Ia Faia Mea Uma Lava mo le Tala Lelei
“Ou te faia mea uma lava mo le tala lelei, ina ia ou tofutofusia faatasi i ai ma isi.”—1 KORINITO 9:23, “NW.”
1. O le ā le uiga o loo taatele ia i tatou uma, ae mo le ā le mea ua saunia ai e le Atua le faavae?
E UI lava e tele auala tatou te eseese ai o le tasi i le isi, ae o i tatou uma lava e iai le uiga masani. E ala i le mea na tuufaasolo mai ia Atamu, ua tatou fananau ai o ni tagata agasala ua faaesea mai le Atua e Silisili Ona Maualuga, o Ieova. (Roma 5:12; Kolose 1:21) E pei ona tusi ai le aposetolo Kerisiano o Paulo: “Ua agasala tagata uma lava, ma ua le oo i le viiga mai le Atua.” (Roma 3:23) O le mea lea, mo le faaolataga, ua manaomia ai e tagata mai atunuu uma ma ituaiga ona faia se leleiga ma le Atua. Ma maeu le loto faafetai ua mafai ona ia i tatou, ona faatasi ai ma le alofa lē mafaatusaina ma le alofa mutimutivale, ua saunia ai e Ieova se faavae mo le leleiga ma ia!
2. (a) O le ā le faiva na tuuina atu i Kerisiano faauuina? (e) O le faaaʻoaʻoga a ai e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ai, ma aiseā? (1 Korinito 11:1)
2 I senituri e sefuluiva ua mavae, na tuuina atu ai i Molimau faauuina a Ieova “le faiva o le leleiga.” Na faapea mai Paulo: “I le avea o sui o Keriso ua matou aioi atu ai: ‘Ia lelei ma le Atua.’” (2 Korinito 5:18-20, NW) Faatasi ai ma le ā le uiga faaalia na tauaveina ai e le aposetolo lenei faiva? “E ui ina ou saʻoloto mai tagata uma,” na fai mai ai o ia, “ua faapologaina aʻu e aʻu mo tagata uma, ina ia atili ai ona toatele ou te maua.” (1 Korinito 9:19) Sa faia e Paulo, e aunoa ma se fesili, ni taumafaiga loto faamaoni ina ia tuuina atu lana feau i se auala uigā, auā na ia faapea mai foi: “Ou te faia mea uma lava mo le tala lelei, ina ia tou tofutofusia faatasi i ai ma isi.” (1 Korinito 9:23, NW) O lea, o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le faaaʻoaʻoga a Paulo?
Fesoasoani i Iutaia Loto Maulalo
3. Na faapefea ona faaalia le loto malie o Paulo e faia mea uma mo le tala lelei, i le fesootai atu ma Timoteo ma tagata Iutaia?
3 O le talaaga o Paulo o se tagata Iutaia ma lona loto malie e faia mea uma lava ona o le tala lelei na faaauupegaina ai o ia e fesoasoani i Iutaia loto maulalo e talia Iesu o le Mesia. Mo se faaaʻoaʻoga, manatu i le mea na faia e le aposetolo ina ua ia filifilia Timoteo e avea ma ana aumea faimalaga. O Timoteo, o lē o lona tamā o se tagata Eleni, sa leʻi peritomeina e pei ona sa faia e tama tane Iutaia. (Levitiko 12:2, 3) Sa iloa e Paulo faapea atonu o le a tausuai tagata Iutaia pe afai e taumafai se tama talavou lē peritomeina e fesoasoani atu ia i latou ina ia lelei ma le Atua. O le mea lea, ina ia lē solomuli tagata Iutaia loto faamaoni mai le talia o Iesu, o le ā na faia e Paulo? Na ia ave ia Timoteo ma “peritomeina lea ia te ia, ona o tagata Iutaia.” Na faia lenei mea e ui lava o le peritomeina sa lē o se mea e manaomia faa-Kerisiano.—Galuega 16:1-3.
4. E tusa ai ma le 1 Korinito 9:20, o le ā sa fai ma faanaunauga autū o Paulo?
4 O lea, na faia e Paulo mea uma ona o le tala lelei ina ua ia faaalia le manatu mamafa alofa mo uso Iutaia. Na ia tusi: “Sa ou faapei o se Iutaia ia Iutaia, ina ia ou maua ni Iutaia; ua ou faapei o sē nofo i le tulafono i e nonofo i le tulafono, ina ia ou maua ni e nonofo i le tulafono.” (1 Korinito 9:20) Ioe, e pei ona faataʻitaʻia mai i le tulaga o Timoteo, sa faia e Paulo le mea na ia mafaia ina ia maua tagata Iutaia, i le fesoasoani atu ia i latou e avea o ni Kerisiano. Ae pe sa faapena ona ia feutagaʻi ma tagata o Nuu Ese?
Saili ia Maua Nuu Ese
5. Ia te ai na talaʻi atu i ai Paulo i Korinito, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?
5 Ina ua taunuu Paulo i le aai o Korinito pe a ma le tau e afu ai mea i le 50 T.A., na ia fofogaina ai ni lauga faalevaiaso i le sunako i le aofia o tagata Iutaia ma tagata Eleni ua liliu i le faatuatuaga Iutaia. Ae o lana talaʻiga maelega na mapuna aʻe ai ni teteega lena na ia taʻu atu ai i ona fili: “O lo outou na toto e i luga o outou ulu lea; ou te mamā; e afua i le aso nei ona ou alu i nuu ese.” Na faamanuia e Ieova lenei gaoioiga, auā “e toatele foi tagata Korinito o e na faalogo ua faatuatua i latou, ma ua papatisoina” e avea o Kerisiano. E moni, i se faaaliga, na apoapoai atu ai le Alii ia Paulo ina ia pipii mau atu i lena tofiga, i le taʻu atu ia te ia: “E toatele oʻu tagata o i lenei aai.”—Galuega 18:1-10.
6. O le ā na uunaia le naunau o Paulo ia i latou o ē e ese o latou talaaga mai lona talaaga?
6 O le faanaunauga moni o Paulo ina ia maua tagata o Nuu Ese e liliu i le Faa-Kerisiano na uunaia ai o ia ina ia naunau foi i tagata o ē o o latou talaaga sa ese mai i lona lava talaaga. “Ua ou faapei o sē le nofo i le tulafono i e [Nuu Ese] ua le nofo i le tulafono, (e le ona ua ou le nofo i le tulafono i le Atua, a ua ou nofo i le tulafono ia Keriso,) ina ia ou maua ni e ua le nofo i le tulafono.” (1 Korinito 9:21) Na faapefea ona saili le aposetolo ina ia maua Nuu Ese?
7. E tusa ai ma le peritomeina, aiseā na ese ai le tulaga o Tito mai le tulaga o Timoteo?
7 Ina ua alu atu Paulo i Ierusalema pe ā ma le 49 T.A. ina ia auai i le fonotaga tāua a le vaega pule o le faapotopotoga Kerisiano, na la ō faatasi ma le soʻo Eleni o Tito. Na faaoo atu ai e Paulo se lipoti i uso sa aofia ai e uiga i lana galuega talaʻi i tagata o nuu ese, ma na ia tusi ai mulimuli ane: “E oo lava ia Tito, o lē na faatasi ma aʻu, sa leʻi tauanauina ina ia peritomeina, e ui lava o ia o se tagata Eleni.” (Kalatia 2:1-3, NW) I le lē pei o Timoteo, na faia e Tito lana faiva muamua i tagata e lē peritomeina o nuu ese. O lea, o le finauga e uiga i le peritomeina sa leʻi mapuna aʻe ai i lona tulaga.—2 Korinito 8:6, 16-18, 23; 12:18; Tito 1:4, 5.
8. Na faapefea ona avatu le molimau a Paulo i Atenai?
8 I le tuuina atu o le molimau i Atenai, na toe faataʻitaʻia atu ai foi e Paulo, na ia faia mea uma lava ona o le tala lelei. I le manatuaina o mafaufauga o tagata na nonofo i lena laumua o Eleni, na ia taʻu atu ai ia i latou e uiga i le Atua e lē iloa e i latou ma sii mai i a latou fatupese o Aratus ma Cleanthes, o ē na faapea mai: “Auā o lana fanau i tatou.” I lea, na sailia ai le aposetolo ina ia fesoasoani atu i lana au faalogologo ia malamalama faapea “e le tatau ona [latou] manatu ua tusa le Atua . . . ua talaiia i le faiva ma le fuafua o le tagata.” E lē gata i lea, na talanoa atu foi Paulo: “Na faapalepale le Atua i ona po o le vālea; a o loo fetalai mai nei i tagata uma i nuu uma lava ia salamo.” Sa ia tataʻi atu ma le uigā manatu i le “Alii o ia o le lagi ma le lalolagi,” o Ieova. Ma o le iʻuga? “Ua pipii mai nisi tagata ia te ia, ma ua talitonu mai.” (Galuega 17:22-34) Ioe, sa manuia auala a Paulo!
9. Na faapefea ona avea Paulo ‘o sē ua vaivai i ē ua vaivai’ ma aiseā?
9 “Ua ou faapei o sē vaivai i e ua vaivai, ina ia ou maua e ua vaivai,” na fai mai ai Paulo. (1 Korinito 9:22a) E ui lava sa malosi lana tautala, ae sa manatunatu le aposetolo i loto fuatiaifo vaivai o nisi tagata Iutaia ma Nuu Ese i le faapotopotoga. Sa ia uunaia Kerisiano Roma: “Ia outou talia le ua vaivai i le faatuatua, a e le ina ia faamasinoina o masalosaloga.” Na i lo o le faamasinosino, na faapea atu Paulo: “Ia tatou tausisi i mea e tupu ai le filemu, ma mea e fefaamafanafanaai.” (Roma 14:1, 13, 19) Na ia fautua mai: “O i tatou o e malolosi ia tatou fesoasoani i le vaivai o e ua le lavā e tatau ai; a e aua neʻi faafiafia i o tatou lava loto.” (Roma 15:1) I lona iloa e uiga i lana avega tauave o le faia o fetuunaiga i lana auala e tautala ma gaoioi ai ina ia fesoasoani i isi, na ia tusi: “Ua avea aʻu ma mea uma mo tagata uma.”—1 Korinito 9:22e; Kalatia 3:28.
Faaleleia Ou Tomai e Talaʻi
10. E mafai faapefea ona tatou faaaʻoaʻo ia Paulo i aso nei?
10 E manaomia e Molimau a Ieova i aso nei ona faaaʻoaʻo ia Paulo a o ia faaaʻoaʻo atu ia Keriso. (1 Korinito 11:1) O le aposetolo sa o se tagata talaʻi tomai o lē sa iai le agaga faamisionare. E mafai foi ona moni lena i o tatou tulaga, e ui lava ona o tatou tulaga atonu e lē mafai ai ona tatou auauna i se atunuu ese. I le pei o Paulo, e tatau ona tatou ‘faia mea uma lava mo le tala lelei ina ia mafai ai ona tatou tufa atu i isi.’ (1 Korinito 9:23) Ae o le ā e mafai ona faaleleia ai o tatou tomai i le avea o ni tagata talaʻi o le Malo ma o ni ē faia soʻo?—Mataio 28:19, 20.
11. I le avea o se faifeau, aiseā ia atiina aʻe ai ou tomai e matamata solo?
11 Galue ina ia atiina aʻe lou malosi e te matamata solo ai. E ala i le matamata solo, e mafai ona e aʻoaʻoina ai le tele o mea na o le a fesoasoani ia te oe e pipii atu i lau taulimaga o le tala lelei i tagata taitoatasi o aiga. Mo se faataʻitaʻiga, afai e te molimau atu i tagata e nonofo i se aai, ia matau loka o faitotoa, teuteuga faalotu, ma faailoga o mea e faapipii i faamalama. O nei mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e avatu ai se molimau atonu o le a paʻia ai loto o tagata o loo nonofo ai i na aiga. E mautinoa lava sa matamata solo Paulo. I Atenai na ia faaaogā se fata faitaulaga “Mo le Atua e Le Iloa” e avea o se tasi o faatomuaga o lana molimau lelei e faatatau i “le Atua na faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai.” (Galuega 17:22-25) E mafai ona e faia mea foi faapena i lau faiva.
12. O le ā le vaega e faia e le tofā mamao i la tatou faiva?
12 Ia faaaogā le tofā mamao i le faiva. Aua neʻi faavaivaia i le uluai faatalatū o le tagata e tatala le faitotoa ma tautala atu ia te oe. Na i lo o le faatagaina o oe e liliuese ona o le fetaiaʻi ma ni foliga mata paū, ia faaalia le agalelei ma faaaogā le tofā mamao. Taumafai e faafetaui atu lau molimau i na tulaga. Faatasi ai ma le manatu i se tatalo puupuu, atonu e mafai ai ona e fai atu se tala o le a laveia ai le uaua o le loto o le tagata e tali atu ai.—Faatusatusa Neemia 2:4-6.
13. E mafai faapefea ona tatou faaalia le magafagafa mo i latou o ē tatou te molimau atu i ai?
13 Ia magafagafa. E tusa ai o lenei mea, e tele mea e mafai ona faia ona o le tala lelei. Mo se faataʻitaʻiga, o le magafagafa o le a taofia ai oe mai le umi o se taimi o tutū ma tagata matutua po o tagata mamaʻi foi i le faitotoa. E mafai ona e fautua atu i ai faapea e lelei lou talanoa atu ia i latou i totonu o le fale, o le a sili ona faigofie lena mo i latou. Pe e mafai foi ona e filifili faapea i lalo o na tulaga e lelei pe a faapuupuu lau asiasiga. I so o se itu, ia magafagafa. Ia faaalia e te manatu atu!—Mataio 9:35, 36.
14. Pe a molimau atu, e mafai faapefea ona tatou faanofogofieina le au faalogologo?
14 Ia tautala i se auala e faanofogofie ai lau au faalogologo. Ia amata lau molimau i se faafeiloaiga faauo, lena e talia i lou vaipanoa. (Mataio 10:12) Ia manatu i mea e mataʻu ai ma faitioga. Ia faia au faamatalaga ma le faaaloalo ma le faauo moni. O le a fesoasoani lenei mea e faamautinoa ai i ē ona fale faapea o loo e iai i inā e fesoasoani, ae lē o iai ni uiga faatilotilo.
15. Aiseā ia saunia ai ia lava ni faamatalaga e uiga ia te oe ma le mafuaaga o lou asiasi atu i se aiga?
15 E manaomia ona iloa e ē ona fale po o ai lea o loo asiasi atu ma aiseā. O le mea lea, ia saunia ia lava ni faamatalaga e uiga ia te oe. I nisi vaipanoa,ae maise lava i Aferika ma Asia, e matuā naunau lava tagata i ē asiasi atu faapea o loo latou naunau e taliina a latou fesili e pei o: O ai oe? O fea e te mau ai? Ua e faaipoipo? E iai sou aiga? Ina ia saosaolaumea la i le matagofie o lea tulaga, e manaomia ai e le aganuu lou taliina atu o nei fesili a o leʻi faamatalaina le pogai o lau asiasiga. Aua le manatu i na faafeiloaiga faapea e lē tatau, ae ia faaaogā le taimi e matau ai le tagata ma ia atiina aʻe ai se fesootaiga tuusaʻo ae faaaloalo ma ia.
16. E mafai faapefea ona fesoasoani ni fesili lelei i le tausisia o fesootaiga ma lē ona le fale?
16 Ia faaaogā ni fesili lelei e tausisia ai fesootaiga ma lē ona le fale. E ui lava o le fetaiaiga ma le tagata e mafai ona faaalia ai se mea, ae manaomia ona malamalama i ona manatu ma faalogona. I lea itu, e mafai ona e faaaogā ma le tomai fesili e uunaia ai lē ona le fale e faamatala mai ona manatu ma lagona. Ina ia faataʻitaʻia: O se tasi tamaitai e leai sana fanau, e fiafia tele i manu, na faapea mai e uiga i se asiasiga a se Molimau: “O le mea ou te manatua e uiga i lona laufofoga fiafia o le filemu. Sa ou lē mautonu. Na fesili mai lenei tamaitai ia te aʻu po o le ā se mea o aupito sili ona ou popole ai e uiga i tulaga o loo iai i le lalolagi. Na ou fai atu i ai ou te popole e uiga i le auala o loo tausia ai e tagata manu, ma na ia faaalia mai ia te aʻu le Isaia 11:6-9 e uiga i le ola o manu i le filemu moni. Sa ou manao e fia iloa atili.”
17. Aiseā ia mataala ai i ni faamatalaga atonu e faia e lē ona le fale e uiga i ona tulaga?
17 Ia mataala e faatatau i faamatalaga o le a fai mai e lē ona le fale e uiga i ona tulaga,ae maise lava i oganuu e ufitia soo. I lenei auala, e oo lava i sina talanoaga puupuu, atonu o le a e aʻoaʻoina ai se mea aogā e uiga i le tagata. Pe a e alu ese mai le fale, ia faamau faapuupuu na faamatalaga i lalo i le pepa faamaumau mai lea fale i lea fale. Ae faapefea pe a lagā mai e lē ona le fale se fesili ua lē mafai ona e taliina? Ia, ona fai loa lea o ni au sailiiliga i lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata e filifili ai le auala e sili ona lelei e fetufai ai le tala lelei ma le tagata i le isi taimi e te toe asiasi atu i ai.
Se Faaaʻoaʻoga mo Misionare
18. O le ā e mafai e misionare ma isi ona aʻoaʻo mai ia Paulo?
18 Faatasi ai ma i latou o ē faia mea uma mo le tala lelei, o misionare ia ua aʻoaʻoina i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. Ua mafai ona latou aʻoaʻoina mai ia Paulo, o lē sa iai se agaga lelei faamisionare. Mo se faataʻitaʻiga, sa leʻi manao o ia e avea ma pogai o toʻatugā na e mafai ona taofia ai tagata Iutaia ma Nuu Ese mai le taliaina o le upu moni. O le mea lea, sa faaeteete ai le aposetolo i mea sa ia ʻai ai ma apoapoai atu i Kerisiano i Korinito ina ia faaeteete ina ia lē avea i le faatinoina o la latou aiā e ʻai ai ni meaʻai ma mea e tausuai ai nisi. (1 Korinito 8:8, 9) I le New Century Bible, ua taʻua ai e Polofesa F. F. Bruce: “I mea eseese uma lava (e pei o meaʻai na sa finau ai i [1 Korinito] mataupu 8), ua ōgatasi ai [Paulo] ma le tu a i latou o ē sa faatasi ma ia i lena taimi, ina ia lē tuu atu ai se toʻatugā i le auala ina ia ‘maua’ ai i latou mo le evagelia.” (Roma 14:21) E faapena foi i misionare i totonu o Molimau a Ieova ona lē taumafai e suia tu a tagata i mea ua tofia i ai i latou, e ui lava o loo tuuina atu i tagata fou le fesoasoani faaleagaga e faia ai ni fetuunaiga e manaomia ina ia faafiafia ai le Atua.—Roma 12:1, 2.
19. I le faia o soʻo, o ā ni fetuunaiga e tatau mo (a) i latou i le galuega faamisionare? (e) tagata talaʻi uma o le Malo?
19 O i latou ua amata ona ō atu i le tofiga faamisionare e manaomia ona aʻoaʻoina e uiga i auala ma tu a tagata. O se mea lenei e tupu e faaoaina ai ma e mafai ona fesoasoani i misionare ina ia sili atu ona uigā i la latou galuega talaʻi. O le mea moni, ina ia alofia le faatausuai o isi, atonu latou te manaomia ai ni fetuunaiga i nisi mataupu e pei o laei ma teuga. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua faatoʻā taunuu atu se tuafafine misionare i Aferika i Sisifo, na ia iloa ai o le auala sa ia faaaogāina ai vali laumata ma vali laugutu o le a faigofie lava ona mataulia faatasi ai o ia ma fafine e faia amioga lē mamā i lena atunuu. O le mea lea, ina ia lē fesiligia e isi ona faanaunauga, na vave lava ona suia auala na faia ai ana vali. O le mea moni, o Molimau uma a Ieova e tatau ona faatinoina le lelei o le filifiliga i laei ma teuga ina ia fesoasoani atu ai i isi i le itu faaleagaga. O Kerisiano, o ē ua apoapoaia ‘ina ia aua neʻi avea ma mea e tausuai ai se uso’ ma ia tausisi i mea e atiina aʻe ai le tasi i le isi, e mautinoa lava latou te lē mananao e faatausuai se tasi.—Roma 14:13, 19.
20. (a) I le aotelega, o le ā o le a fesoasoani ia i tatou e “faia mea uma lava mo le tala lelei”? (e) O ā fesili o loo tumau pea ona manaomia ni tali?
20 O le manuia i le avea o ni ē talaʻi o le Malo e faalagolago muamua i le faamanuiaga a Ieova. (1 Korinito 3:6, 7) Peitai, e manaomia foi ona tatou tuu atu ni taumafaiga. O lea ia matamata solo, e pei ona sa faia e Paulo i lana faiva. Faaaogā le tofā mamao, ia magafagafa, ia faanofogofie tagata e ona fale, ma faaaogā fesili lelei e tausisia ai fesootaiga ma i latou. Faafetaui atu i tu atonu e foliga mai e ese, ae lē faapea ai ua lē faale-Tusi Paia. Ioe, seʻi tatou ‘faia mea uma lava mo le tala lelei, ina ia tatou tofutofusia ai faatasi ma isi.’ (1 Korinito 9:23) Ae o le ā e tupu pe afai ua uma ona avea nisi ma vaega o lo tatou au uso faa-Kerisiano? E faapefea ona tatou feagai ai ma i latou?
E Faapefea ona E Tali?
◻ O le ā na faia e Paulo e fesoasoani atu ai i tagata Iutaia ina ia avea ma Kerisiano?
◻ Na faapefea ona saili Paulo ina ia maua tagata o Nuu Ese?
◻ O ā nisi o auala e faaleleia ai o tatou tomai e talaʻi atu?
◻ O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Paulo mo misionare ma isi tagata folafola o le Malo?