Fesili Mai le Au Faitau
◼ Pe iai se matua faatapulaaina mo se tane Kerisiano ina ia faatuina ai e avea o se auauna o le faiva i le faapotopotoga?
E leai, e lē o faatulagaina mai e le Tusi Paia se matua faatapulaaina.
I Isaraelu anamua, sa faapatino mai e le Atua ni tausaga i nisi o tulaga. O tane sa resitalaina mo auaunaga faavaegaau sa tatau ona taʻi 20 tausaga le matutua; o ē ua na o ni tamaiti sa leʻi auina atu i le taua, e pei ona o loo iai i ni vaipanoa i aso nei. O tausaga foi sa avea o se vala tāua mo tagata sa Levī. O le fanauga a Kato sa auauna i le fale fetafai sa mai le 30 i le 50 tausaga le matutua. Aiseā? O lenei faatapulaaina na taʻua e faatatau i “le auaunaga mamafa ma le auaunaga i le aveina o avega i le fale fetafai o le faapotopotoga.” (Numera 4:3, 47, NW) E foliga mai sa mafai ona amata e sa Levī ona faia ni nai galuega māmā i le taʻi 25 tausaga, ae sa tatau ona taʻi 30 o latou tausaga a o leʻi auai i galuega e sili atu le mamafa ma faaeaga e sili atu ona tāua o le tatalaina, feaveaiina, ma le faamaopoopoina o le fale fetafai. (Numera 8:24-26) O na galuega mamafa sa lē manaomia mulimuli ane i le malumalu, o lea na amata ai e tagata sa Levī ona auauna i le taʻi 20 tausaga.—1 Nofoaiga a Tupu 23:24.
Ae ina ua taofia e Ieova le faaaogāina o Isaraelu faaletino ma amata ona faaaogā Isaraelu faaleagaga, pe sa ia faatulaga maia se matua faatapulaaina mo auauna o le faiva (tiakono) i le faapotopotoga Kerisiano?
Atonu o le a manatu ai faapena se tasi, e faavae i faamaumauga o senituri mulimuli ane. I le Lotu Katoliko Roma, o se tiakono o “se faifeau faauuina, e sosoo tonu lava i lalo o le tulaga a patele, i le faatulagaga sa faia e le Atua o le faasologa o tulaga maualuluga i le Lotu.” Ua matauina e le tusi Antiquities of the Christian Church a Bingham e faapea: “O epikopo ma presbyters [toeaina] . . . sa masani ona lē mafai ona faauuina a o leʻi oo i le taʻitolusefulu tausaga; ae o tiakono sa faatagaina e faauuina i le taʻiluasefululima tausaga, ae lē o luma atu. O le tapulaa lenei na faatulagaina e le tulafono sivili ma le faakanona . . . E seāseā lava ona tatou maua se faaaʻoaʻoga o se tasi na faauuina a o leʻi oo i le luasefululima tausaga, i le talafaasolopito uma o le Lotu.”
Ae peitai, o ā agavaa o loo maua i le Tusi Paia? E na o le pau lava agavaa o loo aumaia e pei o na o loo taʻua i le 1 Timoteo 3:8-10, 12, 13: “O tiakono [auauna o le faiva] foi ia faapea ona faatoeaina i latou, e le faagutugutulua, e le fia inu uaina e tele, e le manumanu i oloa; o loo latou taofi i le upu o le faatuatua sa lilo, i le loto fuatia ifo ua mamā. A o i latou foi ia muamua ona tofotofoina o i latou, ona latou faia ai lea o le faiva o le tiakono [auauna o le faiva], ina ua le mataʻuleagaina. O [auauna o le faiva] foi, ia taitasi ma lana avā e toatasi, ia pule lelei i la latou fanau ma o latou lava aiga. Auā o e ua lelei ona fai o le faiva . . . e fai mo i latou lava le mamalu lelei, ma le faamalosi tele i le faatuatua o loo ia Keriso Iesu.”
Ua mafai ona tatou iloa ai i inei faapea e leʻi faatulaga mai se matua faatapulaaina mo le tofiaina e avea o se auauna o le faiva. O lea afai e feiloai toeaina e talanoa agavaa a tane i le faapotopotoga, e mafai ona latou manatua faapea e leai se faavae faale-Tusi Paia mo le manaomia faapea o se tane Kerisiano e tatau ona 20, 25, pe 30 tausaga le matua a o leʻi faatuina atu ma auauna. Ua taʻua e le Tusi Paia i latou o ē ua tauaveina lenei tulaga o ni “tane o ē auauna,” o lea ua lē taitai ai ona tatou faatalitalia i latou ina ia oo i o latou uluai tausaga talavou. O se faamatalaga e tutusa ma lenei mea, ua fai mai le Tusi Paia faapea o na auauna o le faiva atonu ua faaipoipo ma ua iai ni a latou fanau.
Ae lē gata i lea, o tane ua faatutuina e avea ma auauna o le faiva e tatau ona “tofotofoina e tusa ma lo latou malosi,” e faamaonia ai ua iai se lagona e talia tiute tauave. E lē faapea ai latou te auauna muamua mo sina taimi i se tulaga vaavaaia. Na i lo o lea, e tatau ona latou faaalia le taʻumatuaina faa-Kerisiano mo se vaitaimi talafeagai, (ia papatisoina pe a itiiti mai o le tasi le tausaga), ia avea o ni tane o ē naunau ma e mafai ona tauaveina mea ua tofia ai i latou. Afai e faaalia ia uiga ese tane talavou “faatoeaina,” ma e loto maulalo o ia ma ua ia te ia isi agavaa, atonu o le a faatuina atu o ia e toeaina mo le tofiga e tusa lava pe leʻi 20 tausaga lona matua. O isi tane atonu e sili atu ona matutua ae faatoʻā latou faaalia manino mai faapea ua ia i latou agavaa mo le “faiva o le [auauna o le faiva] e fai mo i latou lava le mamalu lelei, ma le faamalosi tele i le faatuatua.”