Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 2/1 itu. 6-7
  • Le Upu Moni e Uiga ia Hele

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Upu Moni e Uiga ia Hele
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E Leai se Faasalaga pe a Mavae le Oti
  • Faagaogaoina Hele e le Toetu
  • O le ā ua Tupu i le A‘oa‘oga o le Afi i Seoli?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Pe e Moni Seoli? O le ā le uiga o Seoli i le Tusi Paia?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • O Ai e ō i Seoli?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • Se Talitonuga Taatele
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 2/1 itu. 6-7

Le Upu Moni e Uiga ia Hele

E MANINO lava, o le aʻoaʻoga autū i tua atu o le talitonuga i se faasalaga pe a mavae le oti, o le talitonuga lea faapea o le tagata moni e lē oti moni pe afai e oti le tino faaletino peitai e iai se mea—e masani ona taʻua o le solu e ola pea pe a mavae le oti o le tino. O lenei talitonuga, e pei ona tatou iloa ai i le mataupu na mavae atu, e sau mai tuā lava i uluai tagata Sumeria ma Papelonia i Mesopotamia. Mulimuli ane, na talia e tagata Eleni le aʻoaʻoga, lea na faaleleia e a latou tagata faafilosofia e pei o Plato. O la latou talitonuga valalua i le “tino ma le solu,” lea na faaleleia, sa avea o se vaega o talitonuga a tagata Iutaia aposetate.

O anafea na talia ai e i latou ua fai mai o Kerisiano le talitonuga i le ola pe a mavae le oti? Ma le mautinoa lava e lē i le taimi o Iesu ma ona aposetolo. Ua taʻua e le Encyclopædia Universalis faa-Falani e faapea: “O le [apokalifa] Apokalipi se a Peteru (i lona 2 o senituri T.A.) sa o le uluai galuega faa-Kerisiano lea na faamatalaina le faasalaga ma puapuaga o tagata agasala i hele.”

O le mea moni, ua foliga mai faapea i le vaitaimi o uluai tamā o le lotu, sa tele se feeseeseaiga na iai e uiga ia hele. Sa lagolagoina e Justin Martyr, Clement of Alexandria, Tertullian, ma Cyprian se afi i hele. Sa taumafai Origen e avatu se faaleleiga ia hele i lona milosia lea faapea o tagata agasala i hele o le a mulimuli ane faasaoina i latou. Na mulimuli atu ai ia te ia i se tulaga sili po o le itiiti ifo foi o Gregory o Nazianzus ma Gregory o Nyssa. Ae na tuu atu e Aokusitino se iʻuga i na manatu vaivai e uiga ia hele. I lana tusi Early Christian Doctrines, na tusi ai polofesa o J. N. D. Kelly o Oxford e faapea: “I le senituri lona lima, o lenei aʻoaʻoga malosi faapea o le a lē toe iai se avanoa lona lua o tagata agasala pe a mavae lenei ola ma faapea o le afi lea o le a foloina i latou o le a lē toe mafai ona tapēina, sa autū i so o se mea lava.”

E tusa ai ma le manatu i pulekatolio, ua taʻua mai e le tusi Orpheus—A General History of Religions e faapea: “Sa taofi Sagato Aokusitino faapea sa iai se tulaga faaleogalua o le nofo vaavaaia i le va o le fiafiaga sili i le lumanai ma le faaleagaina, faapea o le a faamamāina solu e ala i se afi. O le aʻoaʻoga a Orphic [Eleni faapaupau] ma Virgilian [Roma faapaupau] e uiga i Pulekatolio: e leai lava se upu e faatatau agaʻi i lea aʻoaʻoga o iai i Tala Lelei. . . . O le aʻoaʻoga e uiga i Pulekatolio . . . na fausia aʻe i lona ono o senituri, ma faalauiloa mai faapea o se aʻoaʻoga a le lotu e ala i le Council of Florence o le (1439).” Ua ioe le New Catholic Encyclopedia e faapea: “O le aʻoaʻoga faa-Katoliko e uiga i pulekatolio o loo faavae i ni uputuu, ae lē o i Tusitusiga Paia.” E tusa ai ma Limbo, ua ioe le Katinale Roma o Ratzinger e faapea “ua na o se aʻoaʻoga faafaifeau.”

E Leai se Faasalaga pe a Mavae le Oti

Ae, faapefea la i le Tusi Paia? Pe o ia faapea mai e ola pea le solu mai le tino pe a oti ma o le mea lea e mafai ai ona faasalaina i se afi i hele po o pulekatolio? Ua taʻua i le New Catholic Encyclopedia e faapea: “O le aʻoaʻoga i le ola pea o le solu pe a mavae le oti e lē o taʻua i le Tusi Paia. . . . O le solu i le F[eagaiga] T[uai] o lona uiga e lē o se vaega o le tagata, peitai o le tagata atoa—le tagata e avea o se mea faiola. E faapena foi i le F[eagaiga] F[ou] ua faaalia ai le olaga o le tagata: le olaga o se tagata e toatasi.”

O lea o le faavae autū mo le faasalaina pe a mavae le oti ua lē taulau. Ua taʻua i le Tusi Paia: “O le solu e agasala e oti ia.” (Esekielu 18:4, Revised Standard Version, Tusi Katoliko) Ua ia faalauiloa mai foi e faapea: “O le totogi o le agasala o le oti lea.” (Romans 6:23, RSV) O le mea lea, pe a tautala le Tusi Paia e uiga i le iʻu atu o tagata amioleaga lē salamō i “Kena,” le “afi e faavavau,” po o le “lepa afi,” ua na ona ia faaaogāina i se gagana faafaatusa e tautala ai e uiga i lo latou oo i le oti e faavavau, “le oti faalua.”—Mataio 23:33; 25:41, 46; Faaaliga 20:14; 21:8;a faatusatusa le 2 Tesalonia 1:7-9.

Faagaogaoina Hele e le Toetu

O lea la, pe vevela hele? E leai e tusa ai ma le faamatalaga a le Tusi Paia. E moni, o le upu Eperu ma le upu Eleni ua faaliliuina o “hele” e nisi Tusi Paia ua na ona faasino mai ai le tuugamau taatele o tagata oti. E lē o se nofoaga vevela e faapuapuagatia ai. Na i lo o lea, o se nofoaga e malōlō ai, lea o le a toe ōmai ai i latou ua maliliu i le toetu. (Failauga 9:10; Galuega 24:15) Na tautala Oscar Cullmann, o se polofesa o le Au Faiaʻoga e uiga i mea Tauatua i le Univesite o Basel, i Suiselani, ma Sorbonne, i Pale, e uiga i le “eseesega tele i le va o le faatalitalia e Kerisiano o le toetu o ē ua oti ma le talitonuga faa-Eleni i le lē oti o le solu.” Na ia faapea mai ma le saʻo lava, “ona o le mea moni e faapea na faaaafia mulimuli ane e le faa-Kerisiano se sootaga i le va o ia talitonuga e lua . . . o le mea moni, ua lē o se sootaga lava lea peitai o le faafitia lea o le tasi [o le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le toetu] ona o le fia talia o le isi [le talitonuga faapaupau i le lē mafai ona oti o le solu faaletagata].”—O upu faasisipa o ā matou ia.

E lē o faafitia e Molimau a Ieova lo latou faatuatuaga i le toetu ona o le fia talia o le manatu o le lē oti o le solu. O le a faafiafiaina lava i latou e tufa atu ia te outou lo latou faamoemoe fiafia ma faamaonia ai ia te outou mai le Tusi Paia lena mea, o le upu moni, o hele, e lē vevela.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo ni faamatalaga atili e uiga i lenei mea ma isi mau o le Tusi Paia na sa faaaogāina e nisi e taumafai ai e lagolago le aʻoaʻoga o le afi i hele, tagai i le tusi Is This Life All There Is? lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga