Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 4/15 itu. 26-29
  • Maumauai e Auauna ia Ieova!

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Maumauai e Auauna ia Ieova!
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Manumalo i le Tuua Toatasi
  • Tumau Mausali i Taimi o Teteega
  • Gauai e Aunoa ma le Faagutugutulua
  • “Manumalo e Aunoa ma se Upu”
  • ‘Lulū ma Loimata; Selesele ma le Fiafia’
  • O Se Avā ua Alofagia Faapelepeleina
    Faia o Lou Olaga Faaleaiga ia Fiafia
  • “O le Ulu o le Fafine o le Tane”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2021
  • O le ā le Uiga o le Gauai atu i le Faaipoipoga?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • O Ta‘iala Atamai mo Ulugalii Faaipoipo
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 4/15 itu. 26-29

Maumauai e Auauna ia Ieova!

“AUA neʻi e toe alu e talaʻi!” “Aua neʻi toe asiasi mai tou tagata i inei!” E toatele fafine Kerisiano ua faalogo i nei faaupuga ma faamatalaga tutusa mai i a latou tane tetee. Ae pe a ō nei tane tetee i vaegaau faafitafita, ona fesagai loa lea o a latou avā ma luʻi faapitoa i o latou faatuatua. (Isaia 2:4; Ioane 17:16) E faapefea la e nei avā Kerisiano ona mafai ona tumau pea i le malosi faaleagaga ma tiotio i le auaunaga o le Malo?

O le faamaoni ia Ieova le Atua faatasi ma le maumauai totino ua fesoasoani ia i latou e finafinau ai. Na faamatala e Ivona, o se avā a se fitafita e faapea: “Ou te manatu, o loʻu lava matuā maumauai. Sa ou iloa e tatau ona iai ni auala e faafetaiaia ai teteega mai laʻu tane.” O le mea moni, na iai.

O le isi fafine Kerisiano, na faaipoipo atu i se taitaiau, na ia faamatalaina lona tulaga maumauai ma na iu ai foi ina faafaigofie le olaga mo lana tane. Na ia faamatala mai e faapea: “Na te iloaina laʻu faasologa e faapena foi i lana faasologa, ma e talisapaia tele e tagata faafitafita lena mea.” E ui i lea, sa lē faigofie le auala e faaauau ai pea lana auaunaga ia Ieova.

Manumalo i le Tuua Toatasi

E masani ona fesagai avā a tane o loo auauna faafitafita ma luʻi o le fesiitai ae faatoʻā faailoa atu i ai i ni nai aso, pe a tatau ona latou malaga faatasi ma a latou tane i se tofiga e mamao ese mai le aiga. Ia, e nonofo i siomaga e lē masani ai, e faigofie lava ona lagona ai le lafoaia. Ae e lē manaomia ona manatu faapena. O i latou o ē e auauna ia Ieova e iai ni lelei. O le ā lea? E tusa ai ma le aposetolo Kerisiano o Peteru, o le “auuso o i le lalolagi.” Ua faitau miliona i le taimi nei, Molimau a Ieova i atunuu e 231 o loo gaoioi o se aiga telē faa-Kerisiano, o se “auuso.” E te maua i latou e toetoe lava i so o se mea.—1 Peteru 2:17, faamatalaga i lalo.

O Susana, na faafuasei lava ona aveesea o ia mai lona aiga, ma alu atu e nofo i le nofoaga o fitafita o le ea i le mea na tofia i ai lona toalua. Ona e fou i le faatuatuaga ma o loo i lalo o omiga mai lana tane lē talitonu ina ia taofia le auai i le faiva faa-Kerisiano, na ia taʻua ai e faapea: “Sa vave lava ona ou alu ai i sauniga i lea vaipanoa, ma o i inā na mafai ai ona ou nofo i lalo ma talanoa i isi tuafāfine. E mafai ona ou fai atu ma le faamaoni, o le auaufaatasiga lenei na faaauau ai ona ou agaʻi i luma.”

I nisi taimi, o le tuua toatasi e mafua ai le faanoanoa. E ui lava i lea, ua saunia e le tala lelei se suiga fiafia. O Glenys, o se tuafafine Egelani o lē na faatasi ma lana tane ina ua tofia o ia e malaga atu i isi atunuu, na ia faapea mai: “Ina ua ou matuā faanoanoa lava, ma le leʻi faatalitalia, na tusi mai se tasi o lē na ou iloaina i le tele o tausaga ua mavae a o oʻu iai i le vaega faafitafita ma faapea mai, faatoʻā uma lava ona papatisoina o ia e avea o se tasi o Molimau a Ieova. Na aumaia ai ia te aʻu se faalaeiauga i le taimi tonu.”

O Sieni, o lē na faimalaga ma lana tane i Kenya, na ia iloaina e faapea, o sauniga faa-Kerisiano ua faamaonia o se auala o le olaga atoa, e ui lava sa faia i gagana sa lē malamalama ai o ia. Na ia faamatala mai e faapea: “Sa ou iloa o le mea lea sa finagalo Ieova ina ia ou iai. Sa ou iai faatasi ma oʻu tuagane faaleagaga, ma sa pei i latou o ni vai e faafouina ai faaleagaga. Sa latou faafeiloaia aʻu, ma sa ou lagonaina o i matou o se au aiga.”

O Sieni o se tasi o le toatele sa iai i nei tulaga o lē na ia mauaina le au aiga faaleagaga, na te leʻi iloaina faapea o loo iai!—Mareko 10:29, 30.

Tumau Mausali i Taimi o Teteega

Na lapatai mai Iesu: “Aua tou te manatunatu ua ou sau e avatu le filemu i le lalolagi; ou te lei sau e avatu le filemu, a o le pelu.” (Mataio 10:34) O le ā na uiga i ai o ia? E oo lava i totonu o se aiga, le mea e ono faatalitalia ai le filemu, atonu e iai lava “se faafuasei ona fetauai i le pelu,” na faaopoopo mai ai A. T. Robertson i le Word Pictures in the New Testament. “O le mea moni” na taʻua e Iesu, “e fai foi le tagata ma fili o lona aiga.” (Mataio 10:36) Maeu le faamaonia o le moni o nei upu pe a matuā tetee se paaga faaipoipo i le upu moni!

Ina ua amata ona suesue e Taiana le Tusi Paia ma Molimau a Ieova, sa matuā lē fiafia lana tane o se taitaiau faafitafita. O le ā le āuga na aumaia e lenei mea i la laua faaipoipoga? Na faamatala e Taiana: “Sa pei o se poloka aisa ua i lo la va. Sa fiafia le la faaipoipoga. Na faafuasei lava ona avea na o ni atigi tagata i se aiga e tasi.” Na faapefea la ona ia faafetaiaia lea tulaga? “O le maumauai totino ma le tauivi o mea moni na e taulia, faatasi ai ma le fesoasoani mai ia Ieova ma lona agaga.” Na ave i fale e Taiana le faaaoaoga mai le Tusi Paia a le perofeta o Tanielu.

A o faaaunuua Tanielu i Papelonia ma ofoina atu meaai e lē taliaina e se auauna a le Atua, sa ‘maumauai o ia i lona loto o le a lē leaga o ia i mea taumafa a le tupu.’ (O upu faasisipa o a matou.) Ioe, na faia e Tanielu se faaiuga poto. Na mautonu o ia i lona loto e aua neʻi faaleagaina o ia e ala i le aiina o na meaai. Maeu se malosi o le mafaufau na ia faataitaia a o “aioi atu [“pea,” NW] o ia i le alii e pule i eunuka ina ia le leaga ai o ia”! O le iuga? Na faamanuia e Ieova lona tumau maumauai.—Tanielu 1:8, 9, 17.

E faapena foi i aso nei, atonu e faatonu malosi e se tane tetee lana avā ina ia aua neʻi toe auai i sauniga a le faapotopotoga. E ao faapefea ona tali atu le avā? Na oo ia Sieni lenei tulaga. Na ia faamatala mai e faapea: “O le a lē taitai ona ou faavaivai i lalo o ni omiga. Ua ou iloa o le a leai se faagutugutulua. Sa tatau ona ou faataitaia le uigā o sauniga ia te aʻu.” Na faamanuia e Ieova lona loto mau a o faaauau pea ona ia auai.

Na faamatala mai e Glenys: “Sa taumafai laʻu tane e taofia aʻu mai le alu i sauniga, ae sa lē tumau mo se taimi umi. Sa ou alu pea. Pe a ou foi mai i le fale, na te fasia aʻu i nisi taimi, ma i isi taimi, ma te fetaui ma lona lē tautala mai.” Peitai, na manumalo o ia, sa tatalo pea lava pea. E lē gata i lea, sa faaauau pea e ni toeaina se toalua o le faapotopotoga ona tatalo faatasi mo ia, o lea sa sili ona faalaeiauina ai o ia ina ia faaauau pea ona auai i sauniga.—Iakopo 5:13-15; 1 Peteru 2:23.

E iai taimi atonu e uunaia ai e i latou o ē e pule i vaega faafitafita le tane ina ia faavaivaia lana avā mai le talaʻiina o le tala lelei. Na iloa e Taiana e faapea, sa tatau ona ia faamanino atu i lana tane mea na te faamuamuaina. Na fai mai o ia: “Sa ou sauniuni, i iuga e oo mai ona o le faaauau pea o laʻu talaʻiga.” Maeu le pei o le au aposetolo i lenei tulaga! (Galuega 4:29, 31) Ae ui i lea, sa faaeteete o ia i lana talaʻiga. Na ia taʻua e faapea: “Sa masani ona ou faia ni faatasitasiga mo se ipu kofe, ma ofoina atu i tagata uma e auai se tusi o le Upu Moni.”—Mataio 10:16; 24:14.

Gauai e Aunoa ma le Faagutugutulua

E ui lava ina puapuagatia ona o omiga i le faaipoipoga, ae e vāai atu avā Kerisiano i le lumanai ma faalagolago ia Ieova. E fesoasoani lenei mea ia i latou e tumau ai i se vaaiga paleni. Latou te tuuina atu i a latou tane le lagolagosua uma latou te mafaia e lagolagoina ai i latou e aunoa ma le faagutugutulua i lo latou faatuatua. O lea o le faia faapea, ua latou mulimuli ai i le fautuaga faagaeeina a Peteru e faapea: “O outou fafine, ia usiusitai i a outou lava tane.” (1 Peteru 3:1) I le Amplified New Testament, ua faitauina faapenei lenei faatonuga faaaposetolo: “Ia tuuina atu oe lava e avea o se tulaga lua ma faalagolago ia i latou, ma faafetaui atu oe lava ia i latou.” Mātau le auala na mulimuli ai Sieni i lenei fautuaga. Na ia faamatala mai e faapea: “Na taʻu mai e laʻu tane ia te aʻu e faapea, o le mea o loo oʻu manao e fai, e tatau ona lē faalavelave i lana galuega. O lea sa ou taumafai ai ina ia ou mauaina ni auala e mafai ai ona ou fesoasoani ia te ia.”

O nisi avā Kerisiano ua ioe e auai i faatasitasiga i le lautele e valaaulia ai i latou e a latou tane. Ae o loo tumau pea ona latou loto mau e lē faagutugutulua i lo latou faatuatua. Na faaaluina e Sieni se taimi e talanoa ai ma lana tane e uiga i lenei mea. Na ia faamalamalamaina ma le agalelei e faapea, e fiafia o ia e auai, peitai e lē manao e avea lona iai ma mea e faamaina ai o ia. “Ou te iloa e faapea, e masani lava o ē e faatasi ai e faatalitalia ina ia tutū i luga ma faia se faamanuia (toast). Ua ou aʻoaʻoina e faapea, o le tuutoina atu e mo na o Ieova lava, ae o le faamanuia ua sili atu na i lo o le na o le faaalia o le faaaloalo. Na iloa e laʻu tane le faalumaina i le tulaga e ono iai, o lea na ia faapea mai ai: ‘Aua e te sau!’ Sa ou usitai.”

I le isi itu, o Glenys, na faatasi atu ma lana tane i na ituaiga o faatasitasiga, ae sa vaavaai atu o ia i le taʻitaʻi sa nofo i le ulu o le laulau. Ina ua vaai atu le tuafafine ua amata ona latou sauniuni e faamanuia, sa gaoioi loa o ia ma le poto e alu i le faleese! Ioe, sa faafetaui atu e nei fafine i latou lava, peitai sa lē taitai faagutugutulua.

“Manumalo e Aunoa ma se Upu”

Na faapea mai Ivona: “Afai ou te faamaonia loʻu lava tomai o se avā, o le a vaai laʻu tane e faapea o le upu moni ua suia aʻu.” O lea na ia faitau ma toe faitau le mataupu ua faaulutalaina “O Se Avā ua Alofagia Faapelepeleina” i le tusi Olaga Faaleaiga.a “Sa ou uai patino lava i manatu i lalo o le ulutala ‘O Ē Fetagisi, O Ē Faaʻonoʻono’! Ae na ou iloaina, o le tele o loʻu taumafai ou te tautala atu i laʻu tane, o le sili atu foi lena ona leaga tulaga o mea.” O lea, mulimuli ane, na faamanuiaina o ia i le fesoasoani atu i lana tane e auauna ia Ieova. E faapefea? E ala i le faatatauina o le mataupu silisili ua faatulaga mai i le 1 Peteru 3:1, e faapea, o tane ia maua i latou “a e leai se upu.”

O le auala o loo tausia ai e fafine Kerisiano o latou aiga ua faia ai se sao tele i le faailoaina atu o le faa-Kerisiano i isi. Na taʻua e Taiana: “Sa ou taumafai e faamatagofie atu le upu moni i le tele e mafai ai. Pe a ou alu i sauniga, atonu e lagona e laʻu tane e faapea ua tuua toatasi o ia, o lea sa ou faatonuina ai laʻu fanau ina ia faaalia le amio lelei ae maise lava pe a matou foi i le fale. Sa ou taumafai foi e faatele le uai atu ia te ia e sili atu pe a matou foi atu i le fale.” Sa faifai malie le suia o uiga o lana tane a o ia tali atu i le agalelei o lona auaiga.

E mafai foi ona fesoasoani auauna tuuina atu a Ieova. Na taʻua e Sieni e faapea, na fiafia lana tane i le aufaatasiga o misionare Molimau na ia feiloai i ai i Kenya. “Sa latou faauo atu ia te ia, ma talanoa atu e uiga i taaloga soka, ma na ese lo latou agalelei. I le tele o avanoa, sa valaaulia ai i matou i aiga eseese o misionare mo mea taumafa.” Na faamatala mulimuli ane e lana tane e faapea: “Sa amata ona ou vaai i le faatuatua o Sieni mai se vaaiga sa matuā ese lava. O ana uo o ni tagata e matuā atamamai, o ē e mafai ona talanoa i mataupu eseese.” Sa faapena foi ona sui le vaaiga a le tane a Taiana i le upu moni. Ina ua pe le taavale na ia malaga ai, na sau se Molimau talavou ma laveai o ia. Na ia faapea mai: “Sa matuā faagaeetia ai lava aʻu.”

O le mea moni, e lē o paaga faaipoipo uma e talia le upu moni. Ona ā lea? E maua mai pea ia Ieova le fesoasoani e mafai ai e ē faamaoni ona tumau ai. (1 Korinito 10:13) Manatunatu i le faalaeiauga a Glenys mo i latou o loo i ai i tulaga tutusa ma ia: “Aua, aua lava neʻi masalosalo, o Ieova o Ia le amataga o faaipoipoga, ma e finagalo o ia i ulugalii ina ia nonofo faatasi. O lea, e tusa lava po o le ā e faia e le tane, po o ā foi teteega atonu o le a e mauaina mai ia i latou o siomiaina oe, o le a lē faatagaina oe e Ieova ina ia tautevateva.” E ui lava e leʻi tapuai lana tane i lena taimi ia Ieova, ae o ona uiga agaʻi ia te ia ma le upu moni ua suia nei.

‘Lulū ma Loimata; Selesele ma le Fiafia’

E moni, o nei fafine Kerisiano o loo maumauai e auauna ia Ieova. Afai o loo e iai i tulaga tutusa, ia faia foi lenei mea o se mea e teu i lou loto. Manatua le fautuaga: “Ia e matau ia Ieova lou Atua, ia e auauna ia te ia, ia e pipii foi ia te ia.”—Teuteronome 10:20.

Ua faapea mai le faisalamo: “O le ua alu atu ma tagi fano, o loo ave le saito e lulu, e foi mai lava ia ma le alaga fiafia, o loo au mai ana fusi saito.” (Salamo 126:6) Na faapea mai se tasi avā Molimau: “E tele ou loimata e maligi a o e taumafai e faaali atu i lau paaga le upu moni, a lē o le tagi masūsū, po o le tagi tautala.” “Ae i le iuga, e te alaga atu ma le fiafia tele talu ai, e ui lava ina lē talia e ia le upu moni, ae e faamanuia oe e Ieova mo taumafaiga e te faia.”

O i latou uma o ē auauna ma le faamaoni ia Ieova e ui lava i teteega i aiga, ua tatau i ai le faamālō moni. Ua tatau i ai le lagolagosua ma le alofa. Talosia ia faatumauina lo latou tumau ma le lē faagutugutulua, i le maumauai e auauna ia Ieova!

[Faaopoopoga i lalo]

a Faia o Lou Olaga Faaleaiga ia Fiafia, na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. (1983).

[Ata i le itulau 28]

O suesuega faatasi ma le tatalo e faamalosia ai le tumau faa-Kerisiano

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga