O le Faamanuiaga a Ieova e Faatamaoaiga Ai
“O le faamanuia a Ieova, o lea e faatamaoaiga aʻi; na te le faaopoopo i ai se tiga.”—FAATAOTO 10:22.
1-3. A o popole le toatele e uiga i mea faitino, o le ā le mea moni e uiga i oa faaletino e ao i tagata uma ona iloa?
O NISI tagata, e lē mafai ona mapu le talatalanoa pea i tupe—po o le leai foi o ni a latou tupe. E faanoanoa lava mo i latou ona, i tausaga na seʻi faatoʻā mavae atu, sa tele lava mea na latou talanoaina. I le 1992, e oo lava i atunuu tamaoaiga i Sisifo, na oo ai tagata pule ma tagata faigaluega lautele i se vaitaimi na leai ai ni a latou galuega. E toatele sa tau mānatu po o le a toe iai ea se vaitaimi e toe sologa lelei ai le tamaoaiga.
2 Pe e sese ona tatou popole mo lo tatou lelei faaletino? E leai, auā i se isi itu, o se mea tatau. I le taimi lava e tasi, o loo iai se upu moni faavae, e tatau ona tatou iloa lelei e uiga i oa. E mautinoa lava, o mea faitino uma e aumai i Lē na Foafoaina Mea. O Ia “o le Atua moni, o Ieova, . . . o Lē na fofola le lalolagi ma mea e tutupu mai ai; o Lē ua foai le mānava i tagata o iai, ma le agaga i ē o savavali ai.”—Isaia 42:5, NW.
3 E ui lava e leʻi tofia muamua e Ieova po ai o le a mauoa a o ai foi o le a mativa, a o i tatou uma lava, e tatau ona tatou tali atu ia Ieova e tusa ma le auala o tatou faaaogāina ai so o se mea atonu o tatou maua mai “le lalolagi ma mea e tutupu mai ai.” Afai o tatou faaaogāina a tatou oa e pule ai i luga o isi, e tatau la ona tatou tali atu ia Ieova e tusa ai ma ia mea. Ma, o so o se tasi e auauna i oa na i lo o le auauna ia Ieova, o le a ia iloa faapea “o le na te faatuatua i lona oloa, e paʻū lava o ia.” (Faataoto 11:28; Mataio 6:24; 1 Timoteo 6:9) O le tamaoaiga faaletino e lē ō faatasi ma se loto e gauai ia Ieova, e matuā lē aogā lava.—Failauga 2:3-11, 18, 19; Luka 16:9.
Le Tamaoaiga e Sili ona Tāua
4. Aiseā e sili ai ona lelei le tamaoaiga faaleagaga i lo le tele o oloa faitino?
4 E faaopoopo atu i le tamaoaiga faaletino, o loo tautala le Tusi Paia e uiga i le tamaoaiga faaleagaga. E mautinoa lava, o le ituaiga o tamaoaiga lenei e sili ona lelei. (Mataio 6:19-21) O le tamaoaiga faaleagaga e aofia ai se faiā faamalie loto ma Ieova e mafai ona tumau e oo i le faavavau. (Failauga 7:12) E lē gata i lea, o auauna a le Atua e mauoa faaleagaga, latou te lē matitiva i faamanuiaga faaletino e aogā. I le lalolagi fou, o le mauoa faaleagaga o le a fesootai lea ma le tamaoaiga faaletino. O le a olioli ē faamaoni i se saogalemu faaletino, e matuā eseese lava mai le saogalemu na maua i se tauiviga tiga pe na faataulagaina ai foi le soifua malōlōina faaletino ma le fiafia, e pei ona masani ai i tulaga faapena i aso nei. (Salamo 72:16; Faataoto 10:28; Isaia 25:6-8) O le a latou iloa ai faapea i auala uma lava, “o le faamanuia a Ieova, o lea e faatamaoaiga aʻi; na te le faaopoopo i ai se tiga.”—Faataoto 10:22.
5. O le ā le folafolaga na faia e Iesu e faatatau i mea faitino?
5 E oo lava i aso nei, o i latou o faatāuaina mea faaleagaga, ua latou lagona le toʻafilemu patino e tusa ai ma mea faitino. E moni, latou te galulue ina ia mafai ai ona totogi a latou aitalafu, ma fafaga o latou aiga. Po ua leai foi ni galuega a nisi ona ua vāea mai galuega. Ae e lē o lofituina ai i latou i na popolega. Na i lo o lea, ua latou talitonu i le folafolaga a Iesu ina ua ia fetalai mai: “Aua neʻi outou popole, ma faapea ane. Ni a mea tatou te aai ai, ni a foi mea tatou te inu ai, ni a foi mea tatou te oofu ai? . . . Auā ua silafia e lo outou Tamā o i le lagi e aoga ia mea uma ia te outou. A ia outou muai saili le malo o le Atua ma lana amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou.”—Mataio 6:31-33.
Oa Faaleagaga i Aso Nei
6, 7. (a) Faamatala nisi o vala o tamaoaiga faaleagaga o tagata o le Atua. (e) O le ā le valoaga o loo faataunuuina i aso nei, ma o ā fesili ua lagā e lenei mea?
6 O lea, ua filifili ai tagata o Ieova e faamuamua le Malo i o latou olaga, ma maeu se faamanuiaga ua latou maua! Ua latou olioli ona o le taulau faaoaina o la latou galuega o le faia o soʻo. (Isaia 60:22) Ua aʻoaʻoina i latou e Ieova, ma o loo olioli i le lē mataofiofia o le tafe mai o mea lelei faaleagaga ua saunia e ala i “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45-47; Isaia 54:13) E lē gata i lea, ua i o latou luga le agaga o Ieova, ua faatasia ai i latou i se auuso fiafia faavaomalo.—Salamo 133:1; Mareko 10:29, 30.
7 O lenei mea, o se tamaoaiga moni lava faaleagaga, o se mea e lē mafai e tupe ona faatau. O se faataunuuga mataʻina lea o le folafolaga a Ieova e pei ona faapea mai: “Ina aumaia mea e sefulu aʻi a outou mea uma lava i le fale e tuu ai mea; ina ia i ai mea e ʻai i loʻu fale; ma ia outou tofotofo mai ai ia te au i lenei mea, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau; pe ou te le toina pupuni o le lagi mo outou, ma sasaa atu le manuia mo outou, ina seia silisili ona tele.” (Malaki 3:10) E moni, ua tatou vaaia i aso nei le faataunuuga o lenei folafolaga. Peitai, aiseā ua talosaga mai ai Ieova, le Puna o le tamaoaiga faapea, ia avatua e ana auauna se vaega e sefulu, po o le sefuluaʻi o ana mea? O ai o mauaina aogā mai le sefuluaʻi? Ina ia taliina nei fesili, seʻi o tatou talanoaina pe aiseā na fetalai atu ai Ieova i nei upu e ala ia Malaki i lona lima o senituri T.L.M.
Sefuluaʻi ma Taulaga
8. E tusa ai ma le feagaiga o le Tulafono, o le ā sa faalagolago i ai le tamaoaiga faaletino o Isaraelu?
8 I taimi o Malaki, sa lē tamaoaiga ai tagata o le Atua. Aiseā? Ona sa aofia ai taulaga ma sefuluaʻi. I tuā i lena taimi, sa iai Isaraelu i lalo o le feagaiga o le Tulafono Faa-Mose. Ina ua osia e Ieova lena feagaiga, sa ia folafola atu faapea, afai e tausia e Isaraelu la latou vaega o le feagaiga, ona ia faamanuia lea ia i latou i le faaleagaga ma le faaletino. O lona uiga, sa faalagolago le tamaoaiga o Isaraelu i lo latou faamaoni.—Teuteronome 28:1-19.
9. I aso o Isaraelu anamua, aiseā na finagalo ai Ieova ia Isaraelu e totogi sefuluaʻi ma avatu taulaga?
9 O se vaega o le matafaioi a Isaraelu i lalo o le Tulafono, o le aumaia lea o taulaga i le malumalu ma le totogiina atu o sefuluaʻi. O nisi o taulaga sa faamuina atoatoa i luga o le fata faitaulaga a Ieova, a o isi sa vaevaeina i ositaulaga ma i latou na saunia le taulaga, faatasi ma ni vaega faapitoa e fai ai le taulaga ia Ieova. (Levitiko 1:3-9; 7:1-15) E faatatau i sefuluaʻi, sa taʻu atu e Mose ia Isaraelu: “O mea uma foi e sefulu aʻi mea i le fanua, o saito e luluina i le fanua, po o fua o laau, o mea ia a Ieova; ua paia lava ia Ieova.” (Levitiko 27:30) Sa avatu le sefuluaʻi i tagata sa Levī o ē na galulue i le fale fetafaʻi ma mulimuli ane ai i le malumalu. I le isi itu, na avatu e tagata sa Levī e lē ni ositaulaga, se sefuluaʻi o mea na latou maua i ositaulaga faa-Arona. (Numera 18:21-29) Aiseā na manaomia ai e Ieova tagata Isaraelu e totogi atu sefuluaʻi? Muamua, ina ia mafai ai ona latou faaalia i se auala faaletino lo latou talisapaia mo le agalelei o Ieova. Ma lona lua, ina ia mafai ai ona latou fai meaalofa e tausia ai tagata sa Levī, o ē sa mafai ona uaʻi totoʻa atu i o latou tiute tauave, e aofia ai le aʻoaʻoina o le Tulafono. (2 Nofoaiga a Tupu 17:7-9) I lenei auala, sa mafai ai foi ona lagolagoina le tapuaiga mamā, ma maua ai e tagata uma aogā.
10. O le ā na tupu ina ua lē taulau ona avatu e Isaraelu sefuluaʻi ma taulaga?
10 E ui lava sa faaaogāina tele e sa Levī sefuluaʻi ma taulaga, ae o na mea, o ni meaalofa moni mo Ieova, ma sa tatau ona avea o ni mea e sili ona lelei, e tatau mo ia. (Levitiko 22:21-25) O le ā na tupu ina ua lē taulau ona avatu e tagata Isaraelu a latou sefuluaʻi, pe ina ua latou avatua foi ni mea faatauvaa e fai ma taulaga? Sa leai se faasalaga na fuafuaina e le Tulafono, ae sa iai ni iʻuga na iʻu i ai. Sa taofia ai e Ieova lana faamanuiaga, ma ina ua faamativaina foi tagata sa Levī mai mea faitino e tausi ai i latou, sa tuua loa latou tiute i le malumalu ina ia faia ni galuega e tausia ai i latou lava. I lea, na puapuagatia ai Isaraelu uma lava.
“Ia Outou Mafaufau i O Outou Ala”
11, 12. (a) O le ā na iʻu i ai ina ua tuulafoaiina e Isaraelu le tausia o le Tulafono? (e) O le ā le tofiga na tuuina atu e Ieova ia Isaraelu ina ua uma ona ia aumaia i latou mai Papelonia?
11 I le faagasologa o talafaasolopito o Isaraelu, sa iai nisi sa fai ma faaaʻoaʻoga lelei i le taumafai e tausia le Tulafono, e aofia ai ma le totogiina o sefuluaʻi. (2 Nofoaiga a Tupu 31:2-16) E ui lava sa avea lena mea o se tulafono, ae sa galo pea i le nuu. Sa latou solia pea le feagaiga ma Ieova, seia iʻu lava ina ia faatagaina i latou e faatoilaloina, ma i le 607 T.L.M., na ave faapagotaina ai i latou i Papelonia.—2 Nofoaiga a Tupu 36:15-21.
12 O se aʻoaʻiga mamafatū tele lena, ae ina ua mavae le 70 tausaga, ona toe faafoisia ai lea o i latou e Ieova i lo latou nuu moni. O le tele o valoaga e uiga i le Parataiso, o loo i le Isaia, sa muai faataunuuina ina ua uma ona toe faafoisia i latou. (Isaia 35:1, 2; 52:1-9; 65:17-19) Ae o le mafuaaga autū na toe aumaia ai e Ieova lona nuu, e lē ina ia atiina aʻe se parataiso faalelalolagi, ae ina ia toe fausia le malumalu ma toe faafoisia le tapuaiga moni. (Esera 1:2, 3) Afai e usiusitai Isaraelu ia Ieova, o le a maua aogā faaletino, ma o le faamanuia a Ieova o le a faatamaoaigaina ai i latou i le faaleagaga atoa ma le faaletino. Ma le tusa ai, i le 537 T.L.M., ina ua latou taunuu atu i lo latou nuu moni, sa fausia loa e tagata Iutaia se fata faitaulaga i Ierusalema ma amata ona galulue i le fausiaina o le malumalu. Ae peitai, sa latou fetaiaʻi ma teteega malolosi ma taofia ai le galuega. (Esera 4:1-4, 23) O le iʻuga, sa lē maua e Isaraelu le faamanuiaga mai ia Ieova.
13, 14. (a) O le ā na iʻu i ai ina ua faatamala Isaraelu i le toe fausiaina o le malumalu? (e) Na faapefea ona toe fausia le malumalu mulimuli ane, ae o ā isi mea na lipotia mai faapea na atili faatamala ai Isaraelu?
13 I le tausaga e 520 T.L.M., na faatūina ai e Ieova perofeta o Hakai ma Sakaria ina ia uunaia Isaraelu e toe foi e galulue i le fauina o le malumalu. Sa faaalia e Hakai faapea, sa pagatia le nuu i le mativa i mea faitino ona o lo latou lē maelega mo le fale o Ieova. Na ia faapea atu: “O lenei, o loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, Ia outou mafaufau i o outou ala. Ua outou totō mea e tele, a e itiiti mea ua outou au mai ai; ua outou aai, a e lei maoona ai outou; ua outou feinu, a e lei malilie ai outou, ua outou oofu, a e lei mafanafana ai outou; o le ua galue foi i se taui, e fai lana taui e fafao i le taga ua pūpū solo. O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, Ia outou mafaufau i o outou ala. Ina o ae ia outou i le mauga, ma outou aumaia laau, ma outou faia le fale; ona ou fiafia lea i ai, e viia ai foi au, ua fetalai mai ai Ieova.”—Hakai 1:5-8.
14 I le faalototeteleina e Hakai ma Sakaria, na mafaufau ai tagata Isaraelu i o latou ala, ma na toe fausia ai le malumalu. E ui i lea, i le 60 tausaga ua mavae, na toe asiasi atu ai Neemia i Ierusalema ma iloa ai ua toe tuulafoaiina foi e Isaraelu le Tulafono a Ieova. Sa ia faasaʻoina lenei mea. Ae i se asiasiga lona lua, sa ia iloa ai foi ua oo atu ina toe leaga mea. Fai mai lana lipoti: “Na ou iloa foi e lei aumaia tufaaga a sa Levī; auā o sa Levī ma e pepese ua faia le galuega, ua latou sosola taitoatasi i lona fanua.” (Neemia 13:10) Na faasaʻoina lenei faafitauli, “ona au mai lea e Iuta uma o mea e sefulu aʻi le saito ma le uaina ma le suāuu i fale e tuu ai mea.”—Neemia 13:12.
Faoa Mea a Ieova
15, 16. O ā mea sa faatamala ai Isaraelu, ma aʻoaʻia ai loa e Ieova e ala ia Malaki?
15 Atonu sa faia foi valoaga a Malaki i lena lava vaitaimi, ma ua taʻu atili mai e le perofeta ia i tatou e uiga i le lē faamaoni o Isaraelu. Ua ia faamauina afioga a Ieova ia Isaraelu: “ʻAfai o aʻu o le tamā, o i fea ni ou āva ia te aʻu? Afai foi o aʻu o le alii sili, o i fea le mataʻu ia te aʻu?’ Ua fetalai mai Ieova o ʻau ia te outou, O outou faitaulaga o ē inoino i loʻu igoa.” O le ā le mea na sese? Ua faamatala mai e Ieova: “A outou aumaia le manu tauaso e fai ma taulaga, [ua outou faapea ane]: ‘E leai se mea e leaga ai.’ A outou aumaia le manu pipili po o se manu maʻi [ua outou fai ane]: ‘E lē leaga lava.’”—Malaki 1:6-8, NW.
16 I lenei auala manino, ua faaalia ai e Malaki faapea, a o aumaia e tagata Isaraelu taulaga, o tulaga sili ona leaga o nei mea, sa faaalia ai le matuā lē faaaloalo. Sa tusia foi e Malaki e faapea: “ʻTalu mai aso o outou tamā, ua outou teteʻa ese ai i aʻu tulafono, ma outou le usiusitai i ai. Foi mai ia ia te au, ona ou foi atu lea ia te outou,’ ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” Sa lē mautonu tagata Isaraelu po o le ā tonu lava le mea e ao ona latou fai, o lea na latou fesili atu ai: “Matou te foi atu ma ni a?” Na tali mai Ieova: “Pe faoa e le tagata mea a le Atua? A o outou ua outou faoa aʻu mea.” Sa mafai faapefea ona faoa e Isaraelu mea a Ieova, o le Puna o oloa uma? Na tali mai Ieova: “Ua outou faoa mea e sefulu aʻi a outou mea, atoa ma taulaga.” (Malaki 3:7, 8, NW) Ioe, ona o le lē taulau ona aumaia o a latou sefuluaʻi ma taulaga, na faoa ai e Isaraelu mea a Ieova!
17. O le ā le fuafuaga na faia ai sefuluaʻi ma taulaga i Isaraelu, ma o le ā le folafolaga na faia e Ieova e faatatau i sefuluaʻi?
17 Ua faaalia i lenei talaaga faatalafaasolopito le tāua o sefuluaʻi ma taulaga i Isaraelu. Sa avea ia o ni mea e faaalia ai le talisapaia o lē foai. Ma sa fesoasoani ia mea e lagolagoina ai le tapuaiga moni i se auala faaletino. I lea, na faaauau ai ona faalaeiau atu Ieova ia Isaraelu: “Ina aumaia mea e sefulu aʻi a outou mea uma lava i le fale e tuu ai mea.” I le faaalia o le mea e mulimuli mai pe afai latou te faia, na folafola atu ai e Ieova: “Ou te . . . sasaa atu le manuia mo outou, ina ia seia silisili ona tele.” (Malaki 3:10) O le faamanuiaga a Ieova o le a faatamaoaiga ai i latou.
Faamasinoina e “le Alii Moni”
18. (a) O le afio mai o ai, ua lapatai atu ai Ieova? (e) O anafea na taunuu ai le afio mai i le malumalu, o ai na aafia ai, ma o le ā na iʻu i ai mo Isaraelu?
18 Sa lapatai mai foi Ieova e ala ia Malaki e faapea, o le a ia afio mai e faamasinoina ona tagata. “Faauta! Ou te auina atu laʻu sāvali, na te sauni le ala i oʻu luma. E faafuasei foi ona oo mai i Lona malumalu o le Alii moni, o lē ua sailia e outou, ma le sāvali lava lea o le feagaiga o lē ua outou naunau i ai. Faauta! o le a afio mai lava o ia.” (Malaki 3:1, NW) O anafea na taunuu ai le afio mai i le malumalu lea na folafolaina mai? I le Mataio 11:10, na sii mai ai e Iesu le valoaga a Malaki e uiga i se sāvali o lē o le a na saunia le ala ma na faatatauina lea ia Ioane le Papatiso. (Malaki 4:5; Mataio 11:14) O lea, i le 29 T.A., na oo mai ai le taimi mo le faamasinoga! O ai le sāvali lona lua, le sāvali o le feagaiga o lē o le a ō mai faatasi ma Ieova, “le Alii moni,” i le malumalu? O Iesu lava ia, ma i ni taimi se lua na afio mai ai o ia i le malumalu i Ierusalema ma ia matuā faamamāina ai i se auala mataʻina, i le tutuliina i fafo o tagata lē faamaoni sa fesuiaia tupe. (Mareko 11:15-17; Ioane 2:14-17) E faatatau i lenei taimi o le faamasinoga i le uluai senituri, na fesili faavaloaga mai ai Ieova: “O ai se na te lavā tali le aso o lona afio mai? o ai foi se na te tulai pe a faaalia mai o ia?” (Malaki 3:2) O le mea moni, sa leʻi mafai ona tulai atu Isaraelu. Sa asiasia i latou, ma iloa ai lo latou lē ausia o tulaga e manaomia e Ieova, ma i le 33 T.A., na lafoaiina ai i latou mai le avea o se nuu filifilia mo Ieova.—Mataio 23:37-39.
19. I le ā le auala na toe foi mai ai ia Ieova se vaega totoe i le uluai senituri, ma o le ā le faamanuiaga na latou maua?
19 Ae peitai, na tusia foi e Malaki e faapea: “E nofo o ia [Ieova], o lē tunu ma faamamā i le ario; na te faamamāina le fanauga a Levi, na te faateʻa ese foi le eleele ia te i latou e pei o le auro ma le ario; latou te avatu ai ia Ieova le taulaga e fai i le amiotonu.” (Malaki 3:3) I le ōgatasi ma lenei mea, a o lafoaiina le toatele o i latou i le uluai senituri o ē na faapea mai o loo auauna ia Ieova, ae na faamamāina ai nisi ma toe foi atu ia Ieova, ma ofoina atu taulaga e mālie ia te ia. O ai i latou na? O i latou ia o ē na tali atu ia Iesu, le sāvali o le feagaiga. I le Penetekoso o le 33 T.A., na faapotopoto faatasi ai le toʻa 120 o i latou o ē na tali atu, i se potu pito i luga i Ierusalema. I le faamalosia e le agaga paia, sa amata ai ona latou tuuina atu meaalofa o taulaga e faia i le amiotonu, ma sa vave lava ona tupu lo latou faitau aofai. Sa leʻi pine, ae salalau atu loa i latou i le Emepaea atoa o Roma. (Galuega 2:41; 4:4; 5:14) I lea, na toe foi atu ai se vaega totoe ia Ieova.—Malaki 3:7.
20. Ina ua faaumatia Ierusalema ma le malumalu, o le ā na tupu i le Isaraelu a le Atua?
20 O lenei vaega totoe o Isaraelu, lea na aofia ai ma Nuu Ese ua faapipii atu i ai, e pei ona faapea mai, o le pogai po o le aʻa o Isaraelu, na tupu mai ai le ‘Isaraelu fou a le Atua’ o se nuu na faia aʻe i Kerisiano sa faauuina e le agaga. (Kalatia 6:16; Roma 11:17) I le 70 T.A., na oo mai ai i luga o Isaraelu faaletino le “aso e mu ai pei se umu” ina ua faaumatia Ierusalema ma lona malumalu e ʻau a Roma. (Malaki 4:1; Luka 19:41-44) O le ā le mea na tupu i le Isaraelu faaleagaga a le Atua? Sa faaalia e Ieova lona “alofa . . . ia te i latou, e pei ona alofa o le tagata i lona atalii ua auauna ia te ia.” (Malaki 3:17) Sa utagia e le faapotopotoga o Kerisiano faauuina le lapataiga faavaloaga a Iesu. (Mataio 24:15, 16) Na faasaoina i latou, ma o le faamanuia a Ieova, sa faaauau pea ona faatamaoaigaina ai faaleagaga i latou.
21. O ā fesili o loo totoe e uiga i le Malaki 3:1 ma le 10?
21 Maeu se taʻumamāina o Ieova! Ua faapefea la ona faataunuuina le Malaki 3:1 i aso nei? Ma e ao faapefea ona tali atu se Kerisiano i le faalaeiauga i le Malaki 3:10 ina ia aumai mea e sefuluaʻi o mea uma i le fale e teu ai mea? O le a talanoaina lenei fesili i le isi mataupu o sosoo mai.
Pe Mafai ona E Faamatalaina?
◻ E mautinoa lava, o ai le Puna o oa uma?
◻ Aiseā e sili ai ona lelei le tamaoaiga faaleagaga i lo o oa faitino?
◻ O le ā le fuafuaga na faia ai sefuluaʻi ma le ofoina atu o taulaga i Isaraelu?
◻ O anafea na afio mai ai Ieova, “le Alii moni,” i le malumalu ina ia faamasinoina Isaraelu, ma o le ā na iʻu i ai?
◻ O ai na toe foi atu ia Ieova ina ua mavae ona ia afio mai i lona malumalu i le uluai senituri T.A.?
[Ata i le itulau 95]
Na afio mai Ieova i le malumalu e ala i lona sui, le sāvali o le feagaiga mo le faamasinoga i le uluai senituri T.A.