Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 12/15 itu. 10-15
  • Faamaoni—I le ā le Tau?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faamaoni—I le ā le Tau?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Faaaʻoaʻoina le Faamaoni
  • O Pateliaka ua Faaatagia le Faamaoni
  • Faamaoni Faa-Kerisiano
  • Le Faamaoni—I le ā le Tau?
  • Le Faamaoni e Leai Sona Tau
  • Ia Taulai atu i Ē Alolofa Faamaoni!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • Faafetaiaia le Lu‘i o le Alofa Faamaoni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • “Ua na o Oe e Faamaoni”
    Faalatalata Atu iā Ieova
  • O Ai e Tatau Ona E Faamaoni i Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 12/15 itu. 10-15

Faamaoni—I le ā le Tau?

“E te faamaoni oe i lē ua amio faamaoni.”—SALAMO 18:25, “NW.”

1, 2. (a) O le ā le faamaoni (loyalty), ma ua faapefea i ona tafa ona aafia ai o tatou olaga? (e) Aiseā e lelei ai ona liliu atu ia Ieova e avea o lo tatou Faaaʻoaʻo mataʻina?

FAAMAONI (faithfulness), tiute, alofa, avega tauave, amio faamaoni. O le ā se mea e tali tutusa uma ai nei upu? O nei upu o tafa eseese ia o le faamaoni (loyalty). O le faamaoni (loyalty) o se uiga faaleatua e tupu mai i le tuutoina mai le loto. Ae peitai, mo le toatele o tagata i aso nei, e faatauvaa lava ia i latou le uiga o le faamaoni. O le faamaoni i se paaga faaipoipo, o avega tauave i tagata matutua o le aiga, le amio faamaoni a se tagata faigaluega i lona pule—o nei mea uma e seāseā ona faia ma e masani lava ona faagutugutulua ai. Ma o le ā e tupu pe a mapuna aʻe se feteenaiga o faamaoni? Talu ai nei lava i Egelani, ina ua taʻu e se tagata e galue faatausi tupe le mea moni e uiga i tupe a lana kamupani i ni tagata ofisa e vaaia lafoga, sa tuli ai o ia mai lana galuega.

2 E faigofie lava le na ona tautala e uiga i le faamaoni, ae o le faamaoni moni e tatau ona lagolagoina e gaoioiga na e lē aafia ai le faagutugutulua fefevale. Ona o ni tagata lē lelei atoatoa, e masani ai lava ona tatou lē taulau i lenei mea. E lelei ai la mo i tatou ona manatunatu i le faaaʻoaʻoga a lē o lona faamaoni e lē mafai ona fesiligia, o Ieova le Atua lava ia.

Ua Faaaʻoaʻoina le Faamaoni

3. Ua faapefea ona faamaonia le faamaoni o Ieova i lana fuafuaga o loo taʻua i le Kenese 3:15?

3 Ina ua agasala Atamu, na faaalia manino e Ieova lana fuafuaga ina ia togiolaina le aiga faaletagata lea e leʻi fananau mai. O lona alofa mo lana foafoaga faaletagata sa avea o le faavae o lenei gaoioiga. (Ioane 3:16) I le taimi tatau, na faamaonia ai o Iesu Keriso, le fanau o le folafolaga na valoia i le Kenese 3:15, o le taulaga togiola, ma o le a o se mea e lē mafai ona mafaufauina mo Ieova pe a toe solomuli i lana fuafuaga ua uma ona faailoa mai. I le taliaina o le taulaga togiola a Iesu, o le a lē oo ai lo tatou faatuatua i se tulaga faanoanoa.—Roma 9:33.

4. Na faapefea ona faamaonia le faamaoni o Ieova ia Iesu, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?

4 O le faamaoni o Ieova ia Iesu sa matuā faamalosia ai le Alo i ona taimi a o iai i le lalolagi. Sa silafia e Iesu e tatau ona fesagaʻi o ia ma le oti, ma sa mausalī lana faaiʻuga ina ia tumau ona faamaoni i lona Atua seia oo i le iʻuga. O le poto atoatoa e uiga i lona uluai soifuaga i le lagi a o leʻi avea ma tagata sa faaalia ia te ia i lona papatisoga ma le faauuina e le agaga paia. I le po na faalataina ai o ia, sa ia tatalo ina ia toe faafoisia atu i lona Tamā faalelagi, i ‘le mamalu sa ia te ia faatasi ma Ieova a o leʻi iai le lalolagi.’ (Ioane 17:5) Sa mafai faapefea lenei mea? E ala ia na o Ieova lava ia i lona lē tuua o lona Alo faamaoni i le tuugamau e oo i ai le pala. Na faatuina o ia e Ieova mai le oti i le ola e lē mafai ona oti, i lea, ua faataunuuina ai ma le faamaoni (loyalty) le folafolaga faavaloaga o loo faamauina i le Salamo 16:10: “E te le tuua aʻu i le tuugamau [Seoli].”—Galuega 2:24-31; 13:35; Faaaliga 1:18.

5. O ā isi gaoioiga o le faamaoni e fesootai atu ma folafolaga a Ieova ia Iesu?

5 Mulimuli ane i lona toetu mai, sa faapena foi ona silafia e Iesu, faapea e mafai ona ia faalagolago i le tuleiga a Ieova ina ia ‘tuuina ai ona fili e fai ma mea e tu ai ona aao.’ (Salamo 110:1) Na oo mai lena taimi i le 1914, i le iʻuga o “taimi atofaina o nuu ese,” faatasi ai ma le faavaeina o le Malo i le lagi. O le puleaina e Iesu o ona fili lea na folafolaina, na amata i le lafoina ifo o Satani ma ana temoni mai le lagi. O le a iʻu pe a tuuina i latou i le to e lē gata mo le afe o tausaga, ma ina ua uma ona faaumatia “tupu o le lalolagi, ma a latou ʻau.”—Luka 21:24, NW; Faaaliga 12:7-12; 19:19; 20:1-3.

6. O le ā le faamoemoe mautinoa ua faalautele mai e le Atua ia i tatou, ma e mafai faapefea ona tatou faaalia i ai lo tatou talisapaia?

6 Na uunai mai le faisalamo: “Ia e faatalitali ia Ieova, ma e tausi i lona ala; ona faaeaina lea o oe e ia ina ia fai mou le nuu.” (Salamo 37:34) E mafai ona tatou mautinoa faapea o le a faaauau pea ona tausia e Ieova lana afioga, ma seia oo atu lava i le iʻuga o lenei lalolagi amio leaga, o le a ia faasaoina tane, fafine, ma tamaiti o ē “tausi i lona ala.” O lena fasi fuaiupu i le uluai gagana Eperu ua faailoa mai ai manatu uma e lua o le filiga ma le faamaoni i le auauna atu ia Ieova. O le mea lea, ua lē o se taimi lenei e faavaivai ai pe fiu ai i faaeaga o le auaunaga ua faalauteleina mai ia i tatou. O le taimi lenei e faamalosia ai i tatou i le auaunaga faamaoni a lo tatou Atua ma lona Malo. (Isaia 35:3, 4) O loo iai ni faaaʻoaʻoga lelei e faamalosia ai i tatou. Seʻi o tatou iloiloina nisi o na faaaʻoaʻoga.

O Pateliaka ua Faaatagia le Faamaoni

7, 8. (a) O ā galuega tofia na faalautele atu e Ieova ia Noa ma lona aiga? (e) Na faapefea ona faamaonia le ono ma tatau o le auaiga o Noa mo le puipuiga a le Atua i le taimi o le lolo i le lalolagi aoao?

7 Ina ua fuafuaina e Ieova e faaumatia se sosaiete o tagata amio leaga e ala i se lolo vai, na ia osia se feagaiga ma Noa le ulu o le aiga faapateliaka (Patriarchal) mo le faasaoina o lona aiga ma i le faaauauina o le ola i luga o lenei lalolagi. (Kenese 6:18) Sa loto faafetai tele Noa mo le fuafuaga o le puipuiga tauatua, ae sa tatau ia te ia ma lona aiga ona faamaonia i latou e ono ma tatau lea mea. Faapefea? I le faia lea o le mea na poloai ai Ieova. Muamua lava sa fetaiai i latou ma se galuega tele o le fauina o le vaa. Ina ua uma, ona ao lea ia Noa ona faatumuina le vaa i sui o le nuu o manu ma meaʻai e lava ina ia faaolaina ai i latou mo se vaitaimi umi. Ae e leʻi pau ai i lena. I le taimi umi o le sauniuniga, na faia ai e Noa mea uma lava sa ia mafaia i se galuega talaʻi sa leʻi faapea ona faia muamua, e lapataia ai e uiga i le faamasinoga tauatua o loo sau.—Kenese, mataupu e 6 ma le 7; 2 Peteru 2:5.

