O se Faiva ea mo Oe?
UA FAAALIA e Ieova lona agalelei i le sauniunia o le lalolagi i se tulaga lelei atoatoa ina ia tatou olioli ai i le olaga. Ua ia faatagaina ma le agalelei ia sauniuniga ina ia tumau ai pea e ui lava ina ua uma ona fouvale Atamu ma Eva. O le isi mea e sili atu, ona sa ia faaalia lona alofa lē mafuafuaina i le auina mai o lona Alo ina ia faaolaina le fanau talitonu a tagata mai le iʻuga malaia o le agasala.—Mataio 5:45; Ioane 3:16.
E mafai faapefea ona tatou tali atu i lena alofa? Na fetalai Iesu faapea e tatau ona tatou alolofa atu ia Ieova lo tatou Atua ma o tatou loto atoa, solu atoa, manatu atoa, ma le malosi atoa. E iloa ai i lenei mea faapea e ao ona tuuina la tatou tapuaiga ma lo tatou faamaoni ia te ia ma faapea e ao ona ola o tatou olaga e ōgatusa ma lona finagalo.—Mareko 12:30; 1 Peteru 4:2.
Ae o le ā o aafia ai i le faia o le finagalo o le Atua? Po o iai se auaunaga e mafai ona tatou tuuina atu ia te ia—se faiva e ao ona faia ai so tatou sao?
Se Manaoga mo ni Faifeau
Ua faafenuminumiaia e lotu tagata i le auala e tapuai ma auauna atu ai i le Atua. Ae peitai, ua faaalia i le Tusi Paia faapea e na o le tasi pe lava le lotu moni, “e tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga; e tasi le Atua o le Tamā foi lea o tagata uma lava.” Na fetalai Iesu: “O tagata tapuai moni, latou te tapuai i le Tamā i le agaga ma le upu moni.” O lea ua fautuaina ai i latou: “Ina ia tasi la outou upu uma lava, ina neʻi i ai ni maseiga ia te outou.”—Efeso 4:3-6; Ioane 4:23, NW; 1 Korinito 1:10.
O le fenuminumiai e uiga i le po o lē fea le lotu moni sa amata i tuā i Etena ina ua luʻia e Satani le saʻolele o le pule silisiliese a Ieova e ala i lona fesiligia o le auala o le pulega a le Atua. (Kenese 3:1-6, 13) Ua faaolaola nei pea e Satani lenei tetee i le Atua e ala i aʻoaʻoga feteenai ua salalau atu e ala i faifeau lotu taufaasese o ē ua “liua [i latou e i latou] peiseai o auauna a le amiotonu.” O lea ua fai mai ai le Tusi Paia: “Le au pele e, aua tou te faalogo i agaga uma lava, . . . auā e toatele perofeta pepelo ua o atu i le lalolagi.”—2 Korinito 11:14, 15; 1 Ioane 4:1.
E fiafia lava, ona ua faia e le Atua ni laasaga e foia ai lenei finauga i le pule. I le auina mai o lona Alo e togiolaina le fanau a tagata, ua ia faia ai nei Iesu ma Tupu o le Malo faalelagi o le Atua, faatasi ma le pule e faaumatia ai Satani ma ana perofeta, po o faifeau. O lenei mea o le a faamautinoa ai faapea ua faia le finagalo o le Atua i le lalolagi, mo le faamanuiaga e faavavau o tagata usiusitai.—Tanielu 7:13, 14; Eperu 2:9.
Ua faafaigata e Satani ona iloa nei upu moni. (2 Korinito 4:4) I lea, ua manaomia ai mo i tatou ona auauna o ni faifeau a le Atua, e faaalialia ai le pepelo a Satani, ma molimau atu ai i le upu moni. E lē o faamalosia i tatou e Ieova i lenei auaunaga. O loo manao o ia ia i tatou ia pei o Iesu, ia ofo atu i tatou lava ma le lotomalie ona o le talisapaia ua ia i tatou mo ia atoa ma le mea na ia fai mo i tatou.—Salamo 110:3; Eperu 12:1-3.
Le Faiva Faa-Kerisiano
O Iesu “sa malaga faataamilo mai lea aai i lea aai ma mai lea nuu i lea nuu, ua talaʻi ma folafola atu le tala lelei o le malo o le Atua.” (Luka 8:1, NW) Sa ia toleniina foi ona soʻo ina ia fai ma faifeau e pei o ia ma aauina atu i latou e talaʻi. (Mataio 10:1-14, 27) Mulimuli ane, ona ia tofia lea o i latou ina ia faaauau ona faia o le faiva e oo lava i tuluʻiga o le lalolagi.—Mataio 28:19, 20; Galuega 1:8.
O lenei tofiga ua faatietie atu lea i Kerisiano moni, ma ua uunaia i latou e le agaga o le Atua ina ia talaʻi. E pei ona tupu i le aso Penetekoso i le 33 T.A., o i latou uma lava o ē ua talia le tala lelei ua latou faia le tiute tauave o le faailoa atu lea i le lautele o lo latou faatuatua.—Galuega 2:1-4, 16-21; Roma 10:9, 13-15.
Peitai, o le toatele lava o tagata e lē o mafai ona latou manatu faapea o i latou o ni faifeau. Fai mai Peteru, o se tasi o Molimau a Ieova: “O tane i Siamani e masani lava ona latou manatu faapea o se mea e taʻu faatauvaaina ai i latou pe a talanoa e uiga i le lotu. ‘O le mea lena a taʻitaʻi lotu e fai,’ ua latou fai mai ai.” E tusa ai ma le faamatalaga a Toni, o lē sa avea o se misionare mo le faitau sefulu o tausaga, na faapea mai tagata i Egelani: “E lelei le mea ua e fai mai ai, ma ou te manatu o Molimau a Ieova o ni tagata lelei. Ae, o le alu mai lea fale i lea fale e talaʻi—e matuā lē mafai ona ou faia o lena mea.” O Ben, sa ia suesue le Tusi Paia mo se taimi umi ma se tane Nigeria o lē na ia fai atu i ai: “E lē mafai ona ou faaali atu aʻu i luma o le lautele o talaʻi mai lea fale i lea fale; ae e mafai ona ou tuuina atu tupe i la outou faapotopotoga e fesoasoani ai ia i latou o ē o loo naunau e faia lena mea.” Ioe, e toatele tagata e lē o iai se faatuatua ma le talitonuga malosi lena e manaomia mo le faiva faa-Kerisiano.
Ae ui lava i na mea uma, o le faiva o le talaʻi atu i le lautele, o le tiute tauave a tagata uma lava i le faapotopotoga Kerisiano, e tusa lava po o le ā le matua ma le ituaiga. E lē mo na o toeaina ma auauna o le faiva, o ē ‘taʻimua,’ ae mo Kerisiano lautele foi. Ua apoapoaia tagata uma lava: “Ia ofo atu i le Atua se taulaga o viiga, o le fua lea o o tatou laugutu, o loo taʻutaʻu atu i le lautele lona suafa. . . . Ia outou usiusitai i o outou taʻitaʻi.”—Eperu 13:15, [NW] 17.
I le fetalai atu i se motu o tagata eseese i lana Lauga i luga o le Mauga, na faapea atu ai Iesu: “E le sao atu i le malo o le lagi i latou uma o e fai mai ia te au, Le Alii e, le Alii e; na o le na te faia le finagalo o loʻu Tamā o i le lagi.” I se tasi o tulaga sa ia faaalia ai faapea o le faia o le finagalo o le Atua e aofia ai ma le talaʻi atu i ē lē talitonu. Sa uunaia o ia e ona soʻo ina ia taofia le talaʻi atu i nisi tagata Samaria ina ia mafai ai ona latou aai, ae na ia fetalai atu: “O laʻu mea e ʻai, ia ou faia le finagalo o le na auina mai aʻu, ma faaiu lana galuega.”—Mataio 7:21; Ioane 4:27-38.
Pe Ao ona Fai lea ma Au Galuega?
E masani lava ona filifilia e tagata le tuliloa o le sailia o meaʻai faaletino ma le tamaoaiga. Ae i le Lauga i luga o le Mauga, sa fautuaina ai e Iesu lana au faalogologo faasaga i le popole i le sailia o na mea. Na ia fetalai, “a ia outou toloʻaʻi oa mo outou i le lagi . . . A ia outou muai saili [pea] le malo o le Atua ma lana amiotonu.”—Mataio 6:20, 33.
O le muai saili o le Malo, o lona uiga, o le aua le faatagaina isi faanaunauga e punitia la tatou faiva. Ae peitai, o le faia o lenei mea e lē uiga faapea o le a tuuesea ai isi mea uma lava. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia ina ia aua le lafoaiina tiute tauave moni faaleaiga. Ua iai i tagata uma lava nei tiute tauave. O le lafoaia o na tiute tauave, o le gaoioi lea i se auala e feteenai ma le faatuatuaga faa-Kerisiano. (1 Timoteo 5:8) Ae peitai, e ao ona tatou faia mea uma lava tatou te mafaia i le faiva a o taulimaina foi isi tiute i se auala paleni.
Na fetalai Iesu: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo . . . e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) Ua tuu e mau o loo siomia ma faamaonia ai lena valoaga lona faataunuuga i o tatou aso. Talu mai le 1914 o le tala lelei faapea ua tuuina atu i le Malo le pule e gaoioi ai e tusa ma le pule silisiliese a Ieova ma e faasaga ia Satani ma lana lalolagi. (Faaaliga 11:15-18) E ao ona tatou manatunatu mamafa e uiga i faamaoniga o lenei mea. O le a oo mai lava le gataaga, ma e tatau ona tatou faamaeʻaina le galuega talaʻi a o leʻi oo mai lena taimi. Ua iai ola o tagata i se tulaga lamatia; e mafai ona tatou fesoasoani ina ia faasaoina le toatele o i latou.
Ia Aapa atu mo se Faiva Sili ona Atoatoa
O le toatele o Molimau a Ieova ua tuutoina atu le sefulu po o le sili atu o itula i masina taitasi e fetufaai ai le tala lelei ma isi. E faitau afe ua faaaluina le lua itula po o le sili atu i le aso i le talaʻiga i le avea ma paeonia lagolago, a o isi o loo faaauau pea ona auauna i le avea ma paeonia faasauatoa ma faapito. Ua latou talisapaia le faanatinati o lenei galuega ma mananao ina ia uaʻi atu i se atoatoa e sili ona latou mafaia ina ia faamaeʻaina ai lenei galuega a o leʻi oo mai le iʻuga o lenei lalolagi lē fiafia.
Po ua avea ea oe ma Molimau sogasogā a Ieova? Ia aapa atu la mo le faia o se sao sili ona atoatoa i le auaunaga. Ia faaleleia lou tomai i le talaʻi ma aʻoaʻo atu, ia taumafai ina ia faataunuuina ni mea e sili atu i le faiva. Afai ua e iai i se tulaga e avea ai ma paeonia, ia faia loa. Afai e lē o mafai ona e paeonia e tusa ai ma ou tulaga moni, ia faalaeiau la i latou o ē e mafai ina ia aapa atu mo lenei auaunaga.
Afai e lē o oe o se Molimau tuuina atu a Ieova, aua la e te faapea mai o le faiva e lē mo oe. O se tasi tamaloa inisinia e igoa ia Peteru, sa matuā tetee malosi lava i le auai o lana avā i le tufaina atu o le tala lelei i isi. “E faapefea ona ou tuu atu laʻu avā e talaʻi mai lea fale i lea fale?” sa ia fesili ai. Ae ina ua mavae ni tausaga se tele o ia matauina lona talitonuga mausalī faatatau i le upu moni o le Afioga a le Atua, sa filifili loa foi lenei tamaloa e suesue le Tusi Paia. Nei la, i le pei o lana avā, ua avea ai o ia ma faifeau tuuina atu ma papatisoina o le tala lelei.
O lea aua neʻi taofia oe mai le faaeaga o le auauna atu ia Ieova. Ua matou faalaeiauina oe ina ia e suesue le Tusi Paia ma ia e auaufaatasi ma Kerisiano moni i a latou sauniga. O le a fesoasoani lenei mea ia te oe e faatulaga lou olaga ina ia ōgatasi ma le amiotonu a le Atua ma ia fausia aʻe se faatuatua mausalī i ana fuafuaga. Afai e te agaʻigaʻi i luma e tusa ai ma lenei mea, o le a e agavaa foi la e avea o se faifeau a le Atua. Ona faaeaina ai lea o oe e faia se sao i le tauaveina o lenei poloaiga a Iesu: “O lenei, ia outou o atu e fai . . . soo, . . . ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.”—Mataio 28:19, 20.
Ioe, e iai se faiva e mafai ona fai ai sou sao, ma ua sili atu ona faanatinati na i lo muamua ina ia e faia nei loa faapea.
[Pusa i le itulau 25]
Fai mai se tamaitai tausimaʻi e iai lona aiga e tausia: “Ou te faimalaga mo le sili atu i le tasi le itula i aso taitasi, i le falemaʻi ou te galue ai, o lea, sa ou manatu ai e lē o mafai ona ou paeonia lagolago. Ae sa ou fuafuaina ma le faaeteete aʻu galuega ina ia mafai ai ona faia soʻu sao i le auaunaga i le fanua i taeao po taitasi ae ou te leʻi alu atu i le galuega, i le taimi e malōlō ai le galuega, ma i aso e malōlō ai. E mafai ona e vaai faalemafaufau i loʻu olioli ina ua oo atu i le faaiʻuga o le masina, sa ou faaalu ai le 117 itula i le talaʻiga! Sa ou tufaina atu le 263 mekasini, 22 tusiga mo mekasini, ma sa mafai ona amata ni suesuega faale-Tusi Paia se 3.”
[Pusa i le itulau 27]
O Michael e iai lana fanau laiti e toʻafitu, ma e maualuga lana galuega i se kolisi i Nigeria. O ia foi o se toeaina i se tasi o faapotopotoga Kerisiano. O loo ia te ia foi le manatu e pei o le faitau afe o Molimau:
“Ou te manatu i le faiva o saʻu galuega ma ou te manatua pea le mea na fai mai ai Paulo: ‘Sa ou totō, na faasūsū e Apolo, ae o le Atua sa ia faatupuina.’ O aʻu ma laʻu avā ma te ‘totōina’ i le taimi puupuu i le faia ai o ni talanoaga mai lea fale i lea fale e uiga i lena tala lelei. Ma te ‘faasūsūina’ e ala i le toe foi atu ia i latou o ē na faaalia le naunau ina ia aʻoaʻoina i latou mai le Tusi Paia, e pei ona fetalai Iesu i le mea e ao ona tatou faia. O suesuega faale-Tusi Paia i vaiaso taitasi ua fesoasoani i le matuā toatele o tagata—i nisi itu, o aiga atoa—ua oo ina maua le poto o le upu moni.”