‘Aveesea Tagata Lē Faaleatua!’
O LE anoanoaʻi o tagata sa manatu ia te ia faapea e lē faaleatua, o se tagata o loo saili ina ia faavaivaia le tapuaiga ma faaumatia o latou atua. Sa inosia ma taʻu faatauvaaina, na aumaia o ia i o latou luma i se fonotaga a tagata e toatele. Ina ua fesili atu le kovana, na laa mai i luma se tagata malualii e 86 tausaga le matua ma faailoa mai o ia. O lona igoa o Polycarp.
Sa fai atu le kovana faaitumalo o Roma o Statius Quadratus i upu nei: “Ia e tauto mai i le tomai faalemafaufau o Kaisara; ia sui lou mafaufau ma faapea mai, ‘ia aveesea ē lē talitonu i le Atua!’” Ona pulatoʻa atu lea o Polycarp i le motu o tagata e toatele solitulafono faapaupau ua faatumuina ai le malae. I lona faasino atu agaʻi ia i latou, sa ōi o ia, tepa aʻe i le lagi, ma faapea atu: “Ia aveesea ē lē talitonu i le Atua!” E moni, ‘ia aveesea tagata lē faaleatua!’
Ona tautala mai lea o le sui konesula ma le matuā faanatinati lava, i le faapea mai: “Ia tauto ona ou faasaoloto lea o oe; ia upuvale ia Keriso.” Ae na tali atu Polycarp: “E valu sefuluono tausaga sa ou auauna ai ia te Ia, ma e leai se mea sese na ia faia ia te aʻu. E faapefea ona ou upuvale i loʻu Tupu o lē na laveaiina aʻu?”
Na faia sauniuniga mo le faaoosalaina o le tagata matua. Sa susunuina lona tino i le afi. Aiseā? Ma o ai Polycarp? Ma o ā ni mea na tutupu na taʻitaʻiina ai i lona oti?
Le Uluai Vaega o le Soifuaga o Polycarp
O Polycarp sa fanau pe a ma le 69 T.A. i Asia Itiiti, i Semurana (le aai o Take i onaponei o Izmir). Na lipotia mai faapea, na tausia aʻe o ia e ni mātua Kerisiano. Ina ua matua ma oo ina avea o se tagata e vavae ese, sa matauina Polycarp ona o lona limafoai, le faafitia o ia lava, o lona tausia ma le agalelei o isi, ma suesue ma le maelega i Tusi Paia. I lea taimi, na avea ai o ia o se ovasia i le faapotopotoga i Semurana.
Na lipotia mai faapea i ona uluai tausaga, na faaaogā ai e Polycarp avanoa e aʻoaʻoina tuusaʻo ai mai nisi o le au aposetolo. O le aposetolo o Ioane e manino lava sa o se tasi o ona faiaʻoga. O le mea moni, na faailoa mai e Urenio faapea o Polycarp “sa lē gata ina faatonu e le au aposetolo, ma sa iai foi ni fesootaiga tuusaʻo ma i latou o ē na vaai ia Iesu, ae sa tofia foi o ia mo Asia e le au aposetolo, e fai ma ovasia i le lotu lena sa iai i Semurana.” E na ona mafai lava ona tatou manatu faalemafaufau i le olioli ma le loto malie na maua e Polycarp mai na aufaatasiga e faaoaina ai. Atonu sa fesoasoani e faaauupegaina ai o ia mo lona tofiga i le avea o se ovasia i le faapotopotoga.—Galuega 20:28; 1 Peteru 5:1-4.
Faamaualugaina o Upu Moni Faavae
O le vaavaaia e Polycarp o le faapotopotoga na amata i tausaga na avea o ni luʻi ia na valoia ai le aposetasi. (2 Tesalonia 2:1-3) Sa manino lava lona naunau e faalauteleina atu ia lava e fai ma sui o isi. I lea, ina ua malaga mai Ikonio o Anetioka i Suria i le faamaturoina o ia i Roma, sa fesili i tagata Filipi ina ia auina atu se tusi i le faapotopotoga i lona nuu, ma o Polycarp i Semurana sa faaooina atu lea tusi. I lena taimi na ia auina atu ai i tagata Filipi lana lava tusi.
I le tusi a Polycarp i tagata Filipi, ua tatou maua ai le toe faamautinoa atu o nisi o upu moni faale-Tusi Paia. Sa ia tuueseesea le Atua ma Keriso, le Tamā ma le Alo, ma faapea atu “o le finagalo lenei o le Atua e ala ia Iesu Keriso” ina ia maua e i tatou le faaolataga. Sa lapatai Polycarp faasaga i le manao tele i tupe ma faamanatu atu i lana au faalogologo faapea o ē faitaaga ma tane e momoe ma le isi tane o le a lē fai ma o latou tofi le Malo o le Atua. (Faatusatusa 1 Timoteo 6:10; 1 Korinito 6:9, 10.) Ua ia faaaofia ai foi i lana faamafanafanaga mo avā le alofa i a latou tane ma mo toeaina ina ia “alofa ma agalelei.” Na uunaia tagata uma ina ia “maelega i le tausisia o le mea ua lelei.” I le iʻuga, na aioi mai ai Polycarp: “Tau ina ia faatupuina e le Atua ma le Tamā o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ma Iesu Keriso lava ia, o le Alo o le Atua, ma o lo tatou Ositaulaga Sili e faavavau ia te outou le faatuatua ma le upu moni, ma i le agamalu uma, i le agavaivai, i le onosai, ma le faamagalo, ma le mamā.”
Na sii mai e Polycarp ma le saoloto mai Tusi Paia. I lana tusi i tagata Filipi, sa ia faasino atu ai foi ia Mataio, Galuega, Roma, ma le 1 Korinito ma le 2 Korinito, Kalatia, Efeso, 2 Tesalonia, 1 Timoteo, 1 Peteru, ma e faapena foi i isi mau o Tusitusiga Paia. Ua aumaia ai e lenei mea ia i tatou se faamaoniga faapea sa faapena foi i nisi Kerisiano ona saili ina ia faapipii atu i mataupu silisili faale-Tusi Paia i le taimi o faigata mulimuli ane ai i le maliliu o le au aposetolo.
Lana Galuega i Semurana
O Semurana, o se aai tu matafaga anamua o Asia Itiiti, sa o se ogatotonu pisi ma le olaola o fefaatauaiga. Sa o se ogatotonu foi mo le tapuaiga i le Setete. Mo se faataʻitaʻiga, o Emeperoa Roma sa faatomua ai i se tulaga lauiloa i le avea o ni atua i tupe siliva ma i ata e vane. Sa siitia ai foi faafilosofia a lotu faapaupau e ala i pulega faalemalo.
E manino lava, o nisi o na aumea faatasi ma le faapotopotoga i Semurana sa matitiva i mea faitino. Ae i se tasi taimi, sa faamalo atu ia i latou ona o le tamaoaiga faaleagaga. Maeu le faalaeiauina ai atonu sa iai i Kerisiano i Semurana e faalogo i upu a Iesu o toe taʻua mai e le aposetolo o Ioane! Na fetalai atu Iesu i le “agelu,” po o ovasia faauuina, i Semurana: “Ua ou iloa lou puapuaga, ma lou mativa—a ua e tamaoaiga—ma le upu taufaifai a e ua fai mai o Iutaia i latou, a e leai lava, a o le sunako o Satani i latou. Aua lava e te fefe i mea o le a tiga ai. Faauta, o le a tuuina atu ni o outou e le Tiapolo i le fale puipui, ina ia tofotofoina ai outou; e po agafulu foi e puapuagatia ai outou. Ia e faamaoni seia oo i le oti, ona ou avatu ai lea ia te oe o le pale o le ola.”—Faaaliga 2:8-10.
So o se tamaoaiga faaleagaga lea atonu sa mafai ona faaauau i totonu o Kerisiano i Semurana sa lē taumatea lava na fesootai tuusaʻo atu i le vaavaaiga lelei a toeaina o le faapotopotoga. O lena vaitaimi sa o se taimi o fenuminumiai ma tauiviga faalotu, ma o sui o le faapotopotoga sa auauna ai i totonu o ni aʻoaʻoga ma ni lotu feteenai. O la latou oganuu e molimau atu ai sa faatumuina i faiga faatemoni, e aofia ai ma vaafaatau ma vaai fetu, ma i lea sa avea ai le oganuu o se siomaga e lē faaleatua.
E faaopoopo atu i le feitagai o tagata faapaupau sa o se matuā feʻinoʻinoai na faaalia e tagata Iutaia. Ina ua faamaturoina Polycarp ia Fepuari 23, 155 T.A., na lipotia mai faapea o Iutaia maelega valea sa fesoasoani i le aoina mai o fafie. Na faia lenei mea e ui lava o le faaoosalaga na faia i se aso faa-Sapati tele!
O Ai Tagata e Lē Faaleatua?
Sa manatu Polycarp ina ia nofo pea i Semurana ma feagai ma mataʻutia ina ua ō mai ona fili ia te ia. Ae i le uunaiga a isi, na solomuli ai o ia ma alu atu i se faatoaga latalata ane. Ina ua iloa le mea sa iai o ia, sa musu o ia e toe aluese ina ia faaseseina ai i latou o loo saili ia te ia ae sa na ona ia fai atu: “E faia lava le finagalo o le Atua.”
Ina ua oo atu i le malae, sa tu Polycarp i luma o le kovana ma le motu o tagata e toatele, ua matuā feita lava. A o maumauai le kovana i le uunaia o ia ina ia faaalia le faaaloalo i le tapuai atu ia Kaisara, na faapea atu ma le manino lava Polycarp: “O aʻu o le Kerisiano . . . Afai tou te mananao ia iloa le uiga o le Faa-Kerisiano, tau lava ina ia outou taʻu mai se aso e faalogologo ai ma outou faalogo mai ai ia te aʻu.” Na tali atu le kovana: “Ia taumafai e fai atu lau finauga i le motu o tagata.” Ae na faapea atu Polycarp: “O oe lea ou te manatu atonu e aogā ona faia ai se talanoaga, auā ua uma ona aʻoaʻoina i matou ina ia tuuina atu le faaaloalo tatau i pule ma faipule silisili . . . tau lava ina ia lē faagutugutulua ai i matou.” I sina taimi puupuu lava mulimuli ane na susunuina ai Polycarp i le oti auā na te leʻi faafitia Iesu Keriso.
O le tulaga o Polycarp e avea o se Kerisiano o se mea e na o le Atua na mafai ona ia filifilia. Ae faapefea i aso nei? O se autau tele o Kerisiano moni o le a lē mafai foi ona faafitia Keriso. Na i lo o lea, ua latou folafola atu faapea o ia o le Tupu faa-Mesia a le Atua ua faapaleina i le lagi. O nei Molimau a Ieova foi ua latou faasino atu faapea ua toeitiiti ona tatou vaaia lea o le faataunuuga o upu faavaloaga a Iesu faatatau i “le puapuaga tele,” o se mala aupito sili ona mataʻutia sa leʻi faapea ona tupu i le lalolagi muamua. Ae peitai, o nei mala e lē o le iʻuga o le fanau a tagata peitai o ē amio leaga. E mafai ona faasaoina atu i se lalolagi fou amiotonu o le filemu ma le fiafia.—Mataio 24:13, 21, 34; 2 Peteru 3:13.
O ai o le a filifili e tau faasaga i avefeau o na tala fiafia? E na o i latou o ē e lē faaleatua moni lava, e tusa lava pe ia te i latou se “ituaiga e tuutoina i le Atua.” (2 Timoteo 3:5, NW) O aʻoaʻoga a lotu sese ua faatauasoina ai manatu o nisi, ma e toatele ua “faalogo i agaga e faasese ma mataupu a temoni.” (1 Timoteo 4:1) Ua puapuagatia Kerisiano i aso nei i lima o tagata e lē faaleatua, o nisi ua oo lava ina feoti ai. Ae o auauna faamaoni a Ieova o le a lē taitai ona maʻumau, auā o lo latou taui mulimuli o le meaalofa a le Atua o le ola e faavavau. I le taimi nei, o nei tagata folafola faatuatua o le Malo o le Atua o le a tumau pea o ni tagata e lagolago aʻiaʻi o le upu moni a le Tusi Paia.