga i tagata fou ua tatou masani atu i ai, e mafai foi ona fesoasoani e atiina aʻe ai n faigauo.
I le tusi o le Fundamentals of Interpersonal Communication, na fautuaina ai e Kim Giffin ma Bobby R. Patton e faapea ia faaali atu oe lava ma ia faamaoni. “Ina ia tāua se tasi ia te oe.” fai mai i laua, “e tatau ona e iloa sina mea e uiga ia te ia (tane po o le fafine) e te naunau i ai . . . (Ia) saoloto e talanoa ma faailoa atu ou manatu i taimi uma lava . . . E tatau ona faamaoni au tali e fai atu i le isi tagata.”
O uo moni e lē gata ina faamaoni a e magafagafa foi, e lē faaʻoleʻole e le tasi le isi pe soona fia pule naua. E malamalama le tasi i le isi, e mafai ona logo i tino le vaaaiga a le isi i mea, ma i lea e mafai foi ona ia faaalia ai le tiga alofa. A o tuputupu aʻe lea faiā, la te tatala o la loto o le tasi i le isi, ma oo ai ina lē gata ina avea o ni uo moni, a e o ni uo mafana ma vavalalata. E lē o uo moni uma o ni uo vavalalata. O Iesu Keriso foi, o le tagata aupito sili ona faauo sa i ai i le lalolagi, sa tele ni uo na ia faia, a e toaitiiti lava na avea o ni uo vavalalata moni.—Mareko 9:1-10; Luka 8:51.
Le Tusi o Faauoga Moni
O le Tusi Paia, o le tusi aupito sili ona lelei i le feagai ai ma le mataupu i faauoga, ua faapea mai: “E alofa le uo i aso uma lava; a e fanau le uso mo le aso vale.” (Faataoto 17:17) O uo moni e tiga alofa ma nofo sauni e avatu le fesoasoani pe a tutupu mai ni faafitauli. O se faaʻoaʻoga lelei lenei—O se tala mai aso o Isaraelu anamua.
Ona o le oge, na o atu ai se tagatra o sa Iutā ma lana avā o Naomi, i Moapi. Na oo i se tais taimi ona maliu ai lea o lenei tagata. Mulimuli ane, ona faaipoipo ai lea o lana fanau tama e toalua i teine Moapi o Ruta ma Orepa. Ona maliliu foi lea o tama, ma tuua ai nao fafine ua oti a latou tane e toatolu. Na filifili loa le tinā o Naomi o le atoe foi i Iuta, ma na ō faatasi ai ma ava› e toalua a lana fanau. A e peitai i le ala, na uunaia a i loa e Naomi nei fafine talavou ina toe foi atu ma saili ni a laua tane fou i tagata o lo laua nuu. Na toe foi Orepa, a e sa maumauai pea Ruta e ō ma Naomi. Ae se ā? Auā sa sili atu o ia na i lo o se avā a sana tama; a e sa avea foi o ia o se uo moni. Ona o lona uiga alofa mutimutivale, o se tasi lena o mea na ia lē mafai ai ona ia faatagaina o ia e tuu atu le fafine matua ua oti lana tane ma ua faanoanoa ona o le maliliu uma o lona aiga, e alu toatasi.—Ruta 1:1-17.
Na matuā faaalia e Ruta lona tiga alofa, le agalelei, le faamaoni, ma le alofa. O uiga na e atiina aʻe ai se faavae mautū o faauoga moni. A e peitai, sa i ai foi se isi mea moni na aafia ai i le faiā a Ruta ma Naomi.
Faauoga i se Tulaga Maualuga
Ina ua uunaʻi atu e Naomi Ruta ina ia toe foi, na faapea mai Ruta: “Aua e te finau ia te au ina ia ou tuulafoai ia te oe . . . auā o le mea e te alu i ai, ou te alu ai foi . . . e fai lou nuu moʻu; e fai lou Atua moʻu Atua.” (Ruta 1:16) Na fesoasoani Naomi ia Ruta o lē sa faapaupau muamua, ina ia iloa ma alofa i le Atua moni o Ieova. O le tutusa o ō la talitonuga na oo ina avea o se noataga malosi faaleagaga na fusia ai nei fafine e toalua e avea ma uo moni. Ma na faamanuiaina i laua e Ieova i se aiga fou. A o faagasolo le taimi, na faaipoipio ai Ruta ia Poasa, o se tagata e tele ona fanua ia sa Iutā, ma maua ai sona atalii na igoa ia Opeta, o lē na avea ma augā tamā o le Tupu o Tavita.—Ruta 4:13-22; Mataio 1:5, 6.
O lenei mea moni faaleagaga ua na tuu ai faauoga i se tulaga maualuga. Faapefea? I le tulaga e uiga ia Ruta ma Naomi, na avea ai ia laua uma ona i tagata tapuai ia Ieova, “o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni.” (Esoto 34:6) “O le Atua, o le alofa lava ia,” ma afai tatou te tapuai ia te ia i le agaga ma le faamaoni, e mautinoa lava lo tatou ola aʻe i le alofa ia te ia ma isi ona tagata. (1 Ioane 4:8; Ioane 4:24) O lea la ua suia i tatou. Ua mafai nei ona tatou atiina aʻe se naunau i isi, a e maise lava i ē agamalu, ma tagata o ogotia i lanu ma gagana uma. Ua oo ai ina lē manatu faapito tagata ia sa i ai le manatu faapea e na o i latou lava. Ua atiina aʻe nei e tagata sa i ai le manatu faapito, le manatu mamamfa mo isi. Ua amata nei ona tatou faaalia fua o le aga ga o le Atua—“o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faaamaoni, o le agamalu, ma le le gaioā.”—Kalatia 5:22, 23.
Ua fesoasoani nei uiga ia i tatou e faatupu ai se tomai tāua e faamagalo ai vaivaiga ma mea sese a isi—e “le . . . seia atu fitu, a ia fitugafulu ni fitu,” e pei ona fetalai ai Iesu. (Mataio 18:21, 22) E tele lava faigauo ua talepeina ona o lenei mea manaomia. A e o Iesu Keriso sa ia talaʻia ma faatinoina lenei mea. O le ā le tele na masani ai ona ia faamagalo ona soʻo lē lelei atoatoa i a latou mea sese, e aofia ai ma le maasiasi i le mea na faia e Peteru i le faafitia lea o leAlii!—Mataio 26:69-75.
I le avea la o se iʻuga o nei taumafaiga uma faaleagaga, o le a tupu aʻe ai le lio o a tatou faigauo. I le iʻuga, ua tatou iloa a iua avea i tatou o nisi o le aiga tele faalekelope oni uo! Ua tatou iloa foi e matuā maualuga tele le tulaga lautele o a tatoau uo. Mo se faaaʻoaʻoga, o Brian, o se tagata fou faatoā tapuai ia Ieova, na ia manatu faapea o ana uo muamua na latou faaafia o ia i inuga ava ma na ia lafoai ai lana avā ma lana fanau. A e ile taimi nei ua matuā tuutoina atu o ia i lona aiga. Pe a manatu la i le tele o ana uo fou ua i ai, o ē e tutusa o latou faatuatuaga ia Ieova, fai mai o ia: “Ua ou iloa nei afai e i ai soʻu faafitauli, e na ona ou sii lava o le telefoni ma vili atu i se tasi o i latou, ma o le a latou fiafia lava e fesoasoani.”
Sa i ai ni uo a Aleni ma o a latou lava talanoaga e masani lava ona faaautū i taavale ma teine. A e peitai ina ua faia le tele o ana uo fou, o ni ē e alolofa ia Ieova, sa ia iloa ai o na mataupu e “papaʻu ma gaogao.” Na latou matuā tuu lava Aleni i se tulaga e maofa ai ona o lo latou “alofa naunau, e moni, e lē faatagā fai” ia te ia.
A Tatou Uo e sili ona Lelei
O nei tagata taitoatasi uma ma le sili atu i le faitau miliona o isi, ua latou faia aʻe se aiga o ni uo e lē faapolotiki, o ē latou te lē faailogaina atunuu, o lanu, ma le va fealoaloai—o se tauusoga moni o le fanau a tagata, e pei lava i latou na o uluai Kerisiano. (3 Ioane 14) O le noagata lava lea na fusia faatasi ai Ruta ma Naomi lea foi ua fusia faatasi ai lenei aiga, o lona uiga, o le tapuaiga mamā a Ieova le Atua. Ua iloa e i latou uma lava ma le loto maulalo atoa ma le loto faafetai faapea, o Ieova ma Iesu Keriso o latou uo moni e sili ona lelei.
‘Le Atua E Ona Le Malosi Uma Lava ma lona Alo e ave o ni uo?’ atonu o le a e tau manatu ai. ‘E mafai faapefea lena mea? Pe e lē o le faamaualuga ea lena mea?’ Ia, ua faapefea mai le Tusi Paia: “Na faatuatua Aperaamo [ia Ieova, NW] . . . sa taʻua foi o ia o le uo [Ieova, NW].” E mautinoa lava la o le alofa tunoa lena mea. Peitai ua faapea mai le Afioga a Ieova: “E tetee atu i le Atua i e faamaualuga, a e foai mai le alofa tunoa i e faamaulalo.”—Iakopo 2:23; 4:6.
Atonu e i ai le lagona i nisi faapea ona o a latou agasala matuia e ono lē tauleleia ai i latou mo lea faaeaga. A e ua faaauau ona faapea mai Iakopo: “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia ia te outou. Tagata agasala e, ina fafano ia o outou lima, o outou e faalotolotolua e, ina faamamā ia o outou loto; ina faamaulalo ia i luma o le Alii (o Ieova, NW) ona faamaualugaina lea o outou e ia.”—Iakopo 4:8, 10.
Na fetalai Iesu: “O aʻu uo outou, pe afai tou te faia mea uma lava ou te fai atu ai ia te outou.” Na ia faasino mai foi e faapea, o poloaiga aupito sili o le ‘alofa atu ia Ieova le Atua ma o tatou loto atoa, malosi atoa, ma o tatou manatu atoa, ma alofa i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava.’ (Ioane 15:14; Mataio 22:37-40) Afai tatou te faia lena, o le a tatou maua ni uo moni se tele. A e lē gata foi i lea, o lea tatou agavaa ai foi i lea mo se isi faaeaga—o le ola e faavavau i se laloalgi ua faamamāina i lalo o le Malo o le Atua. (Mataio 6:9, 10) E pei ona fetalai Iesu: “O lana, [Ieova] poloaiga o le ola faavavau lea.”—Ioane 12:50.
Pe o le a e faatagaina Molimau a Ieova e fesoasoani ia te oe? I le avea o ni tagata faamaoni ma faauo moni, ua latou fiafia ai e asiasi atu ia te oe ma talanoaina lenei mataupu tāua ma oe e aunoa ma se totogi. E mafai ona latou fesoasoani ia te oe e faia le tele o ni uo moni.
[Pusa i le itulau 6]
O Nisi o Taʻiala mo Faauoga Moni
Ia e filifili lelei i latou o e auaufaatasi atu i ai.
Ia faaalia le naunau mafana i isi, ma ia avea oe o sē faalogologo lelei.
Faifai mea faatasi—o le fetufai o mea ua tofo i ai e faamalosia ai se faauoga.
Ia saoloto, ma tatala atu lau talanoa, ma ia faamoni i taimi uma lava.
Faaali le tiga alofa ma le alofa mutimutivale pe a oo i isi ni faalavelave.
Afai ua fai e ni au uo ni mea sese pe faaita oe, ia e sauni e faamagalo—e tusa lava pe oo atu i le “fitugafulu ni fitu.”—Mataio 18:22.
Afai e tuuaʻia pe faitioina se au uo, ia e faamaoni i ai ma ia puipui i latou.
O le fetufai i le tapuaiga ia Ieova e faamalosia ai ma le lē mafuatia le faauoga.
[Ata i le itulau 7]
Sa leʻi tuulafoaia e Ruta Naomi, ona sa mauaa faaleagaga le faavae o la laua faigauo. O i ai ni au uo faamaoni faapena?