Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 7/1 itu. 15-20
  • Āva i le Atua o le Faamoemoe

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Āva i le Atua o le Faamoemoe
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Āva Tagata i le Atua
  • Pe o le a E Āva i le “Atua o le Faamoemoe”?
  • Faatasi ai ma a Tatou Oa
  • Ia Āva ia Ieova—Aiseā ma e Faapefea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Ia Faaalia le Āva i Isi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • Ia Āva i Tagata Uma
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Ia Faamamaluina Ē ua Tatau i ai le Mamalu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2017
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 7/1 itu. 15-20

Āva i le Atua o le Faamoemoe

“Ua fetalai mai Ieova, . . . .o ē āva ia te aʻu, ou te āva ia i latou; a o ē iʻnoiʻno mai ia te aʻu, e taʻu faatauvaaina i latou.”—1 SAMUELU 2:30, NW.

1. O le ā se pogai o ia i tatou e mananao ai e āva ia Ieova? (1 Timoteo 1:17; Faaaliga 4:11)

I LE VAAI atu i le faamoemoe e faavae i le Tusi Paia ua mafai ona tatou maua, ua matuā fetaui ai ma tatau ona tatou āva i le “Atua o le faamoemoe,” “le Atua o lē foaiina mai le faamoemoe.” (Roma 15:13, King James Version; New World Translation) Ai se ā e faia ai lena mea? E mafai faapefea e i tatou ua na o ni tagata faatauvaa, e lē lelei atoatoa, ona āva i Lē Sili Na Foafoaina o le vateatea aoao? Ma pe o le a ia āva pe faasili mai foi ia i tatou?

2. O le ā le lagona o Iesu e uiga i le āva e tuuina atu i le Atua?

2 E mafai ona tatou iloa mai le mea na tupu ia Iesu. E leai se tasi o i tatou e faafitia faapea sa manao Iesu e āva pea ma ia viia lona Tamā. (Ioane 5:23; 15:8) O le mea moni, sa taʻuvaleaina e Iesu Faresaio ma tusiupu o ē sa ‘āva i le Atua i na o ō latou laugutu, a o loto sa taumamao ma ia.’ Faamolemole matau o lo latou lē āva i le Atua sa aafia ai uiga ma gaoioiga lē talafeagai. (Mataio 15:7-7) Pe e mafai la ona tatou faapea atu, o le āva o Keriso i le Atua sa aafia ai lona faamoemoe? Ma na faapefea ona tali atu Ieova i lea āva faapea ia te ia?

3. Ua faapefea ona tatou iloa sa faamoemoe Iesu ia Ieova?

3 Na teu loto e Iesu upu a Tavita i le Salamo 16:10: “E te le tauua aʻu i le tuugamau [Seoli], E te le tuu atu lou tagata paia [faamaoni] ia oo i ai le pala.” Talu a iona sa ia te ia lenei faamoemoe e toe faatuina mai o ia, ua mafai ai ona faapea ma i Iesu Keriso i ni upu faamaniti tino i le pagota sa faasatauro i ona tafatafa: “E moni, ou te fai atu ia te oe i le aso nei, ta te faatasi ai ma oe i Parataiso.” (Luka 23:39-43, NW) Sa leʻi pine lava a e oti lena pagota, o lea sa lē mafai ai i aso e tolu mulimuli ane ona ia molimauina le faaamautinoaga o le faamoemoe o Iesu e toe faatuina ai o ia. A e na lipotia mai e se molimau na vaai tino i ai: “O Iesu lava lena ua toe faatuina e le Atua; o molumau i matou uma i lena mea.” (Galuega 2:31, 32) Sa o se mea moni lava.

4. o le ā le āva sa tatau ona tuuina atu ma talia e Iesu (Faaaliga 5:12)

4 O le toatele o tagata lautele na auauna i ai Iesu, na latou iloa ua tatau ona onomea ona tuuina atu ia te ia le faaaloalo po o le mamalu. (Luka 4:15; 19:36, 38; 2 Peteru 1:17, 18) A e na ia maliu e pei o se tagata agasala. Pe na suia ai mea i lena faiga? E leai, auā na maua e Iesu le faamaoniga a le Atua o lē na ia faaamoemoe i ai. O lea, na toe faatuina ai o ia e le Atua i le ola. O le mea moni faapea o le “Atua o le faamoemoe” na ia toe faatuina lona Alo i le ola ma faaofuina o ia i le ola pea i le nofoaga faaleagaga, faamaonia ai sa tumau pea ona āva le Tamā i lona Alo. Fai mai Paulo: “A ua tatou iloa . . . .o Iesu lea ua faapaleina i le mamalu ma le viiga, ona o le tiga o le oti, ina ia oo ia te ia le oti ona o tagata uma i le alofa tunoa o le Atua.”—Eperu 2:7, 9; Filipi 2:9-11.

5. O le ā le auala faapitoa na faamamaluina ai Iesu, ma iʻu ai i le ā na faaopoopoina atu i le faamamaluina o le Atua?

5 Sa taʻua e Iesu lē na faaamamaluina Ieova, se tasi o ia e le Tamā. I lona faali i ona aposetolo faamaoni, na ia fetalai: “Ua tuuian mai ia te au le pule uma lava i le lagi ma lalolagi. O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia . . . faauta foi, ou te i a te outou i aso uma lava, e oo lava i le gataaga o le lalolagi.” (Mataio 28:18-20) O lea na toe faaopoopo atu foi e le Tamā le mamalu i le Alo, i lona tuuina atu i ai o le pule tutasi. Sa mafai ona faaaogāina lenei pule e fai ma sui o tagata, o ē o le a faia se galuega e aumaia ai le viiga ma le mamalu i Lē o taumafai Iesu ina ia faamamaluina. Pe o le uiga ea la o lenei mea faapea, e mafai e i tatou o ni tagata lē lelei atoatoa ona āva i le Tamā, ma i nisi auala, na te toe taui ma ai foi i tatou i lona āva mai?

Āva Tagata i le Atua

6. Pe o se mea tatau ona manao ia faamamaluina, a e o le ā le matautia e tupu mai ai i lenei mea? (Luka 14:10)

6 E matuā faigata lava i le toatele o tagata ona mafaufau i le faamamaluina muamua o le Atua, auā e muamua lava ona latou pupū atu ina ia faamamaluina muamua i latou. O nisi ua oo lava ina latou faapea mai, o se mea tatau lava mo i tatou ona mananao ia faamamaluina. E i ai se fua faatatau o le moni o lenei mea, auā o se mea e masani ai le manao i se talaaga lelei, e i ai foi se fua mo le āva e maua mai i lea. (1 Timoteo 3:2, 13; 5:17; Galuega 28:10) A e peitai, o le manao ia maua le āva mai tagata e faigaofie lava ona faafefeteina ai. E faamaonia lenei mai le toatele o ē ua mananao e saili le fia lauiloa, po o le fia taʻutaʻua, e tusa lava po o le ā le tele o le aafiaga po o le faia o so o se mea e tautaʻu ai.

7. Ai se ā e gata mai ai le tāua o le faamamaluina mai tagata?

7 A e manatunatu la i ai, e oo lava i faaaloaloga aupito sili mai tagata e vave lava ona mavae ese atu, auā o le a lē pine a e oti uma tagata, Ioe, atonu o ni manatunatuga mo ni nai tagata totoa atonu e faaaloalogia mo sina taimi a e o le toatele lava o tagata ua feoti ma ua galo. E toafia ni tagata o latou iloa igoa o ō latou malo i le selau tausaga ua mavae? E mautinoa lava, pe ola ai i na taimi pe leʻi ola ai foi se tasi, e lē suia ai lava tuaga o mea. E ia ua na o se efuefu mo sina taimi puupuu i le faasologa o taimi, ua na o sina mātaua itiiti i le faagasologa o le olaga. Ma e tusa lava pe faamamaluina o ia mo sina taimi puupuu ina ua oti, a e na te lē iloa lava. (Iopu 14:21; 2 Nofoaiga a Tupu 32:33; Failauga 9:5; Salamo 49:12, 20) E pau lava le mea e eseese ai o le ia i lea o le faamoemoe ua saunia e le Atua, e āva ai ia te ia, ma āva mai ai foi o ia. Ua mafai ona tatou iloa lenei mea i olaga o ni tagata se toalua na ola i lena vaitaimi i Isaraelu anamua.

8. O le ā le mailei na paū ai Eli e aafia ai le tuuina atu o le faamamaluina?

8 O le tasi o Eli. Sa ia auuana i le Atua i se tulaga tutsi o le ositaulaga sili mo le 40 tausaga, ma sa faeaina foi o ia e faamasinoina Isaraelu. (1 Samuelu 1:3, 9; 4:18) A e ui i lea, i lena taimi na ia faalia ai le vaivai faatatau i ona atalii o Hofeni ma Fineaso. E ui lav i le avea o ni ositaulaga, a e sa la faaaogāseseina o la tulaga i le gaoia o ni vaega o taulaga mu, ma e ala foi i lo la faia o amioga lē mamā faaleituaiga. Ina ua lē tautala malosi lo la tamā ma aoaia mamafa i laua, na faailoa mai loa e le Atua faapea ua ‘faasili pea e Eli ona atalii na i lo aʻu.’ Sa folafola ai loa e Ieova o le a faaauau pea le aiga o Arona i le tofiga faaositaulaga, a e o le a ia vavaeeseina le aiga o Eli mai le tofiga o le ositaulaga sili. Ai se ā? Sa faamanino atu e le Atua: “O ē āva ia te aʻu, ou te āva ia te i latou; a o ē iʻnoiʻno mai ia te aʻu, e taʻu faatauvaaina i latou.”—1 Samuelu 2:12-17, 29-36; 3:12-14.

9. Na faapefa ona tuuina atu le avanoa ia Samuelu e āva ai ia Ieova?

9 I lona tuu feagai, sa i ai Samuelu. Atonu ua e ioa na aumaia o ia e ona mātua a o itiiti lava a e auauna i le malumalu i Sailo. O le tasi po, na fetalai atu ai Ieova i le tama. Atonu o le a e olioli e faitauina lenei tala i le 1 Samuelu 3:1-14, seʻi manatu faapea ua ala le tama sa moe, e lē o na o le leo o se faititili, a e o se leo itiiti lena na sese ai le tama faapea o le toeaina o Eli. O lea seʻi manatu, pagā se fefe atonu na ia Samuelu talavou i lona alu e taʻu atu i le ositaulaga sili a le Atua o se tagata ua matuā matua lava, e uiga i le faaiʻuga a le Atua i le faasalaina o le aiga o Eli. A e peitaʻi, na faia lava e Samuelu; na ia āva i le Atua i lona usiusitaʻi.—1 Samuelu 3:18, 19.

10. I le tali mai i le āva, na faapefea ona āva le Atua ia Samuelu?

10 Na āva Samuelu ia Ieova mo le tele o tausaga i le avea o ia ma perofeta, ma sa āva foi le Atua ia te ia. Matau lenei mea i e 1 Samuelu 7:7-13. Na vave lava ona tali mai Ieova i le tatalo a Samuelu mo se fesoasoani ina ia faatoilaloina ai Filisitia. Pe e te lē lagona ai ea le faamamaluinai le maua o lena faailoaga tauatua? Ina ua lē mulimuli atalii o Samuelu i lana taʻitaʻiga, sa leʻi teena o ia e Ieova e pei ona ia teena o Eli. E mautinoa lava lenei mea auā sa faia e Samuelu mea uma na ia mafai e āva ai i le Atua. I le faaalia atili o lenei mea, sa lē fiafia Samuelu ina ua mananao tagata i so latou tupu faaletagata. (1 Samuelu 8:6, 7) Na faaaogā e le Atua Samuelu e faauuina Saulo ma Tavita. Ina ua maliu ia i lo latou fetagisi. A e peitai, o le mea aupito sili ona tāua, o le āva o le Atua ia te ia, e ala i le taʻua lea o lona igoa i le Tusi Paia faatasi ai ma isi tagata faatuatua o le Tusi Paia, o ē o le a faamanuiaina i le toe faatutūina, atoa foi ma mea lelei o loo teuina e le Atua mo i latou. (Salamo 9:6; Ieremia 15:1; Eperu 11:6, 16, 32, 39, 40) Pe e lē faaalia ai ea i lenei mea faapea o le āva i le “Atua o le faamoemoe” e sili ona tāua?

Pe o le a E Āva i le “Atua o le Faamoemoe”?

11, 12. O le ā e manaomia ona tatou mafaufau i ai e uiga i le āva ia Ieova, ma o le ā le auala e tasi mo i tatou e faia ai lena mea?

11 O tulaga o Iesu ma Samuelu, ua na o ni faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia se lua na, e faailoa ai faapea, e mafa ie le fanau a tagata ona āva i lo latou “Atua o le faamoemoe” o se tulaga e sili muamua i o latou olaga. Ma i na tulaga e lua ua faaalia ai, i lo tatou faia faapea, ua talafeagai ai ona tatou saili ma maua ai le āva mai le Atua. A e e mafai faapefea ona e faia lenei mea ma e mautinoa lelei ai, ua e faafiafia le Atua, ma o le a ia āva mai foi ia te oe, ma o le a maua lou faamoemoe e faavae i le Tusi Paia?

12 O le i a i o se mataʻu ma le āva moni ina ia ʻaua neʻi faia se mea e lē fiafia ai le Atua, o le tasi lena o auala. (Malaki 1:6) E faapena foi ona tatou ioe lelei i ai i lena faamatalaga. O lea, ia manatua atalii o Eli. Ana fai e te fesili atu ia i laua pe sa la mananao moni e āva i le Atua i le mataʻu ma le faaaloalo ia te ia, e pei lava ona masani ai, o le a laua faapea mai ioe. A e ua oo mai le faafitauli ona ua faaliliuina i le mea moni o gaoioiga i aso fai soo o lo latou olaga, lo tatou naunau e āva i le Atua e ala i lo tatou matataʻu ia te ia.

13. Faataʻitaʻi pe ua faapefea i se faanaunauga ina ia āva i le Atua e ala i le mataʻu ia te ia ona fesoasoani ia i tatou.

13 Pe a tataou fesagaʻi ma se tulaga e tofotofoina ai, lea o le a mafai ai ona tatou faia se gaoi, po le auai i ni feusuaiga lē talafeagai e aunoa ma le iloa e le lautele, pe ua aafia ia ea lo tatou faanaunauga ia āva i le Atua ia tatou gaoioiga? E manaomia ona tatou atiina aʻe se faalogona, ‘E tusa lava pe le lē iloa e nisi le mea see ua faia, a e o loʻu lolo atu e faia lena agasala, o le matuā lē āva lena i le “Atua o le faamoemoe” lea o loo oʻu tauaveina lona suafa.’ Ma o le mea moni o le a lē lilo pea lenei mea sese, e pei o mea na faia e le fanau a Eli. Ua iloa tino lenei mea i upu a Paulo e uiga i le “[faamasinoga] tonu a le Atua”: “O le na te tuuina atu le taui taitasi i tagata e tusa ma a latou galuega? E tuuina atu foi le ola e faavavau i e tumau pea i galuega lelei, ua latou saili ai le viiga, ma le mamalu, ma le le iu vale, a o le toatamai ma le toasa i e finau vale, ma ē e le gauai i le upu moni, a e gauai i le amio leaga.”—Roma 2:5-8.

14. O le ā le isi auala e mafai ai ona tatou āva i le Atua, ma o le ā e tatau ona fesili ifo ai ia i tatou lava?

14 I le isi itu, o loo taʻu ai e Paulo le auai i “galuega lelei,” e viia ai le Atua ma iʻu ai i le “viiga, ma le mamalu” mai ia te ia. O se galuega sili faapena i aso nei sa taʻua e Iesu i le Mataio 28:19, 20: ‘Ia fai tagata o nuu uma ma soo, ma papatiso atu ia te i latou ma aʻoaʻo atu, ina ia latou faia mea uma ua ou poloai atu ai ia te outou.’ E faitau miliona Molimau a Ieova i le lalolagi atoa o loo maelega i lenei galuega talaʻi ma aʻoaʻo atu mo le viiga o le Atua. E toatele foi ua oo lava ina tuuina atu i latou e avea o ni faifeau sauatoa i le avea o ni paeonia, e tusa lava pe i se faavae tumau pe o le vaitaimi foi o tuuaga o aʻoga, pe malomō mai galuega masani. I le manatu i lenei mea, ua aogā ai mo i tatou taitoatasi ona manatunatu i lona tulaga e tusa ai m lenei galuega. Atonu o le a e fesili, mo se faaaʻoaʻoga, ‘Pe o oʻu āva ea i le “Atua o le faaamoemoe” i le auai atoatoa i l galuega talaʻi?’

15. O le ā ua tupu i nisi Kerisiano, e tusa ai ma le faamamaluina o Ieova e ala i le faiva i le lautele?

15 O nisi Kerisiano sa tiotio ma aasa mo le tele o tausaga, ua tauāua ina fai ifo. Ua latou saofafai ai i se fua itiiti, pe o le seāseā foi ona auai i le galuega tāua o le faia o soʻo. Matou te lē o faauigaina i tagata o ē lē o lelei lo latou soufua malōlōina, ma fai ifo foi ona o āuga o le tulaga tagata matua. E matuā ese mai lava i lena, o le fai ifo o loo vaaia i isi Molimau i ituaiga o tausga eseese. E fiafia lava, ona sa leʻi faasino e Paulo i se vaega faapitoa o tausaga, ina ua ia lapataia Kerisiano faatatau i le ‘faavaivai.’ Na i lo lea, e tusa lava po o le ā le tulaga o tausaga o le tagata, a e o le autū o le mataupu o le auai e lē aunoa i le faiva e manaomia ia ni taumafaiga. E pei lava ona faamaonia i mea sa tutupu i aso o Paulo, atonu ua manatu nisi i aso nei faapea, ‘O lea ua tele tausaga o fai laʻu vaega, ua tatau nei foi la i Kerisiano fou ona maelega i latou.’—Kalatia 6:9; Eperu 12:3.

16. Ai se ā atonu tatou te maua ai ni aogā, i le suʻesuʻeina o i tatou lava e tusa ai ma lenei mea?

16 O i latou ua aafia ai i lea itu e mautinoa lava e toaitiiti, a e atonu e te fisili, ‘Pe o i ai ea ni faailoga ou te matuā iloa ai nei uiga ia te aʻu? O faapefea loʻu auai i le faiva pe a faatusatusa atu i le taimi ua mavae?’ Pe e alaiai mai se tulaga fia ifo pe leai, e tatau lav ia i tatou uma ona manatu faapea, ua folafola mai e lo tatou “Atua o le faamoemoe” lona saunia o “le viiga, ma le mamalu, ma le manuia [filemu] ia te i latou uma o e fai amioa lelei.” (Roma 2:10) Na faaaogā e Paulo le upu Eleni o lona uiga, “galueaiina o se mea saunia, po o le faia.” Maeu se tāua o lo tatou aloese ma ile mea na se se ai le au Faresaio ma le au Tusiupu, o ē sa na ona viivii i le Atua i o latou laugutu! (Mareko 7:6; Faaaliga 2:10) I le tuu feagai ai, pe a sau mai le loto, tatou te sogasogā loa e auai i le faiva i le lautele, tatou te faamautinoa ai ia i tatou lava ma tautino atu i isi, ua ia i tatou le faamoemoe moni. Tatou te āva i Lē Na Foafoaina i tatou ma le Foai—ola. Ma ua tatou o mai ia foi i le tualga ua faamamaluina ai nei i tatou e ia ma oo i le faavavau.—Luka 10:1, 2, 17-20.

Faatasi ai ma a Tatou Oa

17, 18. O le ā le isi auala e mafai ai ona tatou āva i le Atua, ma ai se ā e lē aoga ai le faatalatū?

17 O le tasi foi la o auala tatou te āva ai i lo tatou “Atua o le faamoemoe,” e pei ona fai mai le Faataoto 3:9: “Ia e ava ia Ieova i lou oa, ma le faapolopolo o au mea uma e tutupu.” Ua tusai e Spurrell lenei fuaiupu: “Ia e āva ia Ieova i au oa, ma au mea e aupito sili ona lelei ua faateleina.”—A Translation of the Old Testament Scriptures from the Original Hebrew.

18 Talu ai ona ua lauiloa le tele o taʻitaʻi lotu i ni auala e lē gata mai o lo latou matapeʻapeʻa, ma olaga manao tele i oa, ua faatalatu ai nisi i foai atu, i lotu ma faalapotopotoga eseese faalotu, o ē ua foliga manino mai o lo latou faanaunauga, o le tau lava ina ia maua ni oa se tele. (Faaaliga 18:4-8) A e peitai, o na faiga se se, e lē o soloia ai le tāua o le Faataoto 3:9. E tusa ai ma lena fautuaga faagaeeina, e mafai faapefea ona tatou faaaogāina a tatou “oa” e “ava [ai] i Ieova,” lo tatou “Atua o le faamoemoe.”?

19. Faataʻitaʻi pe na faapefea ona faatatauina e nisi le Faataoto 3:9.

19 Ua iloa e Molimau a Ieova faapea, ona o le faatuputeleina o le fuainumera o tagata e tali mai i le feau o le Malo, ua manaomia ai le faateteleina o Maota o le Malo, po o le toe tausia foi o ni maota fou. O e tasi la lenei o auala e “ava [ai] ia Ieova ia au oa.” Ua auai talavou ma ē matutua i le faia o lenei mea, e pei o le faia o se faaiʻuga totino e foai atu ni meaalofa i faaputpuga tupe mo le fausiaina o fale. Ina ia pipii atu i faaiʻuga lilo faapena, atonu e manaomia ona faia se gaioioga totino, po o se faataulagaina foi, a e maise lava pe afai o le fuafuaina ma le faaumaina o le fausiaian o se fale o e a umi se taimi e fai ai. (2 Korinito 9:6, 7) E tumau lava ona āva moni a iia Ieova i le faaaogaina o tupe i lenei auala, auā o Maota o le Malo o nofoaga ia e tapuai ai Kerisiano ia te ia, ma o i inā foi latou te maua ai fatasi ma a latou aumea le poto e uiga i le Atua. Ua aumai e fetalaiga a Iesu i le Mataio 6:3, 4 se mafuaaga lelei tatou te faamoemoe ai i le Atua, auā o le a ia āva ai ia i latou o ē āva ia te ia.

20. (a) Ai se ā ua ō gatasi ai le suʻesuʻeina o i tatou lava ma le faatatauga o le Faataoto 3:9? (e) O ā fesili atonu tatou te fesili ifo ai ia i tatou lava?

20 O lea, o se upu lapatai: O Faresaio ma tusiupu, o ē na fetalai i ai Iesu latou te lē o faamuamua ona āva i le Atua, a ua latou faamautinoa o i latou lava o tagata e muamua ona maua aogā mai a latou oa. O lea, o le fuatuaga i le Mataio 15:4-8 ua fautuaina ai, ina ia tatou gauai atu i le suʻesuʻeina o i tatou lava, pe o tatou ‘āva ia Ieova ia tatou oa.’ (Ieremia 17:9, 10) Mo se faaaʻoaoʻga, o se Kerisiano o lē ua mauoa i sana pisinisi, atonu o le a manatu o ia e faaauau pea o na ia galue sauatoa ina ia tele ai pea ni tupe e maua. Atonu o le a ia manatu, ‘Ua ulu atu nisi i le faiva paeonia, pe siitia atu foi e auauna i le mea o tele faapitoa ai le manaomia o le au talaʻi, a e o laʻu auala faapitoa ou te auauna ai i le Atua o le taumafai ia faateleina ni tupe e maua ma tele ai foi tupe e foai atu.’ Atonu o le a tele ni mea lelei o le a faia i ana foai. A e lelei foi ona ia fesili, ‘Pe o faaātagia ea e le auala o loʻu olaga faapea, o le faaaogāina o tupe e āva ai i le Atua o laʻu fuafuaga autū lea mo le sailia ia tele ni tupe?’ (Luka 12:16-19; faatusatusa le Mareko 12:41-44) Ma, ‘Pe e mafai ona ou fetuunai oʻu tulaga ina ia tele soʻu lava sao totino e auai i se galuega e aupito sili atu ona tāua i o tatou aso—o le faalauiloaina o le tala lelei?’ O le mea moni po o ā lava o tatou tulaga i le olaga, e mafai lava ona tatou suʻesuʻeina o tatou lagona ma gaioiga ma fesili ifo, ‘E mafai faapefea ona ou āva atoatoa i le Foai-ola ma o le “Atua o le faamoemoe”?’

21. O le ā le faamoemoe o ia i tatou, pe afai tatou te faamamalu nei ia Ieova?

21 O le a lē tuua i tatou e Ieova i se tulaga e faanoanoa ai. Maeu se fuafuaga aupito sili ona fiafia ai, atonu o le a ia fetalai mai ai ia i tatou nei ma le agai atu i le lumanai, e pei ona ia fetalai e uiga ia Isaraelu faamaoni anamua: “Auā na faapelepeleina oe e aʻu, ua ou faamamaluina ai oe; auā foi na ou alofa ia te oe”! (Isaia 43:4) O Ia foi lena ua ia folafola mai le “ola e faavavau i e . . . ua latou saili ai le viiga, ma le mamalu.” Na te tuuina lenei folafolaga ia i latou e ō “tumau pea i galuega lelei.” Maeu se “Atua o le faamoemoe”!

O Le a Faapefea ona E Tali?

◻ Mo le fanau a tagata ina ia āva ia Ieova, o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le faaaʻoaʻoga a Iesu?

◻ Na faapefa ona eseese Eli ma Samuelu e tusa ai ma le faamamaluina o le Atua?

◻ O ā nisi o auala e mafai ai ona e faateleina ai le mamalu e avatu i le Atua, ma o le ā le tali atonu o le a e maua?

◻ O le ā le lumanai o faatalitali mai mo i latou o ē faamuamua le faamamaluina o lo tatou “Atua o le faamoemoe”?

[Pusa i le itulau 20]

TUSI E UIGA I MEAALOFA

O nisi nei o faaupuga mai ni tusi na maua e le ofisa o le Watch Tower Society, i Brooklyn, Niu Ioka:

“O loʻu igoa o Abijah. E iva oʻu tausaga. Ou te manao e avatu ia te outou le $4 lea, mo uso o loo galulue i le fausiaina o Maota o le Malo. E mafai ona latou faaaogā mo ni laau po ose sukalati foi, ou te lē popole po le ā lava le mea.”—Oregon.

‘O le a outou maua o loo fafao atu ai laʻu lava siaki. Ua sili atu nei ma le 96 oʻu tausaga, ma ua tau lē lelei laʻu faalogo, a e ou te matuā fiafia e faasaoina aʻu tupe mo lenei mea. Ioe, ou te iloa o loo oʻu faaaogā se taavale tuai ma ou te lē alu lava i Florida po o Kalefonia pe a oo i le tau malūlū. E itiiti foi se mea o oʻu faia i le talaʻiina o le tala lelei o le Malo i le na o le alu atu ma tuʻituʻi i faitotoa. Ae o le faasaoina o aʻu tupe, ma auina nisi vaega ia te outou, e oo ai ia te aʻu se lagona, o loo i ai pea saʻu vaega o loo faia ai.’—Ohio.

‘Faafetai lava mo mea uma sa outou faia mo Maota o le Malo. O lenei tupe e ($5) e fesoasoani ai ia te outou i tusi ma Watchtower mo i matou e faitau ai. O le tupe lena e mai lau tamaʻi pusa tupe pei se puaa. Faafetai mo le polosiua o le School, ua na taʻu mai ai ia i matou e uiga i fualaau oona.’

“O loo fafao atu ai se siaki faamolemole. O le luaselau tala o le siaki e mo le Faaputuga Tupe mo le Fausiaina o Maota o Malo. A o le isi vaega e faaaogā i so o se auala ua outou iloa e tatau, ina ia siitia ai le galuega talaʻi.”—Missouri.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga