Le Faamasinoga a le Atua Faasaga i “le Tagata Lē Taupulea”
“O laau uma e le fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi.”—MATAIO 7:19.
1, 2. O le ā le tagata lē taupulea, ma na faapefea ona tupu aʻe?
INA UA faagaeeina e le Atua le aposetolo o Paulo e valoia le oo mai o se “tagata lē taupulea,” na faapea mai o ia sa amata ona aliaʻi mai i ona lava aso. E pei ona faamatalaina i le mataupu ua mavae, sa tautala Paulo e uiga i le vasega o tagata o ē o le a latou taʻimua i le faia o le aposetasi mai le Faa-Kerisiano moni. O lena liliuese mai le upu moni na amata i le faaiʻuga o le uluai senituri,ae maise lava ina ua mavae le maliu o aposetolo mulimuli. O le vasega lē taupulea na faatomua ma aumaia ai aʻoaʻoga ma faiga na sa tetee atu i le Afioga a le Atua.—2 Tesalonia 2:3, 7; Galuega 20:29, 30; 2 Timoteo 3:16, 17; 4:3, 4.
2 I le gasologa o taimi, na tupu aʻe ai lenei vasega lē taupulea e avea ma taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. O lona malosi sa faamautuina e le emeperoa Roma o Konesetatino i lona fa o senituri ina ua tuufaatasia lotu aposetate i le Setete faapaupau. A o faaauau pea e Kerisinetoma ona vaevaeina i ni ituaiga o lotu eseese e tele, na faaauau foi e taʻitaʻi lotu ona siitia i latou lava i luga aʻe o le au lotu ma e masani lava i luga aʻe foi o pule o malo.—2 Tesalonia 2:4.
3. O le ā le iʻuga leaga o le a iai le tagata lē taupulea?
3 O le ā o le a avea o le iʻuga leaga o le tagata lē taupulea? Na valoia e Paulo: “Ona faaalia mai ai lea o le ua amio leaga [lē ua lē taupulea, NW], e fano o ia i le Alii [o Iesu], . . . ma faaumatia i le faaali mai o lona afio mai.” (2 Tesalonia 2:8) O lona uiga o le faaumatiaga o taʻitaʻi lotu o le a faia pe a aumaia e le Atua le faiga atoa o mea a Satani i lona iʻuga. E faaaogāina e le Atua lana Tupu faalelagi, o Keriso Iesu, e taʻitaʻia ʻau o agelu faaoosala. (2 Tesalonia 1:6-9; Faaaliga 19:11-21) O loo faatalitali mai lenei iʻuga leaga i taʻitaʻi lotu ona ua latou lē faamamaluina le Atua ma Keriso ae ua taʻitaʻiina e i latou le faitau miliona o tagata ia ō ese mai le tapuaiga moni.
4. E ala i le ā le mataupu silisili o le a faamasinoina ai le tagata lē taupulea?
4 Na avatu e Iesu le mataupu silisili lea o le a faamasinoina ai le tagata lē taupulea, i lona fetalai atu: “Ia outou ma perofeta pepelo, o e o mai ia te outou i ofu faamamoe, a o totonu o luko feai lava i latou. Tou te iloa i latou i o latou fua. Pe tau mai ea tagata se fuifui vine mai le laau tuitui, po o mati mai le laau talatala? E faapea foi laau lelei taitasi ma fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga. E le mafai i le laau lelei ona fua mai i fua leaga, e le mafai foi i le laau leaga ona fua mai i fua lelei. O laau uma e le fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi. . . . E le sao atu i le malo o le lagi i latou uma o e fai mai ia te au, le Alii e, le Alii e; na o le na te faia le finagalo o loʻu Tamā o i le lagi.”—Mataio 7:15-21; tagai foi i le Tito 1:16; 1 Ioane 2:17.
Fua Lelei Faa-Kerisiano
5. O le ā le faavae mo fua lelei faa-Kerisiano, ma o le ā se poloaiga autū?
5 O le faavae o fua lelei faa-Kerisiano o loo faamauina i le 1 Ioane 5:3, lea ua taʻua ai e faapea: “O lenei lava le alofa i le Atua, ia tatou tausi i ana poloaiga.” Ma o le poloaiga faavae lenei: “E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.” (Mataio 22:39) I lea, o auauna moni a le Atua e tatau ona iai le alofa mo o latou tuaoi e tusa lava po o le ā le lanu po o le atunuu.—Mataio 5:43-48; Roma 12:17-21.
6. Ia te ai e faapitoa lava ona tatau ona faaalia i ai le alofa faa-Kerisiano?
6 E tatau i auauna a le Atua ona iai le alofaae maise lava ia i latou o ē ua avea o o latou uso faaleagaga. “Pe afai e faapea mai se tasi, Ou te alofa i le Atua, a e ita i lona uso, o le pepelo lava ia; auā o le le alofa i lona uso ua ia vaai atu i ai, pe mafai faapefea ona alofa o ia i le Atua ua ia le vaai atu i ai. O lenei foi le poloaiga ua tatou maua mai ia te ia, o lē alofa i le Atua ia alofa foi o ia i lona uso.” (1 Ioane 4:20, 21) O lena alofa, na fetalai ai Iesu, o le a avea o se faailoga e iloa ai Kerisiano moni: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.”—Ioane 13:35; tagai foi i le Roma 14:19; Kalatia 6:10; 1 Ioane 3:10-12.
7. E faapefea ona fusia faatasi Kerisiano moni i le lalolagi aoao?
7 O le alofa faaleuso o le “fusi” na te fusia faatasi auauna a le Atua i le autasi: “Ia oofu outou i le alofa, auā o le fusi lea e atoatoa ona lelei o le autasi.” (Kolose 3:14, NW) Ma o Kerisiano moni e tatau ona autasi ma o latou uso i le lalolagi aoao, auā ua poloai mai le Afioga a le Atua: “Ia tasi la outou upu uma lava . . . neʻi i ai ni maseiga ia te outou . . . ia maopoopo lava i le loto e tasi ma le manatu e tasi.” (1 Korinito 1:10) Ina ia tausisi i lenei alofa ma le autasi i se fua faalekelope, e tatau i auauna a le Atua ona solitu i faiga faapolotiki o lenei lalolagi. Na fetalai Iesu: “E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu e le so le lalolagi aʻu.”—Ioane 17:16.
8. Na faapefea ona faataʻitaʻia e Iesu le mea e tatau i Kerisiano ona faia?
8 Na faataʻitaʻia e Iesu le faalautele atu o le mea sa manatu i ai o ia ina ua faaaogā e Peteru le pelu e taia ai le taliga o se tasi o tamaloloa o ē na ō mai e puʻe Iesu. Pe sa faalaeiauina e Iesu le faaaogāina o sea ituaiga o malosi e oo lava i le puipuiga o le Alo o le Atua faasaga i ē tetee? E leai, peitai na ia fai atu ia Peteru: “Ina toe sulu ia o lau pelu i lona faamoega.” (Mataio 26:52) I lea, e lē auai Kerisiano moni i taua a atunuu po o i so o se faiga e faamaligi ai le toto o tagata e tusa lava pe o lo latou mumusu e iʻu ai i le faamaturoina ona o lo latou tulaga solitū, e pei ona tutupu i le toatele i le gasologa o senituri ma e oo lava i o tatou taimi. Na latou iloa faapea e na o le Malo lava o le Atua i lalo o Iesu Keriso o le a na faaiʻua taua ma le faamasaatoto e faavavau.—Salamo 46:9; Mataio 6:9, 10; 2 Peteru 3:11-13.
9. (a) O le ā ua taʻu mai e talafaasolopito ia i tatou e uiga i uluai Kerisiano? (e) Ua faapefea ona eseese lenei ma lotu a Kerisinetoma?
9 Ua faamautinoa mai e talafaasolopito faapea o Kerisiano o le uluai senituri latou te leʻi faamaligiina le toto o tagata. Na tusi mai lē sa avea muamua ma polofesa o suesuega i mea tau lotu mai Egelani, o Peter De Rosa, e faapea: “O le sasaaina o le toto sa avea o se agasala matuiā. O le pogai lea sa tetee ai Kerisiano i fetauaiga sa faia i malae mataaga. . . . A o manaomia taua ma le faaaogāina o le malosi e faasaoina ai Roma, sa lagona e Kerisiano le lē mafai ona auai. . . . Sa manatu Kerisiano ia i latou lava, e pei o Iesu, o avefeau o le filemu; e leai lava se itu na mafai ai ona avea i latou o ni sui e faaoo le oti.” I le isi itu, o lotu lē autasi a Kerisinetoma ua latou solia le poloaiga o le alofa ma faamasaaina le anoano o le toto. E leʻi avea i latou ma avefeau o le filemu, ae sa avea pea lava pea i latou ma sui e faaoo le oti.
Papelonia le Aai Tele ua Totolima
10. O le ā Papelonia le Aai Tele, ma aiseā ua taʻua ai faapena?
10 O Satani o “le alii o lenei lalolagi,” o “le atua o lenei faiga o mea.” (Ioane 12:31; 2 Korinito 4:4, NW) O se vaega o le lalolagi a Satani o le faiga o lotu sese i le lalolagi aoao lea na ia fauina mo le tele o senituri, e aofia ai Kerisinetoma ma ona taʻitaʻi lotu. Ua taʻua e le Tusi Paia lenei faiga o lotu sese i le lalolagi aoao o “Papelonia le Aai Tele, o le tinā o fafine talitane [faaleagaga] ma mea inosia i le lalolagi.” (Faaaliga 17:5) O aa o lotu sese i aso nei e foi atu lava i tuā i le aai anamua o Papelonia, lena sa matuā faatumuina i lotu sese ma aʻoaʻoga ma faiga e lē faaaloalo ai i le Atua. O le mafuaaga lena ua taʻua ai le soa o Papelonia anamua o Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sese i le lalolagi.
11. O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga ia Papelonia le Aai Tele, ma aiseā?
11 Ua faapea mai le Afioga a le Atua e faatatau i Papelonia faalelotu: “Ua iloa foi ia te oe le toto o perofeta ma le au paia, ma i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.” (Faaaliga 18:24) Ua faapefea ona tuuaʻia lotu a le lalolagi mo le toto o i latou uma na fasiotia? Ona o nei lotu uma—lotu Kerisinetoma faapena ma lotu e lē faa-Kerisiano—ua lagolagoina, faatagaina, ma oo lava ina taʻimua i taua a atunuu; ua latou faasauāina foi ma fasiotia tagata matataʻu i le Atua o ē na lē ioe faatasi ma i latou.
O se Faamaumauga e Lē Faamamaluina ai le Atua
12. Aiseā ua sili ai ona tuuaʻia taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma na i lo o isi taʻitaʻi lotu?
12 Ua sili atu ona tuuaʻia taʻitaʻi lotu i Kerisinetoma i le sasaaina o le toto na i lo o isi taʻitaʻi lotu. Aiseā? Auā i le faaopoopo atu i le faaaogāina e i latou lava o le suafa o le Atua, ae ua faapea foi ona latou faaaogāina le suafa o Keriso. O le mea lea ua faaavega mamafa ai ia i latou le mulimuli atu i aʻoaʻoga a Iesu. (Ioane 15:10-14) Ae latou te leʻi mulimuli i na aʻoaʻoga, ma i lea ua aumaia ai le faalumaina sili i le Atua ma Keriso. O le tuuaʻiga mo le sasaaina o le toto e taʻitaʻi lotu sa tuusaʻo, i taua paia, ma isi taua faalotu, i le faia o suesuega tau faamataʻu faalotu (inquisitions), ma sauaga, ma e lē tuusaʻo foi, i le faatagaina o taua ia na fasiotia ai e tagata o lotu o latou uso a tagata i isi atunuu.
13. Mo le ā ua tuuaʻia ai taʻitaʻi lotu mai lona 11 e oo atu i lona 13 o senituri?
13 Mo se faaaʻoaʻoga, mai le 11 i le 13 o senituri, na faaofi mai ai e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma taua paia (Crusades). O nei mea na iʻu i le matuā faamasaaina ai o le toto ma le vetea ai o mea i le suafa o le Atua ma le suafa o Keriso. E faitau selauafe na fasiotia ai. Na aofia ai i taua paia (Crusades) le fasiotia ma le lē mafaufau o le faitau afe o tamaiti o ē na tuuina atu faamalosi i le Taua Paia a Tamaiti o le tausaga e 1212.
14, 15. Ua faapefea ona faamatala e se tusitala Katoliko e uiga i le mea na faaofi mai e le Lotu Katoliko i lona 13 o senituri?
14 I le senituri lona 13, na faapaia aloaia ai e le Lotu Katoliko Roma se isi mea matautia e lē faamamaluina ai le Atua—o le Suesuega tau faamataʻu faalotu [Inquisition]. Na amata i Europa ma salalau atu ai i Amerika i Matu ma Saute, ma e sili atu i le ono senituri o faia ai lenei mea. Sa faapogai ma lagolagoina e le au pope, o se taumafaiga fasioti tagata e faasatauroina ma faaumatia ai tagata o ē lē ioe i le lotu. A o sauāina talu ai nei e le lotu tagata e lē ni Katoliko, na sili ai ona mamao le salalau atu o le Suesuega tau faamataʻu faalotu.
15 O Peter De Rosa, o lē na taʻua faapea o ia o le “Katoliko lotonuu” ua faapea mai i lana tusi talu ai nei Vicars of Christ—The Dark Side of the Papacy: “Sa tuuaʻia le lotu mo le sauāina o Siū, mo le Suesuega tau faamataʻu faalotu, mo le fasiotia o le faitau afe o tagata e lē talia talitonuga, mo le toe faaofi atu o faiga faasaunoa i Europa e avea o se vaega o le faasologa faafaamasinoga. . . . Sa tofia ma tuliesea e pope e oo lava i emeperoa, i lo latou matuā poloaia faapea e tatau ona latou faamalosia atu le Faa-Kerisiano i o latou tagatānuu i lalo o faamataʻuga o le faasaunoa ma le oti. . . . O le tau i le feau a le Evagelia sa matuā ogoogo.” Na pau lava le “solitulafono” na fasiotia ai nisi ona e faapea sa latou maua se Tusi Paia.
16, 17. O ā faamatalaga ua faia e uiga i le Suesuega tau faamataʻu faalotu?
16 Na taʻua e De Rosa e faatatau ia Pope Innocent III o le amataga o lona 13 o senituri e faapea: “Ua iloa e faapea i le sauaga mulimuli ma le aupito sili ona matautia na faia i lalo o le Emeperoa [Roma] o Diocletian [i lona tolu o senituri] pe tusa ma le luaafe o Kerisiano na faaumatia ai, i le lalolagi aoao. I le uluai mea ogoogo na faia i le Taua Paia a Pope Innocent [faasaga i “tagata e lē talia talitonuga” i Falani] e faasefuluina lena fuainumera o tagata na fasiotia. . . . Sa oo mai e pei o se mea e faateʻia ai i le iloa faapea, i le ta e tasi, na fasiotia ai e se pope le sili mamao atu o Kerisiano na i lo o Diocletian. . . . Sa leʻi tiga le lotofuatiaifo [o Innocent] e uiga i le faaaogāina o le suafa o Keriso e faia ai mea uma na tetee i ai Keriso.”
17 Ua matauina e De Rosa faapea “i le igoa o le pope, sa faia ai e [tagata suesue tau faamataʻu] ni osofaiga sili ona sauā faifai pea faasaga i le tulaga faaaloalogia o le fanau a tagata i le talafaasolopito o tagata.” Ua faapea mai o ia e uiga i le tagata suesue tau faamataʻu faa-Tomeniko o Torquemada i Sepania e faapea: “Na tofia o ia i le 1483, ma sa pule o ia ma le sauā mo le sefululima tausaga. O tagata na ia fasiotia sa oo atu le aofai i le sili atu i le 114,000, ma o le 10,220 o na tagata sa susunuina.”
18. Ua faapefea ona faamatala ai e se tusitala le Suesuega tau faamataʻu faalotu, ma o le ā le mafuaaga na ia aumaia mo lona faaauau pea i le sili atu i le ono o senituri?
18 Ua faaiʻu mai lenei tusitala: “O le talaaga o le Suesuega tau faamataʻu faalotu, o se mea e maasiasi ai mo so o se faalapotopotoga; ae mo le lotu Katoliko, o se mea leaga tele. . . . O le mea lea ua faaalia e le talafaasolopito e faapea, mo le sili atu i le ono senituri e aunoa ma se malologa, sa avea ai le au pope ma fili ua faatautoina o le faamasinoga autū. Mai le toa valusefulu pope i le faasologa, mai lona sefulutolu o senituri ma agaʻi mai ai, e leai lava se tasi o i latou na sa faaalia le lē fiafia i le aʻoaʻoga ma le auala ua faia ai le Suesuega tau faamataʻu faalotu. I le tuufaafeagai ai, sa faasolosolo ona faaopoopo atu taitoatasi ana lava faiga sauā i gaoioiga a lenei faatulagaga fasioti tagata. O le mea lilo e faapea: ua mafai faapefea e pope ona faaauau i lenei faiga o le lē talia o talitonuga i lea tupulaga ma lea tupulaga? Ua mafai faapefea ona latou faafitia i so o se manatu le Evagelia a Iesu?” Ua tali mai o ia: “Na filifilia e pope ina ia tetee atu i le Evagelia na i lo o le tetee atu i se isi pope muamua ‘e lē mafai ona sese,’ auā o le mea lena o le a tuuina ai i lalo le au pope lava ia.”
19. O ā isi gaoioiga lē taupulea na faatagaina e le toatele o taʻitaʻi lotu?
19 Sa lē taupulea foi le vaega na faia e taʻitaʻi lotu i le faiga sauā o pologa. Na ave faamalosia e atunuu Kerisinetoma le faitau afe o tagata Aferika, aveesea i latou i ni mea mamao mai o latou lava atunuu, ma mo le tele o senituri na matuā sauāina ai i latou i le faaletino ma le faalemafaufau i le avea o ni pologa. Sa toaitiiti le vasega o taʻitaʻi lotu na tetee ma le tiotio. O nisi o i latou na oo lava ina faapea mai o le finagalo lea o le Atua.—Tagai i le Mataio 7:12.
Totolima i Lona 20 o Senituri
20. Ua faapefea i le totolima o le tagata lē taupulea ona ausia lona tumutumuga i lenei senituri?
20 O le totolima o le tagata lē taupulea ua ausia sona tumutumuga i lo tatou senituri. Ua lagolagoina e taʻitaʻi lotu taua na na aveesea ai le faitau sefulu miliona o ola, o taua aupito sili ona leaga i le talafaasolopito uma. Na latou lagolagoina itu uma e lua i taua e lua a le lalolagi, na na fefasiotiai ai tagata o le lotu lava e tasi, “o uso.” Mo se faataʻitaʻiga, i le Taua e Lua a le Lalolagi, o Katoliko Falani ma Amerika na fasiotia Katoliko Siamani ma Italia; Porotesano Peretania ma Amerika na fasiotia Porotesano Siamani. I ni taimi, na latou fasiotia ai isi o ē sa lē gata o le lotu lava e tasi ae sa tutupu mai foi i le atunuu lava e tasi. O nei taua e lua a le lalolagi sa tutupu aʻe i totonu lava o Kerisinetoma ma semanū e lē mafai ona taunuu pe ana usiusitai taʻitaʻi lotu i le poloaiga ina ia alofa, ma aʻoaʻo o latou soʻo ina ia faia le mea lava e tasi.
21. O le ā ua fai mai ai faamatalaga e lē faalotu e uiga i le aafia ai o taʻitaʻi lotu i taua?
21 Na ioeina mai e The New York Times: “I aso ua mavae toetoe lava i taimi uma sa lagolagoina e taʻitaʻi lotu Katoliko i o latou atunuu taua a o latou lava atunuu, faamanuia i vaegaau ma ofoina atu tatalo mo le manumalo, a o le isi vaega o epikopō i le isi itu o loo tatalo i le lautele mo le iʻuga tuufaafeagai. . . . O le feteenaiga i le va o le agaga faa-Kerisiano ma le faia o taua . . . e foliga mai ua faateleina le manino i le toatele, a o faatuputeleina le sili ona sauā o auupega.” Ma na faamauina i le U.S.News & World Report: “O le tāua o le Faa-Kerisiano i le lalolagi ua matuā faaleagaina e ala i le faaaogāina soo e atunuu ua taʻua o Kerisiano faiga sauā.”
22. Mo le ā le isi mea ua tuuaʻia ai taʻitaʻi lotu i o tatou taimi?
22 E faapea foi, e ui lava e lē o iai se Suesuega tau faamataʻu faalotu aloaia i aso nei, ae ua faaaogāina e taʻitaʻi lotu le tulafono a le Setete e faasauāina ai “perofeta” ma le “au paia” o ē e ese mai ia i latou. Ua latou uunaia taʻitaʻi faapolotiki ina ia ‘fuafua faatogafiti mea leaga ae ua foliga mai ua faatulafonoina.’ I lenei auala, ua latou faapogaia ai pe faamaonia ai le faasaina, faafalepuipuiina, sasaina, faasaunoa, ma oo lava i le fasiotia o tagata matataʻu i le Atua i lo tatou senituri.—Faaaliga 17:6; Salamo 94:20, The New English Bible.
Valaauina e Tala Atu
23. Aiseā o le a valaauina ai e le Atua le tagata lē taupulea e tala atu?
23 E moni, ua maua i lotu sese le toto o le au perofeta, ma le au paia, ma i latou uma o ē na fasiotia i le lalolagi. (Faaaliga 18:24) Talu ai ua tupu mai le faamasaatoto aupito sili ona leaga i Kerisinetoma, ua aupito sili ai le taʻusalaina o taʻitaʻi lotu. Maeu le talafeagai o le faailogaina o i latou e le Tusi Paia e avea o se “tagata lē taupulea”! Ae ua taʻua foi e le Afioga a le Atua e faapea: “Aua neʻi faaseseina outou, e le ulagia le Atua auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia.” (Kalatia 6:7) O lea o le a valaauina ai e le Atua taʻitaʻi lotu lē taupulea e tala atu.
24. O ā mea tutupu e gatete ai le lalolagi ua lē pine ae faataunuu?
24 Na fetalai Iesu: “Ina o ese ia outou ia te au, o outou o e fai amio leaga [mea lē taupulea, NW].” (Mataio 7:23) Ma na ia faalauiloa mai foi: “O laau uma e le fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi.” (Mataio 7:19) Ua vave oo mai le taimi mo le iʻuga faaafi o le tagata lē taupulea, faatasi ai ma lotu sese uma, pe a liliu atu vaega faapolotiki ia o loo faia le vaega a le fafine talitane ia i latou: “Latou te ʻinoʻino i le fafine talitane, ma faasaunoa ia te ia, ma to ese ona ofu, latou te aai foi i lona tino, ma susunu ia te ia i le afi.” (Faaaliga 17:16) Talu ai ua toe o se aga oo mai nei mea tutupu e gatete ai le lalolagi, e tatau ai i auauna a le Atua ona faailoa atu nei mea i isi. O le a iloiloina i le isi mataupu o sosoo mai pe ua faapefea ona latou faia o lenei mea.
Fesili mo le Autaluga
◻ O le ā le tagata lē taupulea, ma na faapefea ona tupu aʻe?
◻ O ā fua lelei e tatau i Kerisiano moni ona fua mai?
◻ O ai Papelonia le Aai Tele, ma o le ā le tele o lona totolima?
◻ O le ā le faamaumauga e lē faamamaluina ai le Atua ua faia e le tagata lē taupulea?
◻ O le a faapefea ona valaauina e le Atua le tagata lē taupulea e tala atu?
[Ata i le itulau 18]
O Taua Paia na iʻu ai i le faamasaatoto sili ona leaga i le suafa o le Atua ma le suafa o Keriso
[Ē Ana le Ata]
E ala i le faatagaga a The British Library
[Ata i le itulau 19]
“Toetoe lava i taimi uma sa lagolagoina e taʻitaʻi lotu Katoliko i o latou atunuu taua a o latou lava atunuu”
[Ē Ana le Ata]
U.S. Army