E Agamalu Ieova!
“O le poto mai lugā e . . . agamalu.”—IAKOPO 3:17.
1. Ua faapefea ona faaatagia e nisi le Atua faapea e lē agamalu, ma e faapeī lou lagona e tusa ai ma lea manatu e uiga i le Atua?
O LE Ā le ituaiga o Atua e te tapuai i ai? Pe e te talitonu ea ia te ia o se Atua e lē magafagafa, e maumauai i le faamasinotonu, e sauā ma paū ona foliga mai? O foliga ia o le Atua i le tagata lotu Porotesano, o John Calvin. Na faapea mai Calvin, o le Atua ua iai sana “fuafuaga lē ma suia e faavavau” e faatatau i tagata taitoatasi, ua uma ona filifilia taunuuga, pe o le a tatau ona ola o ia i le fiafiaga e faavavau po o le faapuapuagatiaina e faavavau i le afi i seoli. Seʻi manatu mai: Pe a na fai ua moni lenei manatu, e tusa lava po o le ā le tele o au taumafaiga, e matuā leai lava se mea e mafai ona toe suia le fuafuaga mautu a le Atua ua loa ona fuafua mo oe ma lou lumanai. Pe o le a tosina atu ea oe i se Atua faapena e lē agamalu?—Faatusatusa i le Iakopo 4:8.
2, 3. (a) E mafai faapefea ona tatou faia se tala e faataitaia ai le lē fetaui (po o le lē agamalu) o faiga ma faalapotopotoga a tagata? (e) Ua mafai faapefea i le faaaliga na iloa e Esekielu e faatatau i le kariota faalelagi a Ieova ona faailoa mai ai Lona fetuutuunai?
2 Maeu lo tatou fiafia ina ua tatou iloa o le Atua o le Tusi Paia e lauiloa i le agamalu! E lē o le Atua a o tagata ua mafuli atu ina sauā ma lē magafagafa, ua faatumulia i o latou lē lelei atoatoa. O faalapotopotoga a tagata e mafai ona lē fetuunai e tai pei o nofoaafi laʻuuta. Pe a sosolo mai se nofoaafi umī ma tau mai i se mea ua avea ma faalavelave i luga o le ala, e matuā leai lava se avanoa e mafai ona toe liliu ai le nofoaafi, ma e faigata foi ona taofi. O nisi nofoaafi ua saoasaoa tele le agai atu i luma, ma e sili atu i le maila [kilomita] le mamao faatoa tu ai pe a taofi! E faapena foi ona seesee malie atu se vaasuauu tele mo le lima maila [8 kilomita] talu ona tape afi. E tusa lava pe ua tuu i le kia solomuli, e faaauau pea ona alu i luma mo le lua maila [3 kilomita]! Ae seʻi tagai loa nei i se mea taavale e sili atu ona maofa ai na i lo nei mea e lua, ma ua avea o se ata o le faalapotopotoga a le Atua.
3 Ua silia i le 2,600 tausaga ua mavae, na tuuina atu ai e Ieova i le perofeta o Esekielu se vaaiga lea ua faaatagia mai ai Lana faalapotopotoga faalelagi o meafaiola agaga. O se kariota na maofa ai i lona faiga, o le “mea taavale” lea a Ieova lava ia, e pulea i taimi uma. O le mea e sili ona maofa ai o le auala e fealuai ai. O uili lapopoa e fa-itu ma e tumu i mata, e mafai ona vaai ai i soo se itu ma liliu i soo se itu i soo se taimi, e aunoa ma le tu po o le tau liliu foi. Ma o lenei mea taavale telē e lē telegese e pei o le vaasuauu telē po o se nofoaafi laʻuuta. E mafai ona saoasaoa e pei o le emo o le uila, ma afe i se pioga tu! (Esekielu 1:1, 14-28) E matuā ese Ieova mai le Atua lea na talaʻia e Calvin ona o Lana kariota e mai masini telegegese fai e tagata. O Ieova e matuā atoatoa lelei lona fetuutuunai. O le talisapaia o lenei uiga totino o Ieova, e tatau ona fesoasoani ia i tatou ina ia faaauau ona fetuutuunai ma alofia ai le mailei o le lē agamalu.
Ieova—O le Peresona e Silisili atu ona Fetuutuunai i le Vateatea Aoao
4. (a) I le ā le ala ua faailoa mai ai e le suafa o Ieova lava ia e faapea o ia o se Atua e fetuutuunai? (e) O ā nisi o suafa ua faasuafaina ai Ieova le Atua, ma aiseā ua talafeagai lelei ai?
4 Ua faatatau le suafa o Ieova lava ia i lona fetuutuunai. O le uiga moni o le upu “Ieova,” o “Ia ua Mafua ai ona Iai.” O le uiga mautinoa o lenei mea e faapea, ua avea Ieova lava ia ma Lē na te faataunuuina ana folafolaga uma. Ina ua fesili atu Mose i le Atua po o ai lona suafa, na faamatala atili atu e Ieova le uiga o lona suafa e faapea: “O le a avea lava aʻu ma Lē o le a finagalo i ai.” (Esoto 3:14, NW) Ua faaupu mai faapea i le faaliliuga a Rotherham: “O le a Pei Aʻu o Soo se Ituaiga Ou te Finagalo i ai.” E faamaonia e pule lava Ieova po o le a le ituaiga e i ai o Ia auā le faataunuuina o ana fuafuaga ma folafolaga amiotonu. O lea, ua tele ai ni suafa mamalu ua faasuafaina ai, e pei o le, Lē na Foafoaina, Tamā, Alii Silisili Ese, Leoleo Mamoe, Ieova o Aʻu, Lē Faafofoga Tatalo, Faamasino, Aʻoaʻo Sili, Lē na Faatauina. Ua avea o ia e pei ona fetaui i ai na suafa uma, ma ua sili atu foi ina ia faataunuuina ai ana fuafuaga alofa.—Isaia 8:13; 30:20; 40:28; 41:14; Salamo 23:1; 65:2; 73:28; 89:26; Faamasino 11:27; tagai foi i le Faasino tusi 1J, o i tua o le New World Translation.
5. Aiseā e lē tatau ai ona tatou faia se faaiuga faapea ona e fetuutuunai Ieova, o lona uiga la e suia foi ona uiga faavae ma ana mataupu silisili?
5 Po o le uiga ea la o lenei mea e fesuisuiai tapulaa po o mataupu silisili a le Atua? E leai; e pei lava ona tusia i le Iakopo 1:17 e faapea, “e le o ia te ia se mea faaletumau, po o sina liliu itiiti.” Pe ua iai ea se feteenaiga o manatu i inei? E matuā leai lava. Mo se faaaʻoaʻoga, pe le fesuiaia ea tofiga a se matua alofa ina ia lelei ai le fanau? A o faagasolo se aso, e ono avea se matua ma fautua, o se kuka, o se teufale, o se aʻoaʻo, o sē avatua aoaiga, o se uo, o se inisinia, o se tausi maʻi—e mafai ona faaauau pea lenei lisi. E lē liua uiga totino o le matua pe a faatinoina nei tofiga; e na ona fetuunai atu le tinā po o le tamā e tusa ai ma tulaga moomia ua tulai mai. E faapea foi la i le tulaga o Ieova, ae i se fua e sili atu ona tele. E leai se mea e gata mai ai lona faia o ia lava ina ia avea ma Lē ua manaomia auā le lelei o ana meafaiola. E matuā sili ona loloto ma lē masuesueina lona atamai!—Roma 11:33.
Agamalu o se Uiga Iloga o le Poto Tau Atua
6. O ā uiga moni ma faatatauga o le upu Eleni na faaaogāina e Iakopo e faamatala ai le poto mai le Atua?
6 Na faaaogā e le soo o Iakopo se upu manaia e faamatala ai le atamai o lenei Atua silisili e fetuutuunai. Na tusi faapea o ia: “O le poto mai lugā e . . . agamalu.” (Iakopo 3:17) O le upu Eleni na ia faaaogāina i inei o le (e·pi·ei·kesʹ), e faigata tele ona faaliliu. Ua faaaogā e isi aufaaliliu upu e pei o le “faapelepele,” “lolo atu,” “onosai,” ma le “magafagafa.” Ua faaaogā e le New World Translation le upu “liliu le tofa” (reasonable), faatasi ai ma se faamatalaga faaopoopo e faailoa atu ai le uiga moni e faapea o le “gauai.”a Ua aliali mai foi i lea upu se uiga e faapea e lē o le pupū tele i iota taitasi o le tulafono ae galo ai le aano moni o loo i ai, e lē o le soona sauā po o le pulepule tutū. Ua faaopoopo mai le tagata poto o William Barclay i le New Testament Words e faapea: “O le autū ma le manatu faavae o le upu epieikeia, e mafua mai i le Atua. Pe ana pupū le Atua i ana aiā tatau, pe ana aumaia e le Atua ia i tatou na o tulafono mausali e lē mafetuunaia, semanū o fea o tatou i ai? Ua avea le Atua ma faaaʻoaʻoga silisili o lē e epieikēs (agamalu) ma e feutagai foi o ia ma isi e faaaogā ai le epieikeia.”
7. Na faapefea ona faaalia e Ieova lona fetuutuunai i le faatoaga i Etena?
7 Seʻi manatunatu i le taimi na fouvale ai le tagata i le pule silisiliese a Ieova. Pagā le faigofie i le Atua le mafai ona ia faaumatiaina na fouvale e toatolu na aunoa ma so latou loto faafetai—o Atamu, Eva, ma Satani! Maeu le tele o le ono faasaoina o le tigā o lona finagalo. Ma o ai e ono mafai ona finau atu faapea e lē o i ai sana aiā e faaoo atu ai se faamasinoga tonu mausali faapena. E ui i lea, e lē taitai ona pulea maumauai e Ieova lana faalapotopotoga faalelagi e pei o se kariota, i ni tulaga tau faamasinotonu mausali e lē mafetuunaia. O lea, sa le’i masau atu lena kariota ma solipala ai le aiga faaletagata ma ona faamoemoega uma mo le lumanai fiafia. Na i lo lea, na faagaoioia e Ieova lana kariota e pei o le saoasaoa o le uila emo. I le taimi ina ua faia le fouvalega, na faataoto mamao mai ai e Ieova se fuafuaga ua faapea ona faaooina mai ai le alofa mutimutivale ma le faamoemoe i ē uma e tupuga mai ia Atamu.—Kenese 3:15.
8. (a) Ua faapefea ona faatusatusa le eseesega o le vaaiga sese a Kerisinetoma i le agamalu ma le agamalu moni o Ieova? (e) Aiseā e mafai ai ona tatou fai atu o le agamalu o Ieova e lē mafai ona faauiga faapea e ono mafai ona faagutugutulua o ia i mataupu silisili tauatua?
8 E ui i lea, o le agamalu o Ieova e lē faapea ua aliali mai ai se uiga faapea e faagutugutulua o ia i ana mataupu silisili tauatua. Ua manatu lotu o Kerisinetoma i aso nei ua agamalu i latou pe a faaleamanaia amioga lē mamā a ona lafu ua taase ina ia faatumauina ai pea se faiā lelei ma i latou. (Faatusatusa le 2 Timoteo 4:3.) E lē taitai solia e Ieova ana lava tulafono, e lē faagutugutulua foi o ia i ana mataupu silisili. Na i lo lea, na te faaalia le naunau ina ia gauai, ina ia faatatau atu i tulaga ua iai, ina ia mafai ai ona faatinoina na mataupu silisili e le gata ma le tonu ae faapena foi ma le alofa mutimutivale. E manatu pea o ia i le faapaleniina o le faatinoina o lana faamasinotonu ma le malosi atoa ma lona alofa ma le atamai tatau. Seʻi o tatou iloiloina ala e tolu ua faatinoina ai e Ieova le agamalu.
“E Nofo Sauni e Faamagalo”
9, 10. (a) O le ā le sootaga i le “nofo sauni e faamagalo” atu ma le agamalu? (e) Na faapefea ona maua e Tavita aogā mai le nofo sauni o Ieova e faamagalo atu, ma aiseā?
9 Na tusi mai Tavita e faapea: “Auā Ieova e, ua lelei oe ma e te nofo sauni e faamagalo; ma ua tele lava lou alofa ma lou agalelei ia i latou uma o ē valaau atu ia te oe.” (Salamo 86:5, NW) Ina ua faaliliuina Tusi Paia Eperu i le gagana Eleni, o le upu na faaaogā mo le “nofo sauni e faamagalo” o le e·pi·ei·kesʹ, po o le “agamalu.” O le mea moni o le nofo sauni e faamagalo ma faaalia le alofa mutimutivale atonu o le ala autū lea o le faatinoina o le agamalu.
10 Sa iloa lelei e Tavita le agamalu po o le gauai o Ieova i lenei vala. Ina ua mulilua Tavita ma Patisepa, ma na ia fuafuaina ina ia oti le tane a Patisepa, sa ono ma fetaui le ono faaoo atu o le faasalaga oti ia Tavita ma Patisepa e tusa ai ma lenei mea. (Teuteronome 22:22; 2 Samuelu 11:2-27) Pe ana fai o ni faamasino pulepule tutū na faia le faamasinoga, semanū ua feoti uma i laua. Ae na faaalia e Ieova le agamalu (e·pi·ei·kesʹ), e pei ona faaupuina mai i le Vine’s Expository Dictionary of Biblical Words, “faaalia le magafagafa e tatau ma ‘talafeagai ma le tagata e tusa ai ma faamaoniga o le mataupu.’” O mea moni na faapea ona aafia ai le faaiuga alofa mutimutivale a Ieova, e foliga mai na aofia ai le salamō faamaoni o ē na sese atoa foi ma le alofa mutimutivale na faaalia muamua e Tavita mo isi. (1 Samuelu 24:4-6; 25:32-35; 26:7-11; Mataio 5:7; Iakopo 2:l3) Peitai ane, ina ia talafeagai ma le faamatalaina mai e Ieova o ia lava i le Esoto 34:4-7, sa ono ma tatau ona faaoo atu e Ieova ia Tavita se faasaʻoga. Na ia auina atu le perofeta o Natano ma se feau malosi, e molioo atu ai ia Tavita le mea moni ua na lē amanaia le afioga a Ieova. Na salamō Tavita ma o lea sa leʻi oti o ia ona o lana agasala. —2 Samuelu 12:1-14.
11. Na faapefea e Ieova ona faaalia le nofo sauni e faamagalo atu e tusa ai ma tulaga o Manase?
11 Ua sili ona tulagaese le faaaoaoga a le tupu o Manase i lenei vala, ona sa umi se taimi o amioleaga Manase na i lo Tavita. Sa faia e Manase faiga faaletapuaiga inosia i le laueleele, e aofia ai ma taulaga na faaaogā tagata e osi aʻi. Atonu o ia foi na mafua ai ona tuu atu le perofeta faamaoni o Isaia e “vaevaeesea i ʻili.” (Eperu 11:37) Na faatagaina e Ieova le ave faatagataofaatauaina o Manase i Papelonia e fai ma ona faasalaga. E ui i lea, na salamō Manase a o iai i le falepuipui ma augani atu mo le faaalia ia te ia o le alofa mutimutivale. O le tali atu i lenei salamō faamaoni, sa “nofo sauni” Ieova e “faamagalo”—e oo lava i lenei mataupu sa sili ona matuia.—2 Nofoaiga a Tupu 33:9-13.
Suia Gaoioiga ina o Tulai mai Tulaga Fou
12, 13. (a) I le tulaga o Nineva, o le ā le suiga o tulaga na mafua ai ona suia le ala a Ieova? (e) Na faapefea ona faamaonia le itiiti o le agamalu o Iona na i lo Ieova?
12 O le agamalu o Ieova, e faaalia foi lea i lona naunau e suia ana gaoioiga fuafuaina pe a tulai mai tulaga fou. Mo se faaaoaoga, a o savalia e le perofeta o Iona ala o le aai anamua o Nineva, sa avea lana sāvali faagaeeina o se feau na faigofie e faapea: O le a faaumatia le aai tele pe a mavae aso e fasefulu. Peitai ane, o tulaga na iai na suia—atoatoa! Na salamō tagata Nineva.—Iona, mataupu e 3.
13 E maua ni aogā i le fefaatusatusaaiga o le tali atu a Ieova ma le tali atu a Iona ina ua suia tulaga. Na suia e Ieova le ala o lana kariota faalelagi. Na fetuutuunai Ieova ina ua tulai mai lenei tulaga, ma avea ai o ia o lē faamagaloina agasala, na i lo le avea ma “toa i le taua.” (Esoto 15:3, NW) I le isi itu, sa lē fetuutuunai Iona. Na i lo le ō faatasi ma le kariota a Ieova, sa gaoioi o ia e pei o le nofoaafi laʻuuta po o le vaasuauu telē ia na taʻua muamua. Sa ia folafolaina le faasalaga, ma e tatau lava ona faaumatia! Atonu na manatu o ia, a iai se isi suiga, o le a aveesea ai lona mamalu i le vