Fesili Mai le Au Faitau
◼ Pe o le uiga o upu a Iesu i le Mataio 11:24 faapea o i latou o ē na faaumatia e Ieova i le afi i Sotoma ma Komoro o le a toe faatutuina?
I le tali atu ma le faaeteete lava i lenei fesili i le gasologa o tausaga, ua matou talanoaina ai afioga a Iesu i le Mataio 10:14, 15; 11:20-24; ma le Luka 10:13-15. O le toe iloiloina talu ai nei o lenei mea ua faaalia faapea o nei fuaiupu e lē manaomia ona manatu i ai o ni faamatalaga e uiga i le lumanai mo tagata o Sotoma/Komoro. A o leʻi iloiloina e i tatou isi faamatalaga a le Tusi Paia e uiga i tagata na faaumatia i na aai, seʻi tatou manatunatu i le mea na fetalai ai Iesu.
A o iai Iesu i Kalilaia, sa “faasaʻi atu ai lea o ia i aai na fai ai le tele o ana vavega, auā latou te lei salamo.” Sa taʻuigoaina le tolu o nei aai e ia: “Oi talofa ia te oe Koasini! oi talofa ia te oe Petesaita! auā ana faia i Turo ma Saitonu o vavega na faia ia te outou, po ua leva ona latou salamo . . . E feoloolo Turo ma Saitonu i le aso faamasino ia te outou. O oe foi Kapanaumi, ua faaeaina e oo i le lagi, e lafotuina oe i lalo lava i seoli; auā ana faia i Sotoma o vavega na faia ia te oe, po ua tumau ia ua oo i nei ona po. . . . E feoloolo le nuu o Sotoma i le aso faamasino ia te oe.” (Mataio 11:20-24) Na faia foi e Iesu faamatalaga tali tutusa ina ua ia aauina atu soʻo e 12 e talaʻi, ma mulimuli ane o le 70.—Mataio 10:14, 15; Luka 10:13-15.
Muamua lava i le 1964, na matou faauiga ai nei fuaiupu faapea o tagata i Koasini, Petesaita, ma Kapanaumi ua tatau i ai le faaumatiaga e faavavau. Ae peitai, o mataupu i Le Olomatamata faa-Peretania o le 1964 ma le 1965 na faamanino ai faapea o i latou uma i Heitisi, po o Seoli, (le tuugamau taatele o le fanau a tagata) o le a ō mai i le toetutu ma mulimuli ane o le a ‘faamasinoina e tusa ma a latou galuega.’—Faaaliga 20:13.
O nei mataupu sa mafaufau foi: Ua faapea mai le Mataio 11:23 ma le Luka 10:15 e uiga ia Kapanaumi o le a lē faaeaina e oo i le lagi, peitai o le a aumaia “i lalo lava i seoli,” lea e lē itiiti ifo i le faaalia mai o le tulaga paʻū maulalo mo tagata o lena aai. I le faamatalaga lava lea e tasi, na taʻua ai e Iesu Turo ma Saitonu anamua. E tusa ai ma le Esekielu 32:21, 30, o tagata o Saitonu, o ē na taʻusalaina e le Atua, na ō atu i Seoli. (Isaia 23:1-9, 14-18; Esekielu 27:2-8) Talu ai le faatusatusaga a Iesu i Turo/Saitonu ma Sotoma, na faaalia ai faapea o tagata o Sotoma sa i Seoli foi.
Ae peitai, ona o le toe iloiloina o le Mataio 11:20-24, ua aumaia ai le fesili faapea pe na talanoaina e Iesu i inā le faamasinoga e faavavau ma le toetu. O lona manatu sa faaalia ai pagā le lē talia e tagata o Koasini, Petesaita, ma Kapanaumi, ma ai lava na lē faapea o le a toe fuataiina i latou e oo lava i le Aso Faamasino. I le faapea atu “e feoloolo” Turo/Saitonu ma Sotoma/Komoro “i le aso faamasino” o se ituaiga o faaupuga faalekalama ua taʻua o le hyperbole (o le faateleina naʻuā o se mea ina ia faamamafa ai se manatu) atonu sa lē manatu Iesu e ao ona malamalama i ai faapea e tupu faaletino, faapea foi ma isi hyperboles uigaese na ia faaaogāina. Mo se faaaʻoaʻoga:
“E mavaegofie atu le lagi ma le lalolagi, a e le iuvale sina fāsi mataitusi e tasi o le Tulafono.” “E mavae atu lava le lagi atoa ma le lalolagi; peitai o aʻu upu, e le mavae atu lava ia.” (Luka 16:17; 21:33; Mataio 5:18; faatusatusa le Eperu 1:10-12.) Ua tatou iloa faapea o le lagi faitino ma le lalolagi o le a lē mavae atu lava. (Salamo 78:69; 104:5; Failauga 1:4) Na fetalai foi Iesu: “E faigofie i le kamela ona ui atu i le pu o le au, a e faigata i le mauoa ona sao i le malo o le Atua.” (Mareko 10:25) E mautinoa lava, sa leʻi uiga Iesu faapea e leai se tagata mauʻoa e mafai ona avea o se soʻo; o nisi i le uluai senituri sa avea o ni Kerisiano faauuina. (1 Timoteo 6:17-19) Sa faaaogāina e Iesu se faamatalaga e faateleina naʻuā, ina ia faamamafa ai pagā le faigata mo se tagata mauʻoa ona tuu le Atua e faamuamua i luma o ʻoa faaletino ma mea e solosolo lelei ai le olaga.—Luka 12:15-21.
I lea, o le fetalaiga a Iesu faapea ‘e feoloolo le Aso Faamasino mo Turo po o Sotoma’ sa leʻi manaomia ona uiga faapea o na tagata o le a toe iai i le Aso Faamasino. Sa mafai ona na ona ia faamamafa ai pagā le lē tali mai ma le talafeagai ona faasalaina o le toatele i Koasini, Petesaita, ma Kapanaumi. Ua tatou fai atu faapea e toatele, ona o nisi i Kapanaumi sa talia Keriso. (Mareko 1:29-31; Luka 4:38, 39) Peitai, i le tulaga faavae sa teena o ia e na aai. O nisi o ē na ʻaināina, e pei o tusiupu ma Faresaio, atonu sa oo ina agasala faasaga i le agaga paia, lea ua lē mafai ona faamagaloina e oo lava i le ‘faiga o mea o loo sau.’ O na tagata e ō i Kena.—Mataio 12:31, 32; 23:33.
E ese ai mai afioga a Iesu i le manatu, ua taʻu mai e le Esekielu 32:21, 30 ia i tatou faapea o tagata faapaupau o Turo ma Saitonu anamua o loo i Seoli; o lea o le a toe faatutuina i latou. Ae faapefea la e uiga i tagata o ‘le nuu o Sotoma i le Aso Faamasino’? E lē o faavaeina i le na o le mea moni faapea sa faatusatusa e Iesu Saitonu ma Sotoma, se faamoemoe mo le lumanai o na tagata leaga o ē na faaumatia e le Atua i le afi ma le teiō. Ae seʻi tatou vaai po o ā isi mea ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i le fesili.
O se tasi o manatu aupito sili ona tuusaʻo o taʻua i le Iuta 7. Na seʻi faatoʻā uma ona tautala Iuta e uiga i (1) tagata Isaraelu na faaumatia ona o le leai o se faatuatua, ma (2) agelu na agasala ma ua ‘taofia i noataga e faavavau mo le faamasinoga o le aso tele.’ Ona tusi ai lea o Iuta: “O Sotoma ma Komoro . . . ua tuu mai ai i latou e fai ma faailoga, ua faasalaina i latou i le afi e faavavau.” O lenei mau ua faatatauina i aai moni lava na faaumatia e faavavau, ae lē o tagata. Ae peitai, ona o le Iuta 5 ma le 6, ai lava o le a faauigaina e le toatele o tagata le Iuta fuaiupu e 7 faapea o se faasalaga faafaamasinoga mo tagata taitoatasi. (E tali tutusa foi, i le Mataio 11:20-24 o le a malamalama i ai o le faitioina o tagata, ae lē o maa po o fale.) I lenei malamalamaga, e uiga ai le Iuta 7 faapea o tagata amioleaga o Sotoma/Komoro na faamasinoina ma faaumatia e faavavau.a
I le vaavaai atu i isi mea, ua tatou maua se mea e ao ona matauina e faapea e sili atu i le faatasi ona faafesootaia e le Tusi Paia le Lolo ma Sotoma/Komoro. I totonu o ā faamatalaga?
Ina ua fesiligia e uiga i le ‘faaiuga o le faiga o mea,’ na valoia ai e Iesu le “gataaga” o le a oo mai ma se “puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi.” (Mataio 24:3, 14, 21) Sa faaauau ona ia fetalai e uiga i “aso o Noa” ma mea na tupu i “aso o Lota” e avea ma faaaʻoaʻoga o tagata o ē na lē utagia le lapataiga e uiga i le faaumatiaga o le a oo mai. Na faaopoopo mai Iesu: “E faapea lava i le aso e faaalia mai ai le Atalii o le tagata.” (Luka 17:26-30; faatusatusa le Mataio 24:36-39.) Pe sa faataʻitaʻia ai ea e Iesu na o se faalogona, pe o taʻua mai i le faamatalaga e siomia ai lona faaaogāina o nei faaaʻoaʻoga faapea sa aafia ai faamasinoga e faavavau?
Mulimuli ane, na tusi Peteru e uiga i faamasinoga a le Atua ma Lana faasalaga i ē ua tatau i ai. Ona faaaogā lea e Peteru o faaaʻoaʻoga e tolu: O agelu na agasala, le lalolagi anamua i ona po o Noa, ma i latou na faaumatia i Sotoma/Komoro. O le vaega mulimuli, na faapea mai ai Peteru ua ‘fai ma faaaʻoaʻo i tagata e lē faaleatua o mea o le a ō mai.’ (2 Peteru 2:4-9) Mulimuli ane, na ia faatusatusa le faaumatiaga na puapuagatia ai tagata i le Lolo ma le “aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau” o loo sau. E muamua lena mea i le lagi fou ma le lalolagi fou ua folafolaina.—2 Peteru 3:5-13.
E faapena foi i le iʻuga o lenei faiga o mea amioleaga, pe o le a maua e i latou o ē o le a faasalaina e le Atua se faamasinoga mulimuli? O le mea lena o loo faaalia i le 2 Tesalonia 1:6-9: “Auā ua tonu i le Atua e taui atu le puapuaga i e ua faapuapuagaina ai outou; e ia te outou foi o e puapuagaina, o le mapusaga faatasi ma i matou, pe a faaalia le Alii o Iesu mai le lagi, faatasi ma agelu o lona malosi, i le afi mumū, na te taui ma sui i e ua le iloa le Atua, ma ua le anaana i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu Keriso; e faasalaina i latou lava i le fanoga e faavavau lava, ia teʻa ma le Alii ma le mamalu o lona malosi.”
E iai se tulaga tutusa e lelei ona mafaufau i ai i le faaupuga o lenei faamatalaga ma le mea na fai mai ai Iuta na tupu e tusa ai o Sotoma. E lē gata i lea, i le Mataio 25:31-46 ma le Faaaliga 19:11-21 ua faaalia ai faapea “o ʻoti” o le a faafanoina i le taua a le Atua o sau, o le a ō atu i le “sala e faavavau” i le “lepa afi,” lea ua faaatagia ai le faatamaʻia aʻiaʻi e faavavau.b—Faaaliga 20:10, 14.
O lea la, i le faaopoopo atu i le mea na fai mai ai le Iuta 7, ua faaaogā ai e le Tusi Paia Sotoma/Komoro ma le Lolo e avea ma faaaʻoaʻoga o le iʻuga e faaumatia ai lenei faiga amioleaga. O lea, e manino lava faapea o i latou na faasalaina e le Atua i na faamasinoga ua mavae na tofo i le faaumatiaga e lē toe foi mai ai. O le mea moni, e mafai e i tatou taitoatasi ona faamautinoa lenei mea e ala i le faamaonia o lona faamaoni ia Ieova i le taimi nei. I lena auala o le a agavaa ai i tatou e ola i le lalolagi fou ma vaai po o ai o le a ia toe faatutuina mai ma o ai o le a ia lē toe faatutuina mai. Ua tatou iloa faapea o ana faamasinoga e lelei atoatoa. Ua faamautinoa ai i tatou e Eliu: “E mamao ma le Atua ona ia amio leaga . . . e le faapiopioina foi e Le e ona le malosi uma lava le faamasinoga.”—Iopu 34:10, 12.
[Faaopoopoga i lalo]
a I le Esekielu 16:53-55, o loo taʻua ai “Sotoma ma ona aai,” e lē o fesootai ma le toetu, ae faafaatusa e tusa ai ma Ierusalema ma ana tama. (Faatusatusa le Faaaliga 11:8.) Tagai foi i Le Olomatamata faa-Peretania o Iuni 1, 1952, itulau 337.
b Faatusatusa “Fesili mai le Au Faitau” i Le Olomatamata faa-Peretania o Aokuso 1, 1979.