8 Ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou faapea “na faia foi e Noa e faapei ona poloai atu ai le Atua ia te ia i mea uma, sa faapea lava ona fai e ia.” (Kenese 6:22; 7:5) Sa faamaonia le faamaoni o Noa ma lona aiga i le faataunuuina o o latou tofiga. O lo latou agaga faataulagaina totino sa uiga faapea, sa faaaluina o latou taimi i se auala aogā, ae o le galuega sa mamafa ma sa faigata le talaʻiga. Ona o lo latou lē faia o ni fanau a o leʻi oo i le Lolo, sa fesoasoani atu ai i atalii o Noa ma a latou avā ina ia uaʻi totoa atu i le galuega tofia ua ia i latou ma ina ia fesootai ai i a latou gaoioiga. O lena Lolo mataʻutia na aumaia ai se iʻuga tonu i le lalolagi amio leaga. E na o Noa, lana avā, ma la la fanau tama e toatolu ma avā e toatolu a la la fanau na faasaoina. Ua mafai ona faafiafiaina i tatou faapea sa faamaoni i latou i le Atua ma lana taʻitaʻiga, auā o i tatou uma taitoatasi e fanau saʻo mai lava ia Noa e ala a lē o Semu, Hamo, ia po o Iafeta.—Kenese 5:32; 1 Peteru 3:20.

9. (a) Na faapefea i le tofotofoga a Ieova ia Aperaamo ona avea o se tofo o lona faamaoni? (e) Na faaalia faapefea e Isaako le faamaoni i lenei itu?

9 Ina ua sauniuni Aperaamo e ofo atu Isaako e fai ma taulaga, sa gaoioi o ia i le usiusitai faamaoni i le poloaiga a Ieova. Maeu se tofo o lona faamaoni sa iai i lena mea! Peitai, sa taofi e Ieova le lima o Aperaamo, ma fetalai atu: “Ua ou iloa nei ua e mataʻu i le Atua, ina ua e le taofia lou atalii, o lou atalii e toatasi, a ua e tuu mai ia te au.” E ui i lea, e lelei mo i tatou ona manatunatu i le mea na muamua atu i lena. I le taimi o le malaga e tolu aso i le Mauga o Moria, e mautinoa lava na lava le taimi mo Aperaamo e fuafua ai mea ma suia ai lona mafaufau. Ae faapefea Isaako, o lē na aveina fafie mo le taulaga ma faatagaina ia lava e fusifusia ona lima ma vae? Sa leʻi liliu ese o ia i le faamaoni i lona tamā, o Aperaamo, na te leʻi fesiligia foi le vaega sa tatau ona ia faia, e ui lava na foliga mai o lona auala o le faamaoni o le a leiloa ai lona ola.—Kenese 22:1-18; Eperu 11:17.

Faamaoni Faa-Kerisiano

10, 11. O ā faaaʻoaʻoga o le faamaoni ua saunia e uluai Kerisiano?

10 Ua gaoioi pea lava Ieova i le faamaoni moni. “Ia faaaʻoaʻo outou i le Atua,” ua uunai atu ai le aposetolo o Paulo. (Efeso 5:1, 2) E pei ona tali atu pateliaka, e tatau foi ona tali atu faapena Kerisiano. Sa faataatia e uluai Kerisiano faaaʻoaʻoga lelei o le tapuai faamaoni, e pei ona faaalia i mea sa tutupu ia o loo mulimuli mai.

11 E foliga mai sa iai i le emeperoa Roma o Konesetatio I, le tamā o le Emeperoa o Konesetatino, le faaaloalo loloto mo soʻo o Iesu Keriso. I le tofotofoina o le faamaoni o Kerisiano sa iai i lona maota, na ia taʻu atu ai ia i latou e mafai ona latou tumau i lana auaunaga pe afai e na ona latou ioe lava o le a fai taulaga i tupua. Na taʻu atu ia i latou, o le mumusu o le a taʻitaʻiina atu ai i le faateaina o i latou ma maua ai le taui ma sui mai lona lava lima. E ala i si nei togafiti poto faigofie, sa manao ai Konesetatio ina ia faailoaina i latou o ē o le a lē taitai ona faagutugutulua i lo latou faamaoni. O i latou na faamaonia le faamaoni i le Atua ma ana mataupu silisili sa taofia i le auaunaga a le emeperoa, o nisi sa oo lava ina avea o ni tagata faufautua maufaatuatuaina. O i latou na lē faamaoni i le poloaiga a le Atua sa faateaina i latou i se auala na taʻuvalea ai o latou igoa.

12. E ao faapefea i ovasia Kerisiano ona faaalia le faamaoni, ma aiseā ua matuā manaomia ai lenei mea mo le lelei o le faapotopotoga?

12 E ui lava o le faamaoni e tatau ona faailogaina ai olaga o Kerisiano uma, ae ua taʻua faapitoa lava i le Tito 1:8 i le lisi o uiga manaomia mo se tane o le a avea o se ovasia Kerisiano. Ua faapea mai William Barclay o le hoʹsi·os, o le upu Eleni ua faaliliuina i inei o le “faamaoni (loyal),” ua faamatalaina faapea “o le tagata o lē e usiusitai i tulafono e faavavau ia na iai ma ua iai a o leʻi iai so o se tulafono na faia e tagata.” Ua matuā manaomia ai faapea o toeaina e tatau ona uia sea tulaga faamaoni o le usiusitai i tulafono a le Atua. O lenei faaaʻoaʻoga saʻo o le a fesoasoani i le faapotopotoga ina ia tupu aʻe ma ia lava le malosi e fetaiai ai ma tofotofoga ma omiga uma atonu o le a faamataʻuina ai o ia i le avea o se tino po o ona sui taitoatasi. (1 Peteru 5:3) O toeaina tofia ua iai se tiute tauave tele i le lafu ina ia aua lava neʻi faagutugutulua i lo latou faamaoni ia Ieova, auā ua apoapoaia le faapotopotoga ina ia “faaaʻoaʻo i lo latou faatuatua.”—Eperu 13:7.

Le Faamaoni—I le ā le Tau?

13. O le ā sa uiga i ai le faamatalaga “Ua maua e tagata uma lo latou tau,” ma o ā faaaʻoaʻoga e foliga mai e molimau i lenei mea?

13 “Ua maua e tagata uma lo latou tau” o se faamatalaga faavae moni atonu na taʻuina mai e Sir Robert Walpole, o se palemia Peretania o lona 18 o senituri. Ua na aoteleina lelei ai le mea moni faapea i le faagasologa o le talafaasolopito sa masani ai ona faatauina atu ni faamaoni mo ni taui manatu faapito. Manatu i se tagata faaliliu o le Tusi Paia o Viliamu Tinitale, o lē na ia talia ma le sese Enele Filipo e avea o se uo faamaoni. I le 1535 na faalataina ai ma le lē faamaoni e Filipo, Tinitale i ona fili, na taʻitaʻiina atu ai i le faafuasei ona faafalepuipuiina Tinitale ma oti ai a o leʻi oo i lona taimi. Ua faapea mai se tasi tagata tusitala o talafaasolopito faapea o Filipo, atonu o se mea faigaluega a le tupu o Egelani po o tagata Katoliko Egelani, “sa lelei ona totogia mo lana galuega e pei o Iuta.” O le mea moni, sa tautala le tusitala e uiga ia Iuta le Sekara, o lē na taliaina le 30 tupe siliva e avea o le tau mo le faalataina o Iesu Keriso. Ae peitai, e lē tatau ai ona tatou faia se faaiʻuga mai nei faaaʻoaʻoga faapea e na o tupe lava e totogia ai se “tau” mo le faamaoni o se tasi. E leai lava.

14. Na faapefea ona tofotofoina le faamaoni o Iosefa ia Ieova, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?

14 Ina ua talosaga atu le avā a Potifara ia Iosefa ina ia la ‘momoe faatasi ma ia,’ sa tofotofoina ai i inā le faamaoni o Iosefa ia Ieova. O le ā o le a ia faia? Faatasi ai ma se mafaufau ua manino lelei i mataupu silisili sa aafia ai, na solaese ai Iosefa mai le fale, na ia filifili maumauai o le a lē mafai ona ia “faia lenei mea leaga tele ma . . . agasala ai i le Atua.” O le fuafuaga o le faafiafiaina i feusuaiga sa lē mafai ona faatoilaloina ai le faamaoni o Iosefa i lona Atua, o Ieova.—Kenese 39:7-9.

15. Na faapefea ona faaalia e Apisaloma le lē faamaoni, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?

15 Peitai, e iai isi lamatiaga; o le fiasili e mafai ona faavaivaia ai le faamaoni. O le uunaiga lena o le loto sa i tua o le fouvalega a Apisaloma faasaga i lona tamā, le Tupu o Tavita. E ala i le faia o ni taumafaiga faalilolilo, na saili ai e Apisaloma ina ia avea o ia o se tagata taʻutaʻua i tagata. Mulimuli ane, sa ia siʻi atu se ʻautau e faafetaiaia tagata lagolago faamaoni a lona tamā. O lona oti i le lima o Ioapo na aumaia ai le iʻuga i le lē faamaoni o Apisaloma i lona tamā, o Tavita, ae pagā le taui na totogia mo lenei taumafaiga ina ia lafotuina le faatulagaga faatiokarate!—2 Samuelu 15:1-12; 18:6-17.

Le Faamaoni e Leai Sona Tau

16. O le ā ua faaalia i le 2 Korinito 11:3 e uiga i faanaunauga o le loto o Satani?

16 E ui lava ua faapea mai Satani ua iai i tagata uma lana tau, ma sa moni lenei mea e tusa ai o Apisaloma, ae sa lē moni ia Iosefa, ma e lē taitai foi ona moni e uiga i tagata tapuai faamaoni o Ieova. E ui i lea, o le a faia lava e Satani so o se ofo e maua ai i tatou ina ia gausia lo tatou faamaoni i Lē na Foafoaina i tatou. Na faailoa mai e le aposetolo o Paulo lona fefe faapea ina “neʻi pei ona faaseseina o Eva e le gata i lana togafiti,” atonu o le a iʻuvale foi o tatou mafaufauga, ma taʻitaʻiina atu ai i tatou e faagutugutulua i lo tatou faamaoni ia Ieova ma le tapuaiga ia te ia.—2 Korinito 11:3.

17. O le ā ua faatauina e nisi mo faaeaga lē mafaatauina o le auaunaga?

17 Ua alagatatau ai ona tatou fesili ifo ia i tatou lava: ‘Pe e iai se tau o le a ou talia e fesuiai ma loʻu faaeaga o le tapuai atu ma le faamaoni i Lē na Foafoaina aʻu?’ O le mea moni e faanoanoa ai faapea, i le lē pei o Iosefa, o nisi o ē sa avea o auauna tuuina atu a Ieova sa itiiti lava so latou fesili atu mo lea fesuiaiga. E oo lava i nisi toeaina na latou faatauina o latou faaeaga lē mafaatauina o le auaunaga paia mo le olioli lē tumau o le fiafia i feusuaiga lē mamā. Pe o ni toeaina pe leai, o le toatele o i latou o faia lenei mea ua lē mafai ona latou toe faafoisia le autasi o le aiga ua lē iloa, le alofa ma le faaaloalo o le faapotopotoga, ma le faamaoniga a Ieova—o Lē ua na o ia e mafai ona aumaia le malosi e tausia ai pea le faamaoni ma tetee atu ai i so o se tofotofoga mai ia Satani.—Isaia 12:2; Filipi 4:13.

18. Aiseā e tāua ai ona utagia le lapataiga i le 1 Timoteo 6:9, 10?

18 O isi, ona o faanaunauga fiasili ia alualu i luma i tuliloaga faalelalolagi, “ua tuʻia ai ua ati i latou e i latou i puapuaga e tele,” e ui lava i lapataiga manino a le Tusi Paia. (1 Timoteo 6:9, 10) O Tema, o se Kerisiano na taʻua e Paulo, sa leiloa o ia e tusa o lenei faamatalaga, atonu pe sa mo se vaitaimi pe e faavavau. (2 Timoteo 4:10) O le faamaoni ia Ieova e lē mafai ona faagutugutulua e aunoa ma ni iʻuga mataʻutia. “E le ulagia le Atua auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia.”—Kalatia 6:7.

19, 20. (a) O ā nisi o lamatiaga ua fesootai atu ma le soona matamata tele i le televise? (e) O le ā le faaaʻoaʻoga ua faataatia e se tasi o aiga Molimau?

19 I nisi taimi e aliai mai ai le tau o le faiga feagaiga i se auala matuā faaʻoleʻole lava. Mo se faaaʻoaʻoga, ua fai mai se lipoti mai le Iunaite Setete faapea e toatele aiga e faaalu pe tusa ma le ʻafa o o latou itula e feala ai i le aiga e matamata ai i le televise,ae maise lava ua avea ma masani lē mataofia a tagata talavou. Afai e fafagaina muamua lava e se Kerisiano lona mafaufau i televise, i ana faiga faaleituaiga ma faiga sauā, o le a lē pine la ae ona faatoilaloina ana mataupu silisili faa-Kerisiano. O le a faigofie ona taʻitaʻia i le oo atu ina ia lē faamaoni, ua tagata esea mai ia Ieova. Ioe, o na aumea leaga e faaleagaina ai lava amio lelei. (1 Korinito 15:33) E lē tatau ona tatou faagaloina ua apoapoai mai le Tusi Paia ia i tatou ina ia faaalu se taimi e suesue ma mafaufau loloto ai i le Afioga a Ieova. Pe o le faaaluina o le taimi paganoa e malōlō ai i luma o televise ua avea o se fesuiaiga lelei mo taimi na e mafai ona faaaogā ia maua ai le poto lena e taʻitaʻiina atu i le ola e faavavau i le avea o se tagata tapuai faamaoni a Ieova? O le toatele ua oo ina iloa le poto i le upu moni i aso nei sa tatau ona faia ni fetuutuunaiga sili i o latou manatu e tusa ai o lenei mea.—1 Timoteo 4:15, 16; 2 Timoteo 2:15.

20 O Takashi o se tagata faipisinisi Iapani o loo nofo i Egelani. Sa masani ona ia faaaogā le tolu po o le fa itula i le tele o po e matamata ai i le televise ma lona aiga. Ae ina ua uma ona papatisoina o ia ma lana avā i le tolu tausaga ua mavae, na ia faaiʻu mai faapea o le suesuega totino ma le suesuega faale-Tusi Paia ma aiga e tatau ona faamuamua. E ala i le faaitiitia o lona matamata i le televise i le pe na o le 15 i le 30 minute i le aso i se faatatauga, na ia faia ai se taʻitaʻiga lelei i le aiga. E ui lava o le suesuega a Takashi e ao ona faaaogā ai ni Tusi Paia se lua, o le faa-Peretania ma le isi o le faa-Iapani, ae sa vave ona tupu lona tulaga faaleagaga, ma ua auauna nei o ia e avea o se auauna o le faiva i le faapotopotoga e tautala i le gagana faa-Peretania. O lana avā o loo avea o se paeonia lagolago. “Ina ia leoleoina le itu faaleagaga o la ma fanau tama talavou e toalua,” ua ia fai mai ai, “ma te vaavaaia foi ma le faaeteete ma laʻu avā i aso taitasi mea ua ma faatagaina i laua e matamata ai i le televise.” Ua tauia lena aʻoaʻiga o ia lava.

21. O le ā ua tatou iloa e uiga i togafiti faaʻoleʻole a Satani, ma e mafai faapefea ona tatou leoleomaluina i tatou lava?

21 Ua mafai ona tatou mautinoa i lenei mea: E iloa e Satani o tatou vaivaiga, atonu e sili atu lona iloa na i lo le iloa o loo iloa ai e i tatou lava. E leai se mea e taofia ai o ia a o ia taumafai e maua i tatou ina ia faagutugutulua pe faavaivaia lo tatou faamaoni ia Ieova. (Faatusatusa Mataio 4:8, 9.) E mafai la faapefea ona tatou leoleomaluina i tatou lava? E ala i le maumauai e tausia lo tatou tuuina atu i o tatou luma ma e ala i le fiafia i le atiina aʻe o tomai a o tatou auauna i manaoga faaleagaga o isi. I le avea o auauna faamaoni a Ieova, e tatau ona tatou pisi i lana auaunaga ma taʻitaʻiina i taimi uma lava e lana Afioga paia. O le a fesoasoani lenei mea ia i tatou i la tatou faaiʻuga mautu faapea e leai se tau e mafai e Satani ona ofoina mai o le a tosoeseina ai i tatou mai le faamaoni i le Atua.—Salamo 119:14-16.

E Faapefea Ona E Tali?

◻ Ua faaalia mai faapefea e Ieova ma Iesu le faamaoni?

◻ O ā nisi o faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia o le faamaoni?

◻ O le ā ua mafai ona ofo mai e Satani ia i tatou pe taumafai e fai?

◻ Tatou te mafai faapefea ona faamalosia i tatou lava ina ia tumau i le faamaoni i la tatou tapuaiga ia Ieova?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga