Saogalemu i le Lalolagi Aoao Faapefea?
SEʻI vaai faalemafaufau i le ola i se lalolagi e saoloto mai i le tulaga mataʻutia ma le mativa. O le uiga lena o le saogalemu i le lalolagi aoao. Pe ua na o se miti ea?
E leai. Manatu i aso o le Tupu o Solomona anamua. E tusa ai ma lana pulega atamai, ua taʻua e le Tusi Paia: “Sa nonofo ma le filemu o Iuta ma Isaraelu; e taitasi ma nofo i lalo o lona vine, ma lalo o lona mati, . . . i ona po uma o Solomona.”—1 Tupu 4:25.
Se Lesona mai le Pulega a Solomona
O faamatalaga e lē masani ai a le Tusi Paia, e pei o lea o loo i luga, ua faagalogaloina ona o masalosaloga faapea o ni tala fatu. I lea, atonu o le a fesili ai se tasi: ‘E mafai faapefea ona ou mautinoa faapea o le pulega a Solomona ua lē na o se tala fatu?’ O loo iai ni faamaoniga lē tuusaʻo o suesuega tau i le eleele o loo aumaia e mulimuli mai i lenei mataupu. O le mea moni, o le faamaoniga aupito sili o le moni o le pulega a Solomona o loo lipotia mai i le Afioga lē masese a le Atua soifua, o Ieova.—Ioane 17:17; 1 Peteru 1:24, 25.
O le mealilo i le saogalemu na olioli ai i lalo o le pulega a Solomona sa taatia atu lea i le faatatauina o tulafono amiotonu a Ieova. A o leʻi ulu atu tagata Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga, na fetalai le Atua: ‘Afai e faaauau ona outou savavali i aʻu tulafono ma tausia aʻu poloaiga, ona matuā fua atu lea e le laueleele ona fua. Ma o le a outou mau ai ma le saogalemu i lo outou laueleele. Ma o le a ou tuuina atu le filemu i le laueleele, ma o le a tou taooto lava, ae leai se tasi e faamataʻu mai.’—Levitiko 26:3-6.
E faanoanoa lava, ina ua mavae le maliu o Solomona na taofia loa e tagata Isaraelu lo latou usiusitai ia Ieova; na latou liliu atu i le ifoga i tupua ma tapuaiga palapalā tau feusuaiga. O le iʻuga, na lē iloa lo latou saogalemu, ma na osofaia ai le laueleele e Farao Sesaka o Aikupito. (1 Tupu 14:21-26) Na faamatala atu e Ieova i se faapotopotoga o alii i Ierusalema: “Ua outou tuua aʻu, o le mea lea ua ou tuua ai outou i le lima o Sesaka.”—2 Nofoaiga a Tupu 12:5.
Lē e Sili ia Solomona
Na faamautinoa mai e Iesu Keriso le moni faatalafaasolopito e uiga ia Solomona ma “lona matagofie tele.” (Mataio 6:29) Ae e tusa ai ma ia lava, na fetalai Iesu: “Faauta foi, o iinei lē sili ia Solomona.” (Mataio 12:42) O le ā sa ia uiga i ai? Sa gata mai le saogalemu na olioli ai i lalo o le pulega a Solomona. Sa lē mafai e lena tupu faaletagata ona ia faasaolotoina ona tagatānuu mai maʻi, le agasala, ma le oti. Ae peitai, na aʻoaʻo e Iesu tagata agasala i le auala e mafai ai ona latou maua le ola lelei atoatoa i le saogalemu e faavavau.—Ioane 10:10; 13:34, 35; 17:3.
O le faavae mo le mauaina o lena saogalemu atoatoa sa faataatia e ala i le maliu ma le toetu o Iesu. (Ioane 3:16; 1 Korinito 15:20) Mai le aao taumatau o le Atua i le lagi, o le a lē pine ae aumaia e ia le saogalemu i le lalolagi aoao ia i latou uma o ē gauai i lana pulega. Na faagaeeina le Tupu o Tavita anamua e tusi e uiga i lenei mea i le Salamo solo lona 72. O nei upu na faataunuuina sona vaega i le taimi o le pulega a le atalii o Tavita, o le ala lea o lona faatomua mai, “E faatatau ia Solomona.” Peitai, o le faataunuuga sili e faatatau i le pulega a le Malo o le Solomona Sili, o Iesu Keriso.
E tusa ai ma le Salamo 72:7, 8, o le saogalemu o le a olioli ai i lalo o le pulega a Keriso o le a lē gata i le kelope atoa ae e faavavau foi. “O lana nofoaiga e tupu olaola mai ai le ua amiotonu; e manuia tele ai, seia leai se masina. E pule foi o ia e pau mai i le tasi sami e oo atu i le tasi sami; e pau mai le vaitafe e oo atu i tuluʻiga o le lalolagi.”—Faatusatusa Sakaria 9:9, 10.
O le a olioli foi tagatanuu o le pulega a Keriso i le saolotoga mai le mativa, auā ua faamautinoa mai i tatou e le Salamo 72:16 (NW) e faapea: “O le a iai le tele o le saito i le lalolagi; o le a fau ma soloi i luga o mauga.” E tusa ai ma tulaga masani, o le a iai foi le saolotoga mai le faaesea, teteega, ma faiga sauā. “Auā e laveai e ia o le mativa i lona alaga mai; atoa ma le ua puapuagatia, ma le ua leai sona fesoasoani. E laveai o ia ia i latou ai le saua ma le faamalo; e silisili foi o latou toto i lona manatu.”—Salamo 72:12, 14.
E pei ona iai i taimi o le Tupu o Solomona, o le faavae mo lea saogalemu i le lalolagi aoao o le a avea o le faatatauina ma le poto o tulafono faalevateatea aoao a Ieova. O le a avea lenei o se tali i le talosaga faavaloaga a Tavita: “Le Atua e, ia e avatua au faamasinoga i le Tupu, . . . E faamasino e ia o e puapuaga o le nuu; e faaolaina foi e ia le fanau a e ua matitiva, a e faamomomoina e ia o le ua faasaua.”—Salamo 72:1, 4.
Ae Faapefea o Tatou Manaoga i le Taimi Nei?
ʻE matuā lelei lava na mea uma,’ atonu o le a fai mai ai se tasi, ‘ae ou te manaomia i le taimi nei se saogalemu faaletino.’ E moni, o loo afaina pea Kerisiano i tulaga lē saogalemu ua malaia ai le fanau a tagata—le solitulafono, faamaʻi, o mala masani faalenatura, le tagata matua, ma le oti. Ae peitai, ua faaalia i mea tutupu i le kelope atoa faapea ua mafai ona sili ona lelei lo latou feagai ai ma mea tutupu ona o le malamalama faale-Tusi Paia. (Faataoto 15:1; 22:3) Ua ia i latou foi le loto malie ona o se faamoemoe aogā. Na faamatala mai e se tagata aʻoga fou o le Tusi Paia mai i se oganuu e matuā taatele ai le solitulafono i Johannesburg, i Aferika i Saute le tasi o auala na fesoasoani ai le Tusi Paia ia te ia: “O lea ua ou iloa ai nei o solitulafono e lē tumau; e mo na o sina taimi puupuu.”
Ioe, o loo iai le faamoemoe e oo lava ia i latou ua maliliu ona o faiga sauā solitulafono. “O aʻu nei o le toe tu ma le ola,” na folafola ai e Iesu, ona ia toe faaopoopo lea: “O lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.”—Ioane 11:25.
Ina ia olioli i sea faalogona o le saogalemu, e manaomia lou faatuatua malosi, lea e sau mai le suesueina o le Afioga a Ieova. E ala i le faataatia ese i aso taitasi o se taimi e suesue ai le Tusi Paia, e mafai ai ona e tofo i le faataunuuga o lenei folafolaga ofoofogia: “A o lē faalogo mai ia te au, e nofo o ia ma le fifilemu; e filemu o ia, e le fefe i se mea leaga.”—Faataoto 1:33; 2:21, 22.
[Pusa i le itulau 6]
“I lalo o le pulega a Solomona, sa sili ai ona alualu i luma le atinaʻe o mea faaletino a tagata Isaraelu i le tolusefulu tausaga na i lo o le alualu i luma i le luaselau tausaga muamua atu. I toega o mea na maua i le eleele mai le taimi o Solomona, ua tatou maua ai toega o fausaga tetele maoaʻe, o aai tetele faatasi ai ma pa maualuluga, le faateleina o fale e nonofo ai aiga faatasi ma tuufaatasiga o fale ua fausia lelei sa nonofo ai tagata mauʻoa, o se agaʻigaʻi i luma e sili ona maoaʻe lea i le tomai tau i matātā eseese o le tagata fai omea ma faagasologa o ana gaosiga. Ua tatou maua ai foi toega o mea na faia i lima o tagata lava latou e avea ma sui o mea na faia mai i nofoaga mamao, o faailoga ia o le olaola o fefaatauaiga ma faiga tau tamaoaiga faavaomalo.”—The Hou se of David, a Jerry M. Landay.
[Ē Ana le Ata i le itulau 5]
Ata a NASA