I Sasae ma Sisifo, ua Faamalosia ai e Ieova Ona Tagata
I OGANUU o loo faasaina ai le galuega talaʻi, i laufanua ua matuā vaevaeina e faiga sauā, ma i atunuu na faatoʻā aveesea talu ai nei faasāsāaga—o le mea moni, i le lalolagi atoa—o loo faaauau ai pea ona tuuina atu e Ieova i ana Molimau le “matuā tele o le mana.”—2 Korinito 4:7.
Uluola i Lalo o Faasāsāaga
I se atu motu (akipeleko) i Sasae Mamao, sa faasaina ai le galuega mo le sili atu nei i le 17 tausaga. Po o loto vaivai ai ea Molimau? E matuā leai lava! Ia Me i le tausaga ua mavae, na latou ausia ai se tumutumuga fou e 10,756 o le au talaʻi, ma mai i lena aofaiga, e 1,297 i latou sa auauna o ni faifeau faataimiatoa. A o faasolo ina leaga tulaga o le lalolagi, ua sili atu nei ona fiafia tagata o le motu e faalogo i le upu moni. O lea, ua latou lipotia atu ai le 15,654 suesuega faale-Tusi Paia na faia i aiga o tagata loto naunau. Muamua atu, e 25,397 i latou na auai i a latou sauniga na faia ma le filemu e faamanatu ai le maliu o Iesu.
Ina ua faia Tauaofiaga Itumalo o le “Aʻoaʻoga Mai le Atua”—ma le faautauta e tusa ai ma tulaga o le atunuu—na olioli ai uso e taliaina i la latou lava gagana a latou kopi, o lomiga foi na sa tatalaina i le Iunaite Setete. Sa tauofo le au faaliliu, i latou e siakiina lomiga, ma isi e galulue ovataimi ina ia mafai ai ona saunia le lomiga autū e faitau selau ona itulau, mo le tatalaina e tusa ai ma le faasologa. Ma sa fiafia se falelomitusi i fafo [e lē ni Molimau] e faia se galuega matagofie o le lolomiina ma tuufaatasia. Sa faafiafiaina le ʻau usufono e taliaina le lomiga, faatasi ma ona ata matagofie felanulanuai e sili atu i le afe. E toatele tagata maualuluga o le malo latou te faaaloalogia Molimau a Ieova, ma o teteega, e sau faapitoa lava mai taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. E iai le faamoemoe ua lē o toe umi se taimi ona tatalaina lea o le faasāsāaga.
Ae Faapefea Atunuu o Amerika?
O Molimau a Ieova i nei atunuu i Sisifo, e autasi ma o latou uso i Sasae e ala i le faafetaiaia ma le loto tetele o o latou faafitauli, ma ua fesoasoani le agaga paia o Ieova ia i latou e foia tulaga faigata. Seʻi fai ma faaaoaoga le lipoti lea o loo mulimuli mai mai se atunuu o Amerika Latina, i inā, e uia ai pea le togavao e se vaega o tagata latou te pulea le gaosia ma faatauina atu o fualaau faasaina.
Na malaga atu se vaega o Molimau i se pasi i se oganuu tu ese. A o feosofi ese i latou mai le pasi, sa latou vaaia ai se auala ʻalo laitiiti e ui ese atu ai mai le nuu. O lea, na ō atu ai uso e toalima e fia iloa po o fea e tau i ai lenei auala laitiiti e leʻi faatāina, ae totofi tuafāfine ma tamaiti e galulue i le nuu. Ua faamatala mai e se tasi o uso e faapea:
“O le savalia o le auala mo le lua itula na iloa ai le tau leai o ni fale. Ona faafuasei lava lea ona feosofi mai ni tamaloloa faaauupegaina se toavalu mai le togavao, e ufiufi o latou ulu. O nisi sa iai fana taavili, a o isi o sapelu. O le ā lenei mea ua matou fesagai? Sa matou fesili atu po o le ā le mea o latou mananao i ai, ae na faatonuina i matou e fifilemu ma aua le pisa—ae tau lava o le savavali pea i luma. Sa matou faia faapena! I le isi lua itula, sa matou savalia ai le togavao mafiafia, ma matou taunuu ai i se fanua laolao ma e mautinoa lava o se toagalauapi ua faaauupegaina. I so o se mea lava, sa iai leoleo ma a latou fana. I le ogatotonu, sa iai se fale ua fausiaina lelei, lea na taitaiina atu i ai i matou.
“Ina ua matou nonofo i lalo, sa faafeiloai mai loa se tasi e foliga mai o le taʻitaʻi lea o le toagalauapi. Sa laei mamā o ia, e poto, ma e mamalu foi. Sa ia faasino atu i se tasi o o matou uso ma fai atu e tu i luga. Ona ia fesili atu lea i ai: ‘O le ā lou manatu e uiga i la matou vaega?’ I le iloa lelei o le mea lea sa matou iai, na tali atu ai le uso e faapea: ‘Ioe, ua matou iloa e uiga i la outou vaega, ae leai so matou naunau i ai po o so o se isi lava vaega faapolotiki. Na pau lava le mafuaaga ua matou ō mai ai i inei, ina ia talaʻi atu e uiga i le Malo o Ieova le Atua e ala ia Keriso Iesu. O le a lē pine ona ia faaumatiaina lea o malo faapolotiki uma o lenei faiga o mea, ma aumaia faamanuiaga ofoofogia i tagata o lenei lalolagi i lalo o tulaga Parataiso—o se mea e lē mafai e se tagata po o se vaega o ni tagata ona faia.’
“Sa suia le uiga o le tamaloa. Ma sa ia tuufesili mai. ‘O fea na e aʻoaʻoina mai ai nei mea uma? Na faapefea ona e sauniuni e te tautala faapena?’ Mo se itula ma le ʻafa, sa mafai ai ona matou tuuina atu se molimau lelei e uiga i tulaga o le lalolagi, ma faailoa atu i ai faapea, ua faailoa mai i le Tusi Paia le faamoemoega e tasi mo tagata. Sa matou faamatala atu foi i ai le Roma mataupu e 13—faapea matou te usiusitai i faipule silisili ia o loo pule, ae afai e iai se mea e feteenai ai le Afioga a Ieova ma a latou upu, matou te usiusitai muamua i lo matou Atua, o Ieova. Na mulimuli ane matou ofoina atu ia te ia ni tusi sa ia i matou. Ma na ia aveina tusi e tolu ma se Tusi Paia, ma o se mea na matou ofo tele ai, ona sa ia tuuina mai ia i matou se meaalofa mo tusi. Sa faapea mai o ia, o le a ia faitauina ia tusi.
“Ona sosoo ai lea ma le geno atu o le taʻitaʻi i se tasi o tamaloloa e ave i matou i fafo ma le toagalauapi. Sa leʻi pine lava ae matou toe ō i lo matou ala e foi atu ai, ma faafetai ia Ieova mo le manumalo na matou maua i se isi vala o le galuega o le molimau atu.”
I Aferika Fesaeaina i Taua
I le taurotoaiga i le va o Sasae Mamao ma Sisifo mamao, o loo taatia ai le konetineta o Aferika. O fetauaiga a ituaiga, ua liua ai nisi o atunuu i inā i taaviliga malolosi o faiga sauā. I Laiperia, ua toe aafia malosi ai foi tagata o Ieova ona o le matuā tele o taua a tagata o le atunuu. Muamua, sa iai se fetauaiga i totonu ma faataamilo i le aai laumua ia Oketopa ma Novema 1992. O lea, a o salalau atu le taua i le itu i mātū o le atunuu, sa taape uma ai faapotopotoga a o sosola atu uso i le togavao faatasi ai ma isi tagata uma o le atunuu. Ae peitai, e leʻi faaitiitia ai lo latou maelega. A o latou sosola, sa latou talaʻi fano atu ai, ma o lenei mea na iu i le tuuina atu ai o se molimau sili i nofoaga aupito maotua o le atunuu.
O se tasi faapotopotoga o uso na tuua faamalosi o latou aiga, sa latou fausia se Maota o le Malo i le ogatotonu o se faatoaga o togapulu. I se aai e tulata i le nofoaga o le taua, a oo i le ao, ona sosola lea o tagata o le nuu i le togapulu lea e siomia ai i latou ina ia sao mai ai i pomu na e faapauu mai i luga. O uso i lena nuu (e aofia ai ma le toatele o tagata talaʻi na sosola mai le laumua o Monrovia), sa faamaopoopoina le faiva i le fanua, ma sa mafai ona vaaia e lē aunoa o talaʻi atu i le faitau afe o tagata o loo lalafi i lalo o le togapulu! I so o se taimi e sau ai se vaalele, e feosofi uso ma tuafāfine i se ʻautu latalata ane, ma pe a mavae atu lea tulaga matautia, ona toe faaauau foi lea o la latou molimau atu.
O se mea e ofo ai, ona e ui lava i nei tulaga o fetauaiga a le atunuu, ae sili atu i le faitau afe tagata talaʻi i le tele o faapotopotoga na mafai ona auina atu a latou lipoti i le Sosaiete, na faaaluina le 18.1 itula i le faiva i le fanua, ma e 3,111 suesuega faale-Tusi Paia o loo faia i masina taitasi.
I Aferika i tausaga e fa ua mavae, na aveesea ai faasāsāaga mai le galuega a Molimau a Ieova i atunuu e 18. Ma o le olioli o olioli! Ia Aokuso 12, na tatalaina ai le faasāsāaga o Molimau i Malawi, lea na tuuina atu ia Oketopa 1967. Sa olaola pea le talaʻiina faalilolilo o le tala lelei, ae ua mafai nei e Molimau ona agaʻi i luma ma le saoloto e ui lava o le a latou faatalitali i le toetu, e toe feiloai ai ma le toatele o a latou paaga pele o ē na fasiotia e tagata faasauā.
I Mozambique, na sainia ai se maliega o le filemu ia Oketopa 4, 1992. O oganuu sa faigata ona oo atu i ai muamua ona o faatamaiaga o taua na faia i le 16 tausaga ua mavae, ua ausia nei. I le vaipanoa o Carioco, na toe faavaeina ai fesootaiga ma uso ma tuafāfine e 375 o ē na matuā lē toe maua lava ni fesootaiga ma le faalapotopotoga mo le fitu tausaga ua mavae. Na faia se fonotaga faapitoa e tasi le aso i Milange, le laumua o le itumalo sa lauiloa muamua o se nofoaga sa faafalepuipui ai tagata, ma o le nofoaga autū mo le “toe aʻoaʻoina” ai o Molimau a Ieova, o le toatele o i latou o ni tagata sulufai mai Malawi. O se aofaiga e maofa ai ona e 2,915 tagata na auai, e aofia ai ma le pule o le aai, o lē na ia faafeiloaia Molimau a Ieova. O lea, o le nofoaga autū na avea muamua ma nofoaga e “toe aʻoaʻoina” ai, sa avea ma ogatotonu mo le aʻoaʻoga mai le Atua mo lena aso.
Na tusi mai se misionare e faapea: “E tusa ai ma o tatou uso na iai i toagalauapi o tagata sulufai i le Itumalo o Tete, na faia ai e se sui o le UNHCR (Komesina Sili o Malo Aufaatasi mo Tagata Sulufai) se faamatalaga lelei e tusa ai ma mea na ia matauina. Fai mai o ia, sa faamaopoopoina e Molimau a Ieova lava latou o latou toagalauapi, e ese mai isi vaega. Na faapea mai o ia, ‘E na o lo latou toagalauapi lava le nofoaga sa pulea lelei,’ na ia faaopoopo mai e faapea, ‘O Molimau a Ieova e mamā, maopoopo, ma e aʻoaʻoina.’ Ona ia ofo mai lea na te aveina aʻu i se vaalele i luga aʻe o le togavao ina ia ou vaai lava aʻu i ai. Mai i lugā, na faasino mai ai e le pailate ni toagalauapi se lua. O le tasi, sa leaga ma palapalā, e putuputu le fauina o fale, e lē fuafuaina lelei. O le isi toagalauapi, sa taatia lelei mai, e sasaʻo lelei atufalega ma e vā i auala. E mamā foliga mai o fale, e salu mamā o latou lotoā. O nisi foi fale, sa vali i vali na faia e i latou lava. Na faapea mai le pailate, ‘Seʻi mate mai po o lē fea toagalauapi e o outou tagata?’ Sa o se olioli tele mo aʻu le feiloai atu i uso i lena toagalauapi. Ua iai nei faapotopotoga e valu i lenei nuu o Molimau.”
I “le Atunuu o le Aeto”
E leai, e lē o le aeto a Amerika! I le va o Sasae ma Sisifo, o loo taatia ai se atunuu o Europa, o Alapania, o lona igoa i la latou lava gagana, o Shqipëria, o lona uiga “O le Atunuu o le Aeto.” Talu ai nei lava, na faatoʻā tatalaina ai faasāsāaga sauā o Molimau a Ieova mo le 50 tausaga i lenei atunuu, ma ua mafai ai ona aufaatasi ma o latou uso mai Sasae ma Sisifo, ma ua matuā olioli i lo latou saolotoga e tapuai ai. Ua latou matuā ‘faaaogā tatau aso o lenei olaga.’ (Efeso 5:16) O le uluai fonotaga i le tala faasolopito o Alapania, o le fonotaga lea e tasi le aso, na faia i le Faletifaga o le Malo, i le laumua o Tiranë, i le Aso Sa, Mati 21. I le aoauli o le Aso Toonai, na matuā faamamā ai e le toʻa 75 o Molimau sa tauofo se nofoaga tuai sa fai ai ni fonotaga e avea ma maota fono ua iila ma mamā. Sa matuā ofo le pule. Ma e faailoa atu foi e faapea, mai lea au tauofo e toʻa 75, e na o le toʻa 20 ua papatisoina!
Sa manaia le tau. A o taunuu mai sui usufono mai atunuu i fafo, o faafeiloaiga—sa matuā tele le lūlū lima ma fusifusi—na avea ai lena aso fono faapitoa ma aso e sili ona faapitoa. Ma lima na sisii i luga, na faia ai e le uso o Nasho Dori le tatalo amata. Na papatisoina o ia i le 1930 ma ua puaoa lana vaai. Sa faia le polokalama i le gagana Alapania, o le tele o vaega sa faia e paeonia faapito mai atunuu ese. Sa usuina e le toʻa 585 na auai le pese “Tuuina atu Faa-Kerisiano”—o se tasi o pese mai pese e ono na faaliliuina i le gagana Alapania mo fonotaga—a o savavali atu uso ma tuafāfine fou e toʻa 41 i se vaitaele na saunia ma le agalelei e uso asiasi mai Eleni i totonu o le Maota o le Malo o le atunuu lava lea. Maeu se suiga! I le taimi muamua, o le umia o se Tusi Paia, o lona uiga o lou alu atu lea i le falepuipui, ma o sauniga sa faatapulaa i ni vaega pe toalua pe toatolu ni tagata.
I le aso na sosoo ai, ina ua maeʻa le fonotaga na maua ai e le ofisa o le Olo Matamata se telefoni mai le faatonu o le faletifaga. E masani lava ona ia lē amanaia po o ai e faaaogāina le fale. O le galuega lena a le faatonu fesoasoani. Ae na fai mai o ia: “Sa faagaeetia aʻu ou te telefoni e faafetai atu. Ou te leʻi vaaia muamua lava lenei nofoaga ua matuā mamā faapenei. Afai ou te faamatalaina le mamā lea, ou te faapea atu, o se savili mālū mai le lagi lea na alu ifo i lo matou faletifaga ananafi. So o se taimi lava tou te fia faaaogāina ai nei fale, faamolemole toe ō mai, ma o le a matou tuu faamuamua outou i le faasologa. E tou te iloa, e ao ona matou faatagaina outou tou te ō mai i le taitolu masina e faaaogā e aunoa ma se totogi.”
Na toe foi atu Molimau i o latou lava aai ua faamalosia ma le loto faafetai ma amata ona sauniuni mo le Faamanatuga o le maliu o Iesu. I le na o le 15 aso mulimuli ane ai, i le Aso Lua, Aperila 6, o le uluai taimi lea ua faia ai ma le saoloto le Faamanatuga i nofoaga e fitu.
I le taulaga o Berat, na oso aʻe ai le aofaiga o ē na auai i sauniga i le tusa ma le 170, ma sa matuā feai le patele o le aai. Mai le 33 o le au talaʻi o le Malo i Berat, e toʻa 21 na papatisoina i le fonotaga. Na lipotia mai e Berat le toʻa 472 o ē na auai i le Faamanatuga. Sa mataina foi ē na auai i isi Faamanatuga e tele ona o le iuga o le taitaiga lelei na faia e paeonia faapito.
I le aai o Shkodër, i Alapania, e sili ona toatele ai Katoliko, o i inā e iai se falesa tele, na amata ai e le lotu ona lomia se nusipepa o tala faalemasina, ma i lomiga taitasi, e iai se mataupu “Pe Faapefea ona Alofia Molimau a Ieova.” Na faapea mai le lomiga talu ai nei: “Ua pulea faamalosi e Molimau a Ieova Shkodër”! Na aoaoina e se ʻau tele o Molimau e toalua i inā ni tagata faautauta amio lelei se toʻa 74 i le Faamanatuga. Ina ua uma ona faalogologo i le lauga o le Faamanatuga, na talosaga atu ni aiga se toʻa 15 mo ni suesuega faale-Tusi Paia i aiga. I se isi taulaga, o Durres, o i inā sa iai se ʻau o Molimau e toafa, sa mataina ē na auai e toʻa 79.
Ona o le tetee e ala mai i talavou Katoliko o ē na latou faamatauina le tutulieseina o Molimau i le tauaia i maa, na siitia atu ai le sauniga o le Faamanatuga mai se nuu i le mauga o Kalmeti i Vogel, i le fale o se uso i lena nuu, ma e toʻa 22 na auai ma le fifilemu i inā. E toalima le au talaʻi i lenei vaega, o le toatolu o i latou na papatisoina ai i le fonotaga i Tiranë.
I Vlorë, na talia ai e ni tane talavou se toalua se kopi o Le Olomatamata, faitau i ai, ma na tusi atu i le Sosaiete e faapea: “Ua ma taʻua nei i maua o ni Molimau a Ieova ona o le upu moni lea ua ma aʻoaʻoina mai Le Olomatamata. Faamolemole, auina mai se fesoasoani ia i maʻua.” Sa tofia ni paeonia faapito se toalua i inā, ma o le tasi o nei tane talavou sa vave lava ona agavaa e avea ma tagata talaʻi. Sa fiafia o ia e iai faatasi ma le toʻa 64 na auai i le Faamanatuga i Vlorë.
O se uso Alapania o lē na aʻoaʻoina le upu moni i le Iunaite Setete, na toe foi atu i lona nuu moni i le 1950 i le taulaga o Gjirokastër, o i inā sa auauna ai i le tele na ia mafaia seia oo ina maliu. Sa ia luluina fatu o le upu moni i le loto o lona atalii. Ina ua tatalaina faasāsāaga, sa talosaga atu lenei atalii i le Sosaiete o le Olo Matamata mo se fesoasoani. O se tasi tagata loto fiafia e nofo ai i le nuu i le itu i mātū, sa tusi atu foi o ia mo se fesoasoani, ma sa aauina atu ni paeonia faapito se toafā i inā. I le taeao o le Aso Lulu ina ua mavae le Faamanatuga, na telefoni atu ai se tasi o i latou na i le ofisa o le Sosaiete i Tiranë e faapea: “Ua lē mafai ona taofia loʻu fia taʻuina atu ia te outou le tele o mea ua faia e le agaga o Ieova. Ua matou matuā fiafia lava. Sa manuia la matou Faamanatuga.” E 106 le aofia na auai e aofia ai ma la latou ʻau e toafitu o tagata talaʻi o le Malo.
Ae faapefea le aofaiga na auai i le Faamanatuga? I le 1992, ina o na o le 30 tagata talaʻi o le Malo, e toʻa 325 na auai. I le 1993, na aoaoina mai ai e le 131 o le ʻau talaʻi tagata e 1,318 na auai. I nei tausaga uma e lua, e faasefuluina le aofai o ē na auai i lo o tagata talaʻi. Maeu le olioli i le vaai atu i “le toaitiiti e fai ma toaafe” i na o sina taimi e matuā puupuu lava!—Isaia 60:22.
‘Ia Faauumiina Maea o Lou Fale Ie’
A o faalauteleina atu le galuega talaʻi a Molimau a Ieova i tuluiga uma o le lalolagi, ua alu atu ai foi ma le valaau e faapea: “Ia faalauteleina le mea e tu ai lou fale ie; ia fālōina le ie puipui o mea e te nofo ai; aua e te faaitiitia; ia faaumiumiina au maea, ma ia malolosi au fao; auā e te osofia le tuapa i le itu taumatau ma le itu tauagavale.” (Isaia 54:2, 3) O lenei osofia i le “fale fetafai sili” o le Atua—ua atagia mai i le faapotopotoina o ona tagata tapuai i le lalolagi aoao—ua iloa tino moni mai i Europa i Sasae, ae maise lava i atunuu sa taʻua muamua o le Soviet Union. Ina ua uma ona faatumauina o ana auauna mai le faitau sefulu o tausaga o mafatiaga, ua saunia nei e Ieova mo ana Molimau se malosi uigaese, e manaomia mo le faalauteleina ma faamalosia ai le faalapotopotoga.
I Moscow, i Rusia, i le malae taalo o le Locomotive Stadium, ia Iulai 22-25, na auai atu ai se tumutumuga e 23,743 i se tauaofiaga faasolo iloga faavaomalo o le “Aʻoaʻoga Mai le Atua” i le tausaga ua mavae. O ai na manatu e mafai ona faia lenei mea, e oo lava i le lua tausaga ua mavae? Ae na latou iai uma i inā! E sili atu i le 1,000 na ō mai mai i Iapani ma Korea, toetoe lava 4,000 na ō mai mai le Iunaite Setete ma Kanata, ma le isi faitau afe na ō mai mai atunuu e sili atu i le 30 o le Pasefika i Saute, Aferika, Europa, ma isi vaipanoa—o se feiloaiga moni lava a Sasae ma Sisifo. Maeu se faamalosiau mo i latou uma i le saoloto e miomio faatasi ma le sili atu i le 15,000 o o latou uso ma tuafafine Rusia! Sa leai se mea na gata mai ai le fiafia.
O se aofaiga e maofa ai, e 1,489 Molimau fou na papatisoina ai. Na tele se faasalalauina e ala i fesootaiga o faasalalauga i le lalolagi aoao le papatisoga, e aofia ai ma se ata matagofie i le itulau i luma o le nusipepa o le New York Times. Sa pei o le faititili le leo o le pati tele i le taimi o le papatisoga, sa toe lagona lea pati tele i le lauga faaiu ina ua uma ona faafetai atu le failauga i le toʻa 4,752 o le ʻau tauofo ma alii ofisa sa fesoasoani ina ia taulau manuia lenei tauaofiaga, na ia faapea mai: “I lo mea uma lava, ia tatou faafetai atu ia Ieova!” Ioe, o le agaga o Ieova na taofia teteega malolosi mai tagata lotu Orthodox, ma na saunia le malosi sili ona tāua na mafai ai ona faia le tauaofiga o se mea moni e matuā fiafia ai.
Ae peitai e lē ona pau ai lena, e tele isi mea na faaopoopo mai ai, e pei o se mea lenei na tupu i le aai o Kiev i Ukraine, ia Aokuso 5-8. Na toe faia ai foi e se ʻau tauofo le galuega o le matuā faamamāina atoatoa o le malae taalo, ma o lenei Maota o le Malo matuā telē, sa mafai ona ofi ai le tumutumuga fou o le aofia e 64,714. Ua toe ō mai ai foi Molimau mai Sasae ma Sisifo ma isi atunuu uma lava. O lauga autū sa faaliliuina i gagana e 12. O nisi o sui usufono e 53,000, o ē na faimalaga mai i auala eseese, sa tatau ona faafeiloaia i malae vaalele, nofoaga o nofoaafi ma aauina atu i mea latou te nonofo ai i fale talimalo, faleaoga, ma fale o aiga, faapea foi ma luga o vaa. O nei mea uma na mafai ona faataunuuina e aunoa ma le tele o ni mea na faamaimauina, faatasi ma le sologa lelei ma le maeaea o le faamaopoopoina, lea na faailoa mai ai e le vaega o leoleo o le aai le maofa ma se viiviiga.
O le tulaga maualuga o le polokalama matuā fiafia o le tauaofiaga o le papatisoga, lea na faaaluina atoa ai le lua ma le ʻafa itula. O se aofai e 7,402 o uso ma tuafāfine fou na faatinoina lo latou tuuina atu ia Ieova, a o lagona le leo o le pati tele ma toe pati i le malae taalo atoa. E sili atu le aofaiga o le papatisoga lenei na i lo o le tumutumuga e 7,136 mo taimi uma lava na iai muamua i faamaumauga, ina ua tauaofia le ʻau usufono e 253,922 i le Aai o Niu Ioka i le 1958.
A o agaʻi atu lenei vaitaimi o le faamasinoga i lona faaiuga, ua aoaoina nei tagata pei ni mamoe mai Sasae, Sisifo, ma e oo lava i “tuluiga uma o le lalolagi” i se autasi e lē mafaatusalia i le talafaasolopito o le tagata. E moni, o se “motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese” ua aufaatasi atu i le Isaraelu faaleagaga i le faalauiloaina o lo latou faatuatua i le tāua o le taulaga togiola a Iesu, le faavae o mea uma ua mafai ona faataunuuina e viia ai le pule silisiliesee a Ieova.—Galuega 1:8; Faaaliga 7:4, 9, 10.
[Ata i le itulau 8, 9]
Ua feiloai Sasae ma Sisifo i Moscow ma Kiev