Fesili mai le Au Faitau
◼ Pe a maliu se tasi, pe saʻo mo Kerisiano ona avatu ni fugalaau i le aiga po o le aauina atu o ni fugalaau i le fale maliu?
I nisi o atunuu, o le tu masani le faia faapena. Ae o le faaaogāina o fugalaau i maliu i nisi taimi sa iai ni uiga faalotu. O lea, seʻi o tatou iloiloina le mataupu i ni auiliiliga, ae maise lava ona e iai nisi aganuu e foliga mai e iai foi ni fesootaiga faapena ma lotu sese. Ia matau nisi o faamatalaga mai le The Encyclopedia of Religion (1987):
“O fugalaau e fesootai ma le nuu paia e ala i lo latou auaufaatasi ma atua ma atua fafine. O Flora, o le atua fafine Roma o le tau totogo ma fugalaau, e aumaia le matagofie ma le sasala o le manogi i fugalaau . . . E mafai ona faamalieina ma tapuaia atua . . . e ala i le ofoina atu o meaʻai ma fugalaau.
“O le fesootai atu o fugalaau i faiga faalotu o maliu e faia i le lalolagi aoao. E ufiufi e tagata Eleni ma Roma tagata maliliu ma o latou tuugamau i fugalaau. O solu o ē maliliu a le lotu Puta i Iapani e ave agaʻi i luga i luga o se laau e taʻua o le lotus, ma o maa i tuugamau e mafai ona faatiʻetiʻe i luga o laau lotuses ua vane . . . e tuu e tagata Taiti teu fugalaau e afifi i laugasēsē i tafatafa o le tino oti ona liligi lea i luga o le tino oti fagu sausau manogi ina ia faafaigofie ai ona sao atu i le nuu paia i le ola pe a mavae le oti . . . E mafai foi ona avatu fugalaau i taimi paia e ala i le tuuina atu o mea manogi po o ni fagu sausau.”
I le iloa faapea sa faaaogā fugalaau e fesootai ma lotu sese, ua lagona ai e nisi Kerisiano faapea e lē tatau ona latou avatu pe aauina atu ni fugalaau mo se maliu. O o latou faalogona atonu e mafai foi ona atagia mai ai se faanaunauga ina ia alofia tu faalelalolagi, talu ai ona o soo o Iesu “e le ni o le lalolagi” i latou. (Ioane 15:19) Ae peitai, o mau o le Tusi Paia ma manatu masani e fesootai atu ma le mataupu ua aumaia ai se manatu faatatau i ai.
O fugalaau o se vaega o meaalofa a le Atua mo ē ola ina ia olioli ai. (Galuega 14:15-17; Iakopo 1:17) Ua faaaogāina i le tapuaiga moni lana foafoaga o fugalaau matagofie. Sa teuteuina le tuugalamepa i totonu o le fale fetafai i ‘fua o le sekati ma fugalaau matala.’ (Esoto 25:31-34) I mea na vaneina i totonu o le malumalu sa aofia ai pale fugalaau ma laau o pama. (1 Tupu 6:18, 29, 32) Ma le manino lava, o le faaaogāina i ni tulaga faapaupau o fugalaau po o pale e faia i fugalaau, sa lē uiga ai faapea e ao pea i tagata tapuai moni ona lē faaaogāina fugalaau.—Galuega 14:13.
Ae faapefea la e uiga i le mataupu sili ona taatele o le mulimuli atu i aganuu, e pei o aganuu tau i maliu? Ua faasino atu e le Tusi Paia i le tele o aganuu, o isi tu e lē tatau mo tagata tapuai moni, a o isi na mulimuli ai tagata o le Atua. Ua siitia mai i le Muamua Tupu 18:28 le “tu” a tagata tapuai o Paala o le “valaau atu lea ua leo tele, ma latou selei ia te i latou”—o se tu e lē mafai ona mulimuli ai tagata tapuai moni. I le isi itu, e lē o taʻua i le Ruta 4:7 se lē faamaonia o “le masani [tu] i Isaraelu anamua i le faatau mai ma faatau atu.”
O tu faaleatunuu e talia e le Atua atonu e oo lava ina tupu aʻe ai ni mataupu maumauaʻi faalotu. Ina ua faaauivi mai e le Atua le faamanatuga o le Paseka, na te leʻi taʻua ai le faaaogāina o le uaina, ae i le vaitaimi o le uluai senituri, sa fai ma tu le faaaogāina o ipu uaina. Sa leʻi teena e Iesu ma ona aposetolo lenei tu faalotu. Sa latou iloa e leai se mea e teena ai fua, ma na latou mulimuli ai.—Esoto 12:6-18; Luka 22:15-18; 1 Korinito 11:25.
E tutusa lava ma nisi tu o maliu. Sa fai ma tu a tagata Aikupito le atualala o le tagata oti. Sa leʻi tetee faafuaseʻi atu le tamā matua faamaoni o Iosefa faapea, ‘O se tu faapaupau lenei, e tatau ia i tatou o sa Eperū ona aloese ai.’ Na i lo lea, na ia “poloai . . . i ana auauna fomai ia latou atualala i lona tamā,” e manino lava ina ia mafai ai ona tanumia Iakopo i le Nuu Folafolaina. (Kenese 49:29–50:3) Sa mulimuli ane atiina aʻe ai e tagata Iutaia tu eseese o tanuga o maliu, e pei o le faataeleina o le tino ma tanumia i le aso e maliu ai. Sa talia e uluai Kerisiano na tu faa-Iutaia.—Galuega 9:37.
Ae peitai, e faapefea pe a manatu i se tu masani i maliu faapea e iai se uiga e faavae i se mea sese faalotu, e pei o le talitonuga i le lē mafai ona oti o le solu? Ia manatua faapea o nisi tagata latou te “tuu . . . teu fugalaau e afifi i laugasēsē i tafatafa o le tino oti ona liligi lea i luga o le tino oti fagu sausau manogi ina ia faafaigofie ai ona sao atu i le nuu paia i le ola pe a mavae le oti.” O le faapea atonu e iai se tu faapena o le a lē uiga ai faapea e tatau i auauna a le Atua ona teena so o se mea e tālitutusa ma lena tu. A o lē talitonu tagata Iutaia i se “sao atu i le nuu paia pe a mavae le oti,” ae ua faapea mai le Tusi Paia: “Ona la ave lea o le tino o Iesu, ua teuteu i le ie e tanumaʻi atoa ma mea manogi, faapei o le tu a Iutaia i le faataimuaga o le tanuga.”—Ioane 12:2-8; 19:40.
E ao i Kerisiano ona aloese mai faiga e feteenaʻi ma le upu moni faale-Tusi Paia. (2 Korinito 6:14-18) E tumau pea i nisi taimi po o isi nofoaga ona faaliliuseseina ituaiga uma o mea, mamanu, ma faiga, po ua faafesootai atu foi ma aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia. O laau ua tapuaia, o mea e foliga e pei o le fatu ua manatu i ai e paia, ma ua faaaogāina mea manogi i faamanatuga faapaupau. Pe o le uiga o lenei mea faapea e lē tatau i se Kerisiano ona faaaogā mea manogi, faia so o se teuteuga i laau, pe ulaina se maa tāua e foliga e pei o se fatu?a E lē o se faaiʻuga tāua lena.
E ao i se Kerisiano moni ona manatunatu: Pe o le mulimuli atu i se tu o le a faailoa atu ai i isi faapea ua ou talia talitonuga po o faiga lē faale-Tusi Paia? O le taimi ma le mea e fai ai e mafai ona maua ai le tali. O se tu (po o se mamanu) atonu e iai sona uiga sese faalotu i ni meleniuma ua mavae pe iai foi ni uiga faapena i aso nei i se atunuu mamao. Ae ina ia aunoa ma le faamaumau ai o le taimi e suesue ai, ia fesili ifo ia te oe lava: ‘O le ā le vaaiga masani i le mea o loo ou nofo ai?’—Faatusatusa 1 Korinito 10:25-29.
Afai e lauiloa faapea o se tu (po o se mamanu, e pei o le koluse) e iai sona uiga faalotu sese, ia alofia lea tu. I lea, o le a lē auina atu ai foi e Kerisiano ni fugalaau i ni foliga o se koluse, po o se foliga o se fatu mūmū pe afai e manatu i lena mea e iai sona uiga faalotu. Pe atonu e iai foi se auala masani e faaaogā ai fugalaau i se maliu po o le mea o iai se tuugamau faapea e iai sona uiga faalotu. E ao foi i le Kerisiano ona alofia lena mea. E ui i lea, e lē faapea la i le na o le saunia o se teu fugalaau mo se maliu pe avatu ni fugalaau i se uo i le falemaʻi e tatau ona manatu i ai faapea o se faiga faalotu lena e tatau ona alofia.b
I le isi itu, i le tele o atunuu, o le tu o le saunia o fugalaau e taatele lava ma e manatu i ai o se agalelei talafeagai lava lea. E mafai e fugalaau ona avatu sina matagofie ma e mafai ona faia ai se sauniga faanoanoa ia sili atu ona fiafia. E faaono avea foi fugalaau o se faatinoga o le tiga alofa ma le manatu mamafa. I isi nofoaga o le tu, atonu e faaalia ai na lagona ootia e ala i se gaoioiga lima foaʻi, e pei o le saunia o se taumafataga mo le tagata maʻi po o ē o faanoanoa. (Ia manatua le tiga alofa mo Toreka ona sa faaalia lona naunau ma lona manatu mamafa mo isi. [Galuega 9:36-39]) Ona o le faia faapea, e manino lava le leai o se fesootaiga ma talitonuga sese, ua fai ai ma tu a isi Molimau a Ieova ona saunia o fugalaau matagofie mo se uo o i le falemaʻi po o le taimi o se maliu. Ma atonu o le a mafai ai ona latou faaalia atili lo latou naunau ma lagona e ala i galuega aogā.—Iakopo 1:27; 2:14-17.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua leva lava ona faaaogā e tagata faapaupau fugalaau manogi i a latou faamanatuga, ae lē sese mo tagata o le Atua ona faaaogā mea manogi i le tapuaiga moni. (Esoto 30:1, 7, 8; 37:29; Faaaliga 5:8) Tagai foi i le “Pe o ni Teuteuga Ifo i Tupua?” i le Awake! o Tesema 22, 1976.
b E ao lava ona manatunatu i manaoga o le aiga, auā e faasilasila mai e nisi faapea so o se tasi e manao e auina mai ni fugalaau, e ao ona faia ni foai tauofo i le faapotopotoga po o nisi matātā na i lo o lena.