“O loo Ola le Afioga a le Atua, o loo Matuā Galue Foi”
1, 2. (a) O le ā ua faapogaia suiga i olaga o i latou o ē ua avea ma Kerisiano? (e) O le ā le loloto e mafai ai e le Tusi Paia ona taaʻina se tagata?
I LE ogatotonu o le uluai senituri T.A., sa tusi ai e le aposetolo o Paulo se tusi i le faapotopotoga Kerisiano i Roma. Sa ia faatāuaina ai le manaoga mo Kerisiano moni ina ia faia ni suiga. Na ia faapea atu: “Aua foi tou te amio faatasi ma lenei lalolagi, a e peitai ia liliuina i le toe fuataiina o outou loto, ina ia outou suesue pe se a le finagalo o le Atua, o mea ua lelei, ma le mālie, ma le atoatoa.” (Roma 12:2) O le ā le mea ua na faaliliuina soʻo o Iesu, e toe fuataiina ai o latou auala o mafaufauga? I le tulaga faavae, o le mana o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.
2 Sa faaalia e Paulo le loloto e mafai ona taaʻina ai e le Tusi Paia i tatou ina ua ia tusi: “O loo ola le afioga a le Atua, o loo matuā galue foi, o loo sili foi lona maai i pelu uma e faatau maai itu, o loo vaevae foi e oo lava i le vavaeeseina o le loto ma le agaga, o gaugātino foi ma aano o ivi, o loo faamasino foi i manatu ma filifiliga o le loto.” (Eperu 4:12) Ioe, o le mana o le Tusi Paia lea e sili atu ona malosi ua galueaiina ai na suiga i tagata, o se faamaoniga mautinoa lea faapea o le Tusi Paia e sili atu na i lo na o se upu a tagata.
3, 4. O le ā le mamao ua suia ai uiga o Kerisiano?
3 O le upu Eleni ua faaliliuina “ia liliuina” i le Roma 12:2 e sau mai le me·ta·mor·phoʹo. Ua faaalia ai se suiga atoatoa, e pei o le suia mai i le iniseti o le katapila e avea ma pepe. O le mea lea, e matuā atoatoa ai lava pe a tautala i ai le Tusi Paia e uiga i le suiga o uiga o se tagata. I se tasi fuaiupu o le Tusi Paia, ua tatou faitau ai: Ia “toeseina e outou le tagata tuai atoa ma ana amio, a ua outou oofu i le tagata fou, o le ua faafouina i le poto, e faatatau ia foliga i le na faia o ia.”—Kolose 3:9, 10.
4 I le tusi atu i le faapotopotoga i Korinito, na faaalia ai e Paulo le mamao na oo i ai suiga o uiga na faia i le uluai senituri. Sa ia faapea atu: “O e faitaaga, ma e ifo i tupua, ma e mulilulua, ma e tauātane, ma e faasotoma, ma e gaoi, ma e matapeapea, ma e onā, ma e agatele, ma e fao mea, e le fai mo latou tofi le malo o le Atua. Sa faapea foi nisi o outou; a ua taeele outou.” (1 Korinito 6:9-11) Ioe, sa faaliliuina tagata amio lē mamā ma le faamisa, gaoi ma onānā, e avea o ni Kerisiano ua fai ma faaaʻoaʻoga lelei.
Suiga o Uiga o Tagata i Aso Nei
5, 6. Na suia atoatoa faapefea e le mana o le Tusi Paia le uiga o se tasi tama talavou?
5 Ua vaaia foi suiga faapena i uiga o tagata i aso nei. Mo se faaaʻoaʻoga, sa mātuaoti se tama talavou i Amerika i Saute i le iva o ona tausaga. Na tupu aʻe o ia e aunoa ma se taʻitaʻiga faamatua ma oo ina tuputupu aʻe ai ni faafitauli matuiā i ona uiga. Ua ia faamatala mai: “Ina ua 18 oʻu tausaga, sa ou matuā lolo atu i vailaau faasaina ma e tele ni taimi sa ou faafalepuipui ai ona o le gaoi ina ia maua ai pea mea mo lea masani.” Peitai, atonu pe o se uso o lona tinā po o se tuafafine o lona tamā, o se tasi o Molimau a Ieova, ma mulimuli ane sa mafai ona ia fesoasoani atu ia te ia [le tama talavou].
6 Ua faamatala mai e le tama talavou: “Na amata ona ma suesueina ma le uso o loʻu tinā [po o se tuafafine o lona tamā] le Tusi Paia, ma ina ua mavae le fitu masina, sa mafai loa ona ou motusia lenei masani i vailaau faasaina.” Na vavae ese mai foi o ia i ana aumea na muai iai ma maua ni ana uo fou i Molimau a Ieova. Ua ia faapea atili mai: “O nei aumea fou, faatasi ai ma loʻu suesueina e lē aunoa o le Tusi Paia, na mafai ai ona ou faia ni agaʻigaʻi i luma ma mulimuli ane tuuina atu loʻu ola e auauna i le Atua.” Ioe, o lenei tagata sa muai avea ma sē ua ola i vailaau faasaina ma o se gaoi, ua avea nei ma Kerisiano tiotio e ola i se olaga mamā. Sa faapefea ona mafaia lenei suiga atoatoa o uiga? E ala i le mana o le Tusi Paia.
7, 8. Faamatala pe faapefea i se faafitauli faigata tau i uiga ona foia e ala i le fesoasoani a le Tusi Paia.
7 O le isi faaaʻoaʻoga e mai Europa i saute. Sa iai se tama talavou na ola aʻe ai i inā ma se faafitauli faigata i ona uiga: le matuā ita leaga lava. Sa aafia pea lava pea o ia i misa. I se tasi o misa faaleaiga, na oo lava ina ia fasia lona tamā, i le tuʻia o ia ma paʻū ai lona tamā i lalo! Peitai, mulimuli ane, sa ia suesue le Tusi Paia ma Molimau a Ieova ma iloa ai le poloaiga a le Atua i le tusi o Roma: “Aua le taui atu le leaga i le leaga i se tasi; . . . Afai e mafaia ia te outou, ia outou nofo lelei ma tagata uma lava. Le au pele e, aua le taui atu ma sui, a ia outou tuu atu i le toasa.”—Roma 12:17-19.
8 Sa fesoasoani na upu ia te ia e iloatino ai le leaga o lona vaivaiga sa iai. Na toe faamamāina e le poto i le Tusi Paia ua tuputupu aʻe lona loto fuatiaifo, lea na fesoasoani ia te ia e manumalo mai ai i lona ita vave. I se tasi taimi, ina ua uma ona ia faia ni agaʻigaʻi i luma i ana suesuega, sa valaau atu e se tagata ese ia te ia ni upu e faaita ai. Sa lagona e le tama talavou le ita lea sa masani ai ua toe pupuna aʻe i totonu i lona loto. Ona ia toe lagonaina ai lea o se isi mea: le lagona o le masiasi; ma o le mea lenei na taofia ai o ia mai le faatagaina o lona ita. Sa ia atiina aʻe le pulea o ia lava ma le lē gaoiā, o se fua tāua o le agaga. (Kalatia 5:22, 23) Ua ese nei ona uiga, ma e faafetai ai i le mana o le Afioga a le Atua.
9. E tusa ai ma upu a Paulo, e ala i le ā ua suia ai o tatou uiga?
9 Peitai, pe faapefea ona saunia e le Tusi Paia lena āuga malosi? Na faapea mai Paulo i le Kolose 3:10, e suia o tatou uiga e ala i le poto saʻo, le poto e maua i le Tusi Paia. Ae suia faapefea tagata e le poto?
Le Vaega a le Poto Saʻo
10, 11. (a) Ina ua tatou suesueina le Tusi Paia, o le ā ua tatou aʻoaʻoina mai ai e uiga i uiga faaletagata e manaomia ma lē manaomia? (e) O le ā e manaomia i le faaopoopo atu i le poto ina ia aafia ai le suiga i o tatou uiga?
10 Muamua, e faaalia mai e le Tusi Paia uiga faaletagata e lē manaomia, ia e ao ona lafoaia. E aofia ai mea e pei o “mata faasiasia, o le laulaufaiva pepelo, ma lima e sasaa le toto o le ua le sala, o le loto e manatunatu i togafiti leaga, o vae e tele vavave ona taufetuli i le leaga, o le molimau pepelo, na te tautala i mea pepelo; ma le na te faatupu maseiga i uso.” (Faataoto 6:16-19) Lona lua, ua faamatala e le Tusi Paia uiga manaomia e ao ona tatou atiina aʻe, e aofia ai le “alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le agalelei, o le lelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le pulea o le tagata lava ia.”—Kalatia 5:22, 23, NW.
11 O lena poto saʻo ua fesoasoani i tagata faamaoni e iloilo ai ia lava ma iloa ai po o lē fea uiga e manaomia ona ia atiina aʻe ma o lē fea e tatau ona ia galue i ai ina ia aveesea. (Iakopo 1:25) Ae ui i lea, ua na o se amataga lena. I le faaopoopo atu i le poto, e manaomia se faagaoioiga, se mea e mafai ai ona uunaia o ia ina ia manao ai e fai ni suiga. Na te manaomia ai foi la i inei, le poto saʻo mai le Tusi Paia.
Uunaia ina ia Lelei
12. Ua fesoasoani faapefea ia i tatou le iloa o le uiga o le Atua ina ia faia ai se suiga?
12 Na faapea mai Paulo o le uiga fou manaomia ua faia “ia foliga i le na faia o ia.” (Kolose 3:10) O lea o le uiga faa-Kerisiano e ao ona atagia ai le uiga o le Atua lava ia. (Efeso 5:1) E ala i le Tusi Paia, ua faaalia mai ai le uiga o le Atua ia i tatou. Ua tatou iloa ai ana feutagaiga ma le fanau a tagata ma matauina ona uiga matagofie, e pei o lona alofa, agalelei, lelei, alofa mutimutivale, ma le amiotonu. O lena poto e uunaia ai se tagata e saʻo lona loto ina ia alofa i le Atua ma manao ia pei o le ituaiga o peresona lea e faamaonia e le Atua. (Mataio 22:37) I le avea o se fanau pele, tatou te mananao ai ia faafiafia lo tatou Tamā faalelagi, o lea tatou te taumafai ai e faaaʻoaʻo i lona uiga i le tele tatou te mafaia, i lo tatou tulaga vaivai ma le lē lelei atoatoa.—Efeso 5:1.
13. O le ā le poto ua aʻoaʻoina ai i tatou ina ia ‘alofa i le amiotonu ma inoino i le amio leaga’?
13 Ua faamalosia uunaiga o o tatou loto e ala i le poto ua tuuina mai e le Tusi Paia, i le mea o loo taʻitaʻiina atu i ai e uiga pe lelei pe leaga. (Salamo 14:1-5; 15:1-5; 18:20, 24) Ua tatou aʻoaʻoina faapea sa faamanuiaina Tavita ona o lona tuutoina i le Atua ma le alofa i le amiotonu, ae na ia puapuagatia ina ua ia lē pulea o ia lava. Ua tatou iloa iʻuga faanoanoa ina ua iʻuvale uiga lelei o Solomona ina ua toeaina o ia. O faamanuiaga na iʻu i ai mai le amio saʻo a Iosia ma Esekia ua faaeseese atu ma āuga faamalaiaina o le vaivaiga o Aapo ma le faaaposetasi faauamaaa a Manase. (Kalatia 6:7) O lea ua tatou aʻoaʻoina ai ina ia ‘alofa i le amiotonu ma ia inoino i le amio leaga.’—Eperu 1:9; Salamo 45:7; 97:10.
14. O ā fuafuaga a Ieova mo le lalolagi ma mo tagata taitoatasi o loo iai?
14 Ua faamalosia atili pea lenei uunaiga o le loto e ala i le poto saʻo i fuafuaga a le Atua. O sea poto e fesoasoani ina ia suia le ‘malosi lea o loo faagaoioia o tatou mafaufau,’ le agaga lea ua uunaia o tatou mafaufauga ma gaoioiga. (Efeso 4:23, 24) I lo tatou suesueina o le Tusi Paia, tatou te aʻoaʻoina ai faapea o le a lē faapalepale pea e faavavau Ieova i le amio leaga. O le a lē pine, ona ia faaumatia lea o lenei lalolagi amioletonu ma aumaia le ‘lagi fou ma le lalolagi fou lea o le a mau ai le amiotonu.’ (2 Peteru 3:8-10, 13) O ai o le a nonofo i lenei lalolagi fou? “O e amio saʻo, latou te mau i le nuu; ma e ua sao a latou amio, e faatotoeina ai i latou; a e vavaeeseina o e amio leaga ai le laueleele, e liaiina ai foi o e amio pepelo.”—Faataoto 2:21, 22.
15. Afai tatou te talitonu moni i mea ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i fuafuaga a Ieova, e ao faapefea ona aafia ai i tatou taitoatasi i lenei mea?
15 Afai tatou te talitonu moni i lenei folafolaga, o le a aafia ai le auala atoa o o tatou mafaufauga. Ua faapea mai le aposetolo o Peteru, ina ua uma ona vavalo i le faaumatiaga o le amio leaga: “O lenei, o le a teʻa eseese nei mea uma, pe faapefea la outou amio e tatau ai i le amio lelei ma le amio Atua; o loo faatalitali ma naunau atu ia aulia mai le aso o [Ieova]?” (2 Peteru 3:11, 12) E ao ona fausia aʻe o tatou uiga e ala i o tatou faanaunauga malolosi ina ia iai faatasi ma ē amio saʻo o le a faatotoeina ai pe a faaumatia ē amio leaga.
16. O ā ituaiga o uiga o le a leai so latou nofoaga i le lalolagi fou, ma e ao faapefea i lenei poto ona aafia ai i tatou?
16 Ua folafola mai e le tusi o Faaaliga i ē amio saʻo faapea, pe a mavae le iʻuga o lenei lalolagi, “e sōloiesea foi e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua.” Ae na ia toe lapatai faapea “o e loto vaivai, ma e lē faalogo, ma e fai mea e inosia, ma e fasiotia tagata, ma e faitaaga, ma e faataulāitu, ma e ifo i tupua, atoa ma e tala pepelo uma” o le a teena. (Faaaliga 21:4, 8) Maeu le atamai o le alofia o uiga lē manaomia na o le a lē faatagaina e le Atua i le lalolagi fou!
Fesoasoani mai Fafo
17. O le ā le ituaiga o fesoasoani ua fautuaina i tatou e le Tusi Paia ina ia sailia?
17 Ae ui i lea, o tagata e vaivai, ma e masani lava ona latou mananao i se mea e faaopoopo atu i le faamatalaga ma uunaiga a le loto pe afai o le a latou faia ni uiga. Latou te manaomia le fesoasoani totino, ma ua faaalia ia i tatou e le Tusi Paia le mea e mafai ona tatou maua ai lenei fesoasoani. Mo se faaaʻoaʻoga, ua ia faapea mai: “O lē latou te feoai ma tagata popoto, e poto lava ia; a o le uo a e valelea, e leaga ai lava ia.” (Faataoto 13:20) I se tulaga tutusa, afai tatou te aumea ma i latou o ē faaalia uiga o loo tatou moomia e atiina aʻe, o le a tele foi se fesoasoani mo i tatou e avea ai e pei lava o i latou.—Kenese 6:9; Faataoto 2:20; 1 Korinito 15:33.
18, 19. O le ā tatou te manaomia ona fai ina ia tatala atu ai o tatou mafaufau ma loto i le agaga o le Atua?
18 I le faaopoopo atu i ai, ua saunia e Ieova lava ia le fesoasoani e ala i le agaga paia—le agaga lava lena na ia faaaogā e faia ai vavega i taimi anamua. O le mea moni, o uiga maualuluga moomia o le “alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoiā” ua taʻua o “le fua o le Agaga.” (Kalatia 5:22, 23) E faapefea ona tatou maua le fesoasoani a le agaga paia? Talu ai sa faagaeeina le Tusi Paia e le agaga paia, o lea pe a tatou faitau i ai pe talanoa i ai ma isi, ua tatou tatala atu o tatou mafaufau ma loto i le mana o uunaiga o gaoioiga a lena agaga. (2 Timoteo 3:16) O le mea moni, na folafola mai e Iesu faapea pe a tatou tautala i isi e uiga i lo tatou faamoemoe, ua mafai ai ona tatou tofo totino i le gaoioiga tuusaʻo a lea agaga.—Mataio 10:18-20.
19 I le faaopoopo foi i ai, ua poloai mai le Tusi Paia: “Ia finafinau i le tatalo.” (Roma 12:12) E ala i le tatalo ua tatou faailoa atu ai ia Ieova, viiviia o ia, faafetaia o ia, ma talosaga atu mo lana fesoasoani. Afai tatou te ole atu mo le fesoasoani e foia ai ni uiga e lē manaomia e pei o le ita, loto maaa, le lē onosai, po o le faamaualuga, o le a lagolagoina e le agaga o le Atua so o se taumafaiga tatou te faia ina ia ōgatasi ma lea tatalo.—Ioane 14:13, 14; Iakopo 1:5; 1 Ioane 5:14.
20. Aiseā e tatau ai i Kerisiano ona galulue pea i le faia o se uiga totino fou?
20 Ina ua tusi Paulo: “Ia liliuina i le toe fuataiina o outou loto,” sa ia tusi atu i se faapotopotoga o Kerisiano papatisoina ma faauuina. (Roma 1:7; 12:2) Ma i le uluai gagana Eleni, sa ia faaaogā ai le ituaiga o veape lea e tau faailoa ai se gaoioiga faifai pea. Ua faaalia ai e lenei mea faapea o le liliuina ua galueaiina ia i tatou e ala mai i le poto saʻo mai le Tusi Paia ua agaʻigaʻi i luma. O i tatou i aso nei—e pei o Kerisiano i aso o Paulo—ua siosiomia e le lalolagi ua tumu i aafiaga iʻuvale. Ma o i tatou—i le pei o i latou—e lē lelei atoatoa, e lolo gofie i mea sese. (Kenese 8:21) O lea, e tatau ona tatou galulue pea i le foiaina o uiga tuai, manatu faapito ma faia se uiga totino fou, e pei ona latou faia. Sa manuia uluai Kerisiano i se mamao na oo i ai ina ua latou matuā tutū matilatila e ese mai le lalolagi na siomia ai i latou. Ua faapena foi ona faia e Kerisiano i aso nei.
Tagata ua ‘Aʻoaʻoina e Ieova’
21. O ā nisi o valoaga ua faataunuuina i tagata o le Atua i nei aso e gata ai?
21 E moni, o le agaga o le Atua i aso nei ua galue e lē i na o tagata taitoatasi, ae i le faalapotopotoga atoa o Kerisiano, o ē ua faitau miliona lo latou aofai. Ua faataunuuina i lenei faalapotopotoga upu faavaloaga a Isaia: “E o mai lava nuu e tele, ma latou faapea ane, O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo; e aʻoaʻo mai foi o ia ia te i tatou ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala.” (Isaia 2:3) Ua faataunuuina foi i lo latou tulaga le valoaga atili a Isaia: “E aʻoaʻoina lau fanau uma lava e Ieova; e tele foi le manuia o lau fanau.” (Isaia 54:13) O ai i latou nei o ē olioli i le filemu ona ua aʻoaʻoina e Ieova?
22. (a) O ai i aso nei ua aʻoaʻoina e Ieova? (e) Aumai ni faaaʻoaʻoga e faaalia ai faapea ua mataulia e tagata i fafo le ese o Molimau a Ieova.
22 Ia, matau le upusii lenei mai i se tusi na tusia atu i le New Haven Register, o se nusipepa a Amerika i Matu: “E tusa lava pe tiga lou loto pe e te lē malie [ita], e pei o aʻu, ona o a latou faatauanauga ina ia suia lau lotu, ae e ao lava ona e viiviia lo latou tuuina atu, lo latou tulaga mamā, a latou faaaʻoaʻoga mataʻina o uiga ma amio lelei faaletagata ma le ola maloloina.” O ai i latou sa faatatau i ai tala a le tusitala? O le vaega lava e tasi lea na talanoaina i le Herald o Buenos Aires, i Anitenitina, ina ua faapea mai: “I le faagasologa o tausaga ua faamaonia ai Molimau a Ieova o ni ē galulue mamafa, e uigā, e lelei lo latou faasaoina o tupe, ma o ni tagatānuu e matataʻu i le Atua.” Na fai mai foi faapena le nusipepa Italia o La Stampa: “Latou te lē ‘alo mai lafoga pe saili ina ia sao mai i ni tulafono lē talafeagai mo so latou lava lelei. O uiga lelei atoatoa tau amio o le alofa mo tuaoi, le usiusitai i le pule, le lē faamisa ma le faamaoni totino . . . ua ulu atu i le auala o o latou olaga i ‘aso taitasi.’”
23. Aiseā ua tu matilatila atu ai Molimau a Ieova i le avea o se faalapotopotoga e ese?
23 Aiseā o Molimau a Ieova i le avea o se vaega—e pei ai o uluai Kerisiano—ua tutū matilatila atu o ni ē e ese? I le tele o itu, e tutusa lava i latou ma so o se isi. Ua fananau mai i latou ma uiga tutusa faaletagata lē lelei atoatoa, ma e tutusa foi o latou faafitauli tau tamaoaiga ma manaoga autū. Ae peitai, i le avea o se faapotopotoga i le lalolagi aoao, ua latou faatagaina ai le Afioga a le Atua ina ia matuā galue i o latou olaga. O le iʻu atu i le avea o se auuso faavaomalo o Kerisiano moni, o se faamaoniga malosi lea faapea o le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua.—Salamo 133:1.
Ua Faagaeeina le Tusi Paia
24. O le ā tatou te tatalo ai e uiga i le toatele o isi tagata?
24 I nei mataupu e lua, ua tatou talanoaina ai na o le lua lava vala o le faamaoniga e faataʻitaʻia ai faapea o le Tusi Paia o le Afioga a le Atua, ae lē o upu a tagata. Pe latou te manatu faapea o le atamai lē mafaatusatusalia o le Tusi Paia po o lona mana e suia ai tagata—po o le tele o isi mea ua faailogaina ai lona tutasi—ae ua faigata i tagata loto faamaoni ona latou lē taulau i le iloaina faapea e tatau ona faagaeeina e le Atua. Ona o ni Kerisiano, tatou te tatalo ina ia toatele nisi o le a oo ina matauina lenei upu moni. Ona latou faaleo atu ai foi lea o upu olioli a le faisalamo: “Ia e silasila mai ua ou naunau i au feau; Ieova e, ia e faaolaola mai ia te au e tusa ma lou alofa. E moni lava lau afioga talu le amataga; e faavavau foi au faamasinoga tonu uma lava.”—Salamo 119:159, 160.
E te Manatua?
◻ O le ā le aafiaga ua faia e le Tusi Paia i luga o Kerisiano moni?
◻ Ua fesoasoani faapefea le poto saʻo ina ia liliuina i tatou?
◻ Ua fesoasoani faapefea ia i tatou le Tusi Paia ina ia uunaia le atiina aʻe o uiga lelei ma foia uiga leaga?
◻ O le ā le fesoasoani ua iai i le faatupuina aʻe o uiga faaleatua?
◻ O le ā le faamaoniga o le faagaeeina o le Tusi Paia ua vaaia i totonu o tagata o Ieova?
[Ata i le itulau 24]
O le iʻuga faanoanoa o le lē faamaoni o Solomona i ona tausaga matua e ao ona uunaia ai i tatou e alolofa i le amiotonu ma inoino i le amioleaga
[Ata i le itulau 26]
Afai tatou te ole atu ia Ieova mo le fesoasoani, o le a faamalosia e lona agaga so o se taumafaiga tatou te faia ina ia foia ai uiga leaga