Aua Tou te Amo Faatasi ma Ē Lē Talitonu
“Aua tou te amo faalegatasi ma e le talitonu; auā . . . faapefea . . . ona tofusia faatasi o lē talitonu ma le ua le talitonu?”—2 KORINITO 6:14, 15.
1. Na faapefea ona oo ina faaipoipo se tasi tuafafine i se tagata lē talitonu?
O SE tasi o Molimau a Ieova mai i le ogatotonu o le Iunaite Setete i sisifo na leiloa lana tane i se faalavelave tau taavale i ni nai tausaga ua mavae. “Muamua lava sa faaumatia loʻu faamoemoe,” ua manatua ai e ia, “ae sa ou filifili e lē faatagaina lenei mea e faalavelave i laʻu auaunaga ia Ieova. Peitai, ina ua mavae ni tausaga se lua, sa amata ona oo ia te aʻu le lagona ua pei o se uili fetaavaleai lē aogā i totonu o ulugalii i le faapotopotoga. E lē masani ona valaaulia i maʻua ma laʻu tama teine i faatasitasiga a aiga. A ou vaavaai atu i ulugalii Kerisiano o fefaaaliai le alofa o le tasi i le isi, ua sili atu ai ona oo ia te aʻu le lagona ua teena. E leai se tasi e foliga mai na te matauina faapea ua amata ona ou vaivai faaleagaga. O lea ina ua valaaulia aʻu e se tamaloa o le lalolagi, sa ou iloa i le galuega, ma te ō e fai ʻaiga, sa ou alu. A o leʻi oo ina ou iloaina, ua ou alofa ia te ia. I le iʻuga, sa oo ina ou matuā vaivai ma ua manumalo loʻu lagona tuua toatasi o lea na ou ioe ai e faaipoipo ia te ia.”
2. Aiseā o le mea masani ai le faanaunauga ia faaipoipo, ma o le ā na fuafuaina le faaipoipoga ia faia?
2 Ioe, o le faanaunauga e fetufaai i le olaga ma se paaga e mafai ona matuā malosi, ma o se mea faalenatura foi. E pei ona taʻua e Ieova lava ia: “E lē lelei i le tagata ona faaauau na o ia. O le a ou faia se fesoasoani mo ia, o se atoaga [“e tutusa,” o se mea e fetaui ma ia] mo ia.” (Kenese 2:18, New World Translation Reference Bible, faamatalaga i lalo) Na fuafuaina le faaipoipoga ina ia faia ai se noataga tumau vavalalata o le autasi i le va o le tane ma le fafine. E lē o Atamu a o Ieova na fetalai: “E tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, a e faatasi ma lana avā; ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi.” (Kenese 2:22-24; faatusatusa Mataio 19:4-6.) Atonu o loo faanaunau lou loto mo se tulaga tutusa faapena.
3, 4. (a) Ua faapefea ona lapatai mai le Tusi Paia faasaga i le faia o ni fesootaiga vavalalata ma tagata lē talitonu? (e) I le ā le auala ua mafai ai e le fautuaga a Paulo e uiga i le amo faalegatasi ona faatatauina i le faaipoipoga? (i) Na faapefea ona malamalama Kerisiano Korinito e uiga i le faaupuga “e le talitonu”? (Tagai i le faamatalaga i lalo.)
3 Peitai, ua lapatai mai le Tusi Paia faasaga i le faia o piitaga vavalalata i tagata lē talitonu. E pei ona fai mai ai le aposetolo o Paulo: “Aua tou te amo faalegatasi [“Aua le fusia faatasi outou i se ʻau e lē tutusa,” The Jerusalem Bible] ma e le talitonu;a auā . . . Pe faapefea foi ona tofusia faatasi o lē talitonu ma le ua le talitonu.”b (2 Korinito 6:14, 15) Atonu sa manatua e Paulo le faasaina e le Tulafono faa-Mose o le tuufaatasi o se povi ma se asini i le tosoina o le suōtosina. (Teuteronome 22:10) E laitiiti le asini ma e lē faapena lona malosi ma o le a pagatia ona o sea amo faalegatasi. Talu ai o le faaipoipoga e pei o se amo e fusia faatasi ai le tane ma le avā, mo se Kerisiano la e faaipoipo i se tagata lē talitonu o le a iʻu i se amo faalegatasi. (Mataio 19:6) O le amo faapena e masani lava ona aumaia ai omiga ma mafatiaga faaopoopo i se faaipoipoga.—Faatusatusa le 1 Korinito 7:28.
4 Peitai, e pei ona faataʻitaʻia e le mea na tupu i le amataga o la tatou mataupu, ua filifili nisi Kerisiano e faaipoipo i tagata lē talitonu. Aiseā ua faigata ai i nisi ona faaipoipo “tau lava i le ua i le Alii”?—1 Korinito 7:39.
Aiseā e Vaavaai Solo ai Isi
5. Faataʻitaʻi le pogai ua aafia ai nisi i faiga alofa ma se tagata lē talitonu.
5 E lē ona o lo latou mananao po o ua mafaufau foi e lē amanaia le fautuaga a le Atua. Manatu i le tulaga o se tuafafine Kerisiano o lē atonu o manao e faaipoipo. Atonu o faanaunau o ia mo se tane Kerisiano, ae foliga mai i inā e lē toatele ni uso e talafeagai ma lona tulaga i ana uo talitonu. E manatu tele o ia i ona tausaga. Atonu o faanaunau o ia e faia se aiga. O le mataʻu i le tupu aʻe ina matua e na o ia ma le manaoga o le lagona ia alofagia e mafai ona faavaivaia o ia. O lea, afai e faaalia e se tane o le lalolagi se naunau ia te ia, o le a faigata la ona tetee. Atonu o le a ia foliga mai e agalelei, e tamalii. Atonu e lē ulaula pe tautala i gagana masoā. Ona oo mai loa lea i le faatatauina o mea: ‘Ioe, o ia o se tagata lelei na i lo o le toatele o uso ua ou iloa!’ ‘E naunau o ia e suesue.’ ‘Ou te iloa ni tulaga na faaipoipo ai se tuafafine i se tagata lē talitonu ma na mulimuli ane oo ina avea ma tagata talitonu.’ ‘E iai foi nisi faaipoipoga Kerisiano e lē o taulau!’—Tagai i le Ieremia 17:9.
6, 7. (a) Na faapefea ona faamatalaina e se tasi tuafafine e leʻi faaipoipo le iʻuvale o ona manatu? (e) O le ā le fesili e aogā ona tatou talanoaina?
6 Ioe, e mafai ona avea o se mea e iʻuvale mo se Kerisiano nofofua o lē ua manao e faaipoipo. O nisi ua oo lava ina iai le lagona matuā tigā. “E matuā toaitiiti lava le aofai o uso e agavaa,” na fai mai ai se tasi tuafafine nofofua i le faamatalaina o le tulaga i lona ia vaipanoa. “Ae o le aofai o tuafafine nofofua e matuā toatele lava. A o vaavaai atu se tuafafine i le faasolo mavae vave atu o lona talavou, ua matuā faaosofia ai ana filifiliga o le lē faaipoipo lava, ia po o le faaipoipo i le uluai avanoa lava na te maua.”
7 Peitai ane, ua manino le fautuaga a le Tusi Paia: ‘Aua tou te amo faatasi ma ē lē talitonu.’ (2 Korinito 6:14) Pe faigata pe lē talafeagai lenei lapataiga tauatua?
Le Faailoaga o le Tausiga Alofa a le Atua
8. Ua faapefea ona faaalia e Ieova faapea o loo ia silafia o tatou faanaunauga sili ona lelei i lona loto?
8 E matuā manatu mamafa Ieova e uiga i lo tatou lelei e faavavau. Pe na te leʻi auina mai ea lona Alo, i se tau e sili ia te ia lava, e avea ma “togiola e sui aʻi tagata e toatele”? (Mataio 20:28) Pe lē o ia ea ‘o Lē na aʻoaʻo ia i tatou i mea e aogā mo i tatou’? (Isaia 48:17) Pe na te leʻi folafola mai ea faapea ‘o le a na lē tuua i tatou e tofotofoina e sili atu i le mea e mafai ona tatou lavatia’? (1 Korinito 10:13) Ma le talafeagai lava la, ina ua ia taʻu mai ia i tatou e aua le amo faatasi ma ē lē talitonu, atonu la o ia te ia o tatou faanaunauga sili mai le loto! Ia manatu i le faapefea ona avea o lenei lapataiga o se faailoga o lana tausiga alofa mo i tatou.
9. (a) O le ā le lapataiga ua aumaia e Paulo faasaga i se Kerisiano e faia se noataga vavalalata ma se tagata lē talitonu? (e) O le ā le uiga o le upu Eleni ua tuuina atu i le “ōgatasi,” ma ua faapefea ona faataʻitaʻia ai le faigata lea e tupu aʻe pe a amo faatasi le Kerisiano ma se tagata lē talitonu?
9 O le faaipoipoga sa fuafuaina e Lē na Foafoaina Mea ina ia faia ai se noataga sili ona vavalalata i le va o tagata, o le tane ma le avā i le avea o le “tino e tasi.” (Kenese 2:24) Pe o se mea poto mo se Kerisiano ona faia sea noataga vavalalata ma sē e lē talitonu? Ua tali mai Paulo e ala i le lagā o le faasologa o ni fesili e ati, ua aumaia e fesili taitasi se tali e faafoliga e tatau ona leai: “Auā pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga? Pe faapefea ona mafuta o le malamalama ma le pouliuli? Pe faapefea foi ona loto gatasi [faa-Eleni, sym·phoʹne·sis] o Keriso ma Pelialo [Satani]? Pe faapefea foi ona tofusia faatasi o lē talitonu ma le ua le talitonu?” (2 Korinito 6:14, 15) O le upu Eleni sym·phoʹne·sis o lona uiga moni “o le faaleo faatasi” (mai le syn, “faatasi,” ma le pho·neʹ, “o se leo”). E iai sona faasinoga i le ōgatasi ua saunia e ni mea faimusika. O le mea moni, e leai se ōgatasi i le va o Keriso ma Satani. E faapena foi i se amo faalegatasi, e matuā faigata mo le tane ma le avā ona ‘ta ai nota e tasi.’ E pei i laua o ni mea faimusika e lē ōgatasi o le tasi i le isi, e aumaia ai ni leo paʻulua na i lo o se musika ōgatasi.
10. O ā elemeni e matuā manaomia i se faaipoipoga fiafia, ma o ā aogā e iai pe a amo gatasi?
10 Ua faapefea la ona mafai e se tagata faaleagaga ona olioli i le ōgatasi atoatoa ma le tagata faaletino? (1 Korinito 2:14) O talitonuga tutusa, mataupu silisili tutusa, ma sini tutusa o ni elemeni matuā manaomia i se faaipoipoga fiafia. E leai se mea e aumaia le malosi sili i se faaipoipoga na i lo o le tuutoina i le va ma Lē na Foafoaina Mea. Pe afai e tutusa le amo, e mafai e le tane ma le avā ona fefaalaeiauai i le tapuaiga. E mafai e i laua uma ona vaavaai i le Tusi Paia e faaleleia ai o la eseesega. O lea, pe lē o manino mai ea faapea ua taʻu mai e Ieova ia i tatou ina ia aua le amo faatasi ma ē lē talitonu, ona e finagalo o ia ina ia tatou olioli i se noataga vavalalata e tatau ai ma a tatou paaga faaipoipo?
11. Aiseā na faasaina ai ni maliega tau faaipoipoga ma tagata e lē tapuai i Isaraelu, ma o le ā le fesili faatupu manatu ua lagā ai?
11 O le utagia o le lapataiga a le Tusi Paia ua faasaoina ai foi i tatou mai iʻuga tiga e masani ona iʻu i ai pe a amo faatasi se Kerisiano ma se tagata lē talitonu. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo iai se avanoa tatau faapea o le a mafai e lē e lē talitonu ona faaliliuese le paaga Kerisiano mai le auauna atu ia Ieova. Manatu i le lapataiga a Ieova ia Isaraelu anamua. Sa faasaina maliega tau faaipoipoga ma tagata e lē tapuai. Aiseā? “Auā e faaliliueseina e ia lou atalii, ia le mulimuli mai ia te au,” na lapatai ai Ieova, “ae auauna i atua ese.” (Teuteronome 7:3, 4) I le feagai ai ma teteega mai se paaga lē talitonu, atonu o le a tauau ai ina tafetafea ese atu agaʻi i le ala e aunoa lea ma le tetee mai. E faigofie ona manatu faapea, ‘O le a lē tupu lea mea ia te aʻu!’ Ae na tupu i se tagata atamai e pei o Solomona. Pe lē mafai foi ona tupu lea lava mea ia te oe?—1 Tupu 11:1-6; faatusatusa 1 Tupu 4:29, 30.
12. Na faapefea i le tulafono a le Atua e faasaina ai le faaipoipo atu i tagata aumau ona avea o se puipuiga mo tagata Isaraelu? Faataʻitaʻi.
12 E tusa lava pe e lē o liliuesea le tagata talitonu mai le tapuaiga moni, ae o loo iai pea faafitauli ma omiga e masani ona ō mai faatasi ma se aiga e fevaevaeai faalotu. Seʻi toe manatu i le tulafono a le Atua ia Isaraelu. Seʻi faapea ua malie se teine Isaraelu e faaipoipo atu i se tane Kanana. I le faia o faiga tau feusuaiga na sa taatele i le nuu o Kanana, o le ā le faaaloalo o le a iai i lea tane mo le tulafono a le Atua o le teine? Mo se faaaʻoaʻoga, pe o le a ia loto malie e faamamao mai le faia o ni feusuaiga i le taimi o lona maʻi tau masina, e pei ona manaomia e le Tulafono faa-Mose?c (Levitiko 18:19; 20:18; faatusatusa le Levitiko 18:27.) I le tulaga o se tane Isaraelu o lē ua faaipoipo atu i se teine Kanana, o le ā le lagolagosua o le a faia e le teine pe afai e malaga faatolu le tane i Ierusalema i tausaga taitasi ina ia auai i tausamiga masani? (Teuteronome 16:16) E mautinoa lava, o le tulafono a le Atua e faasaina ai na ituaiga o faaipoipoga sa faia e avea o se puipuiga mo tagata Isaraelu.
13. (a) Aiseā e lē maua ai e se tagata o le lalolagi le loto fuatiaifo faa-Kerisiano ua aʻoaʻoina e le Tusi Paia? (e) O ā omiga ma faafitauli ua fesagaʻi ma nisi i aiga e fevaevaeai faalotu?
13 Ae faapefea i aso nei? O tulaga tau amio a tagata o le lalolagi e matuā mamao ese mai na o le Tusi Paia. E tusa lava po o le ā le mamā ua foliga mai ai nisi tagata o le lalolagi, ae e lē o ia i latou le loto fuatiaifo faa-Kerisiano ua aʻoaʻoina i le Tusi Paia. Latou te leʻi faaaluina ni tausaga e suesue ai le Afioga a le Atua, ‘ma suia a latou lava filifiliga’ ma ‘toese le tagata tuai.’ (Roma 12:2; Kolose 3:9) I lea, o le Kerisiano e amo faatasi o ia ma se tagata lē talitonu e masani ona tuuina atu ai o ia i le tele o le loto tiga ma faanoanoaga. O nisi ua fesagaʻi ma ni omiga faifai pea ina ia auai i le faia o feusuaiga lē talafeagai po o le faamanatuina o aso malōlō a le lalolagi. Ma ua oo lava ina faitio mai nisi ona o le tuua toatasi. E pei ona tusi se tasi tuafafine: “O le lagona tuua toatasi e oo ia te oe pe a e faaipoipo i se tasi o lē e lē alofa ia Ieova, o se lagona tuua toatasi aupito sili lea e lē mafai ona mafaufauina. Ua e iloa, e leai se tasi e fetufaai ma oe i le upu moni, o le mea aupito sili lena ona tāua i lou olaga.”
14. (a) I se aiga fevaevaeai, aiseā ua faigata ai ona tausia tamaiti i “aoaiga ma apoapoaiga a le Alii [Ieova]”? (e) O le ā e mafai ona avea o ni auga i tamaiti i totonu o aiga fevaevaeai?
14 I se aiga fevaevaeai, e mafai ona matuā faigata le tausia o le fanau i “aoaiga ma apoapoaiga a le Alii [Ieova].” (Efeso 6:4) Mo se faaaʻoaʻoga, pe o le a loto malie le tagata lē talitonu e faataga le fanau e auai i sauniga pe auai i le faiva i le fanua? E masani lava ona iʻu aʻe ua fesaesaeaina ai tamaiti i o latou faalogona alofa—latou te alolofa i o latou mātua uma, ae na o le tasi le matua e alofa ia Ieova. Na fai mai se tasi tuafafine o lē na faaipoipo i se tagata lē talitonu: “Sa ou uia le tele o le loto tiga i le 20 tausaga o laʻu faaipoipoga. Na tutupu aʻe laʻu fanau tama ma le tele o le lē mautonu ma faalogona tiga ma ua avea nei i latou o se vaega o le lalolagi. O laʻu tama teine e masani ona lē fiafia i le aveesea soo o ia mai ia te aʻu ona o aiā a lona tamā e asiasia ai o ia. O nei faafitauli uma ua tutupu ona i le 18 o oʻu tausaga, sa ou filifili ai e lē amanaia le tasi o mataupu silisili a Ieova.” O le ā le mataupu silisili? Aua tou te amo faatasi ma ē lē talitonu!
15. Aiseā ua fautuaina ai i tatou e Ieova ina ia aua neʻi o tatou amo faatasi ma ē lē talitonu?
15 E manino lava, e finagalo Ieova ia i tatou ina ia tatou maua mea aupito sili i le olaga. O le mea o ia finagalo ai ia i tatou, e aofia ai lana fautuaga faapea, aua tatou te amo faatasi ma ē lē talitonu, e mo lo tatou lelei. (Teuteronome 10:12, 13) O le faaipoipo atu i se tagata lē talitonu o le lē amanaia lea o le fautuaga faale-Tusi Paia, le atamai e aogā, ma mea tiga ua tofo soo i ai isi.
Fesili e Masani ona Fesiligia
16, 17. (a) Afai tatou te lē faaeteete, e mafai faapefea ona aiā faalogona ootia i mafaufauga aogā? (e) Pe ao ona lē amanaia fautuaga a le Atua ona o tulaga e ese ia e faaipoipo atu ai se Kerisiano i se tagata lē talitonu ma ua oo ina auauna uma nei i laua ia Ieova? Faamatala.
16 Peitai, afai tatou te lē faaeteete, e mafai ona aiā faalogona ootia i mafaufauga aogā. Atonu o le a amata ona ia i tatou se lagona faapea e mafai ona ese mai ai lo tatou tulaga. Manatu i nisi o fesili e masani lava ona lagā.
17 Ae faapefea tulaga na sa faaipoipo ai se uso po o se tuafafine i se tagata lē talitonu, ma i le taimi nei ua avea i laua uma o ni auauna a Ieova? Ae sa solia ai lava mataupu silisili a Ieova. Pe mafai i le iʻuga ona taʻuamiotonuina ai le auala? I le faataʻitaʻia o le silafaga a le Atua ia i latou o ē lē amanaia lana fautuaga, o le tulaga lea o tagata Iutaia o ē na toe foi atu mai le tafeaga i Papelonia. Ina ua faia e nisi ni avā faapaupau, sa leʻi taofia tusitala o le Tusi Paia o Esera ma Neemia mai le taʻusalaina o a latou gaoioiga. O na tagata Iutaia “ua agasala,” na faia “mea leaga tele,” ma oo atu ai i le “agasala.” (Esera 10:10-14; Neemia 13:27) O se isi foi mea e tatau ona manatunatu i ai: Pe a tatou lē amanaia le fautuaga a le Atua, ua mafai ona tatou faamanuʻaina i tatou lava i le itu faaleagaga, ua ilā ai lo tatou loto fuatiaifo. Na faapea mai se tasi tuafafine o lē na mulimuli ane avea lana tane sa lē talitonu ma tagata talitonu: ‘O loo oʻu tauaveina pea maʻilaʻila tau i faalogona. E lē mafai ona ou taʻu atu ia te outou pagā le leaga o oʻu lagona pe a faasinosino mai nisi ia i maʻua ma faapea, “Ae ua lelei lava mo i laua.”’
18. O le ā le auala atamai pe afai e tosina atu oe i se tasi o lē e leʻi papatiso, ma o le ā o le a e faatinoina ona o lenei mea?
18 Ae faapefea pe afai ua tosina oe i se tagata o lē o loo suesue le Tusi Paia ma auai i sauniga, e ui lava e leʻi papatisoina o ia? Tatou te olioli pe afai e faaalia e se tasi se naunau i upu moni o le Tusi Paia. Peitai, o le fesili e faapea: Pe e ao ona e tuliloaina ou faanaunauga? O le mea moni, o le auala atamai o le faatali seia oo i se taimi pe a uma ona papatisoina lau uo ma ua faia ni agaʻigaʻi i luma i le faaalia o fua o le agaga o le Atua a o leʻi faia ni a lua tuugatala. (Kalatia 5:22, 23) Atonu e lē faigofie ona faatatauina lea fautuaga, ae i le faia faapea o le a e faatinoina ai le tuutoina i mataupu silisili o le Tusi Paia; ma o lenei mea o le a faataatia ai se faavae lelei mo le fiafiaga moni i le faaipoipoga. Afai e alofa faamaoni lau uo ia te oe ma ua sau moni e alofa ia Ieova, e lē taumatea la o le a ia (tama po o le teine) malie e faatali seia iai uma oulua “i le Alii“—tuuina atu ma papatisoina—a o leʻi faia ni lua evaga. Ia manatua foi faapea o le alofa moni e lē tiga a o faagasolo taimi.—1 Korinito 7:39; Kenese 29:20.
19. O le ā e ao ona teu i lou mafaufau pe a faafaigata ia te oe ona maua se paaga faaipoipo mai i uso talitonu?
19 Ae faapefea pe a faafaigata ia te oe ona maua se paaga fetaui e faaipoipo atu i ai i totonu o uso talitonu? Na faapea mai se tasi tuafafine, “Ua 26 oʻu tausaga, ou te leʻi faaipoipo, ma ua matuā ia te aʻu le lagona tuua toatasi.” E moni, o le nofo toatasi atonu e faigata ia te oe, ae o faafitauli e iʻu i ai ona o le amo faalegatasi i le faaipoipoga e mafai ona sili atu ona faigata! O le usiusitai i fautuaga a le Atua e manaomia ai le faatuatua, pulea o oe, ma le onosai, ae ia mautinoa faapea ua silafia e Ieova ma e finagalo o ia i le mea aupito sili ona lelei mo oe. (1 Peteru 5:6, 7) Ia avea o se mataupu o le tatalo, ona faatali lea ia Ieova. (Salamo 55:22) I lenei faiga o mea, e leai se tasi o ola i se olaga lelei atoatoa e faamalieina ai. Atonu o faanaunau lou loto mo se paaga. Peitai, o isi ua iai o latou faafitauli, o nisi ua lē mafai ona foia i lenei faiga o mea. E na o le lalolagi fou o loo sau o le a faamalieina atoatoa ai “manao o mea ola uma.”—Salamo 145:16.
20. Na faapefea ona faaleo mai e se tasi tuafafine e leʻi faaipoipo lana filifiliga maumauai, ma e ala i le filifili maumauai faapena, o le ā le loto malie e mafai ona e maua?
20 I le taimi nei, ia filifili maumauai ina ia aua neʻi e amo faatasi ma sē e lē talitonu. Na faaleo mai e se tuafafine e leʻi faaipoipo e 36 ona tausaga lana filifiliga maumauai i le auala lenei: “Ou te tatalo ia Ieova i aso uma mo se paaga faaipoipo. E leai soʻu faanaunauga e vaavaai i fafo atu o le faalapotopotoga a Ieova, ae o faaosoosoga o loo iai pea. I le taimi nei, ua ou fuafua ai e galue i uiga ia o le a faaleleia ai aʻu e avea o se tagata ina ia avea ai aʻu o se ituaiga o fafine faaleagaga lena o loo vaavaai i ai se tane faaleagaga.” Pe o faapena foi lau filifiliga maumauai? Afai o lea, e mafai ona e maua le loto malie e sau mai le faamaonia o lou faamaoni i le Atua o le faamasinoga tauatua.—Salamo 37:27, 28.
[Faaopoopoga i lalo]
a I le 1 Korinito 14:22, na faaaogā ai e Paulo le faaupuga “le talitonu” i le faaeseesega ma le “talitonu,” po o tagata papatisoina. Ona malamalama ai lea o tagata Korinito i le upu “le talitonu” e faasino atu ai i tagata e leʻi papatisoina.—Tagai i le Galuega 8:13; 16:31-34; 18:8.
b “I se tulaga faalauteleina atonu e mafai ona faaupuina ai le mataupu silisili faapea: ‘Aua le faia so o se faiā, pe mo se taimi puupuu pe mo se taimi umi, ma ē lē talitonu lea o le a taʻitaʻiina atu ai i le faagutugutulua i tulaga faa-Kerisiano pe lamatia ai le maumauai o se Kerisiano molimau. Ma aiseā ua faia ai lea faaeseesega? Auā o lē e lē talitonu e lē auai i tulaga faa-Kerisiano, o faalogona lagolagosua, po o sini.’”—The Expositor’s Bible Commentary, Tusi 10, itulau 359.
c Tagai i Le Olomatamata faa-Peretania o Setema 15, 1972, itulau 575-576.
E Mafai ona E Faamatala?
◻ Ua lapatai mai faapefea le Tusi Paia faasaga i le faia o ni fesootaiga vavalalata ma ē lē talitonu?
◻ Aiseā e vaavaai ai nisi Kerisiano tuuina atu i fafo atu o le faapotopotoga mo se paaga faaipoipo?
◻ Ua faapefea ona avea le lapataiga a Ieova e uiga i le amo faalegatasi ma faailoga moni o lona tausi alofa mai mo i tatou?
◻ O ā fesili e uiga i le sailia o se paaga ua masani ona fesiligia, ma o le a faapefea ona e tali i na fesili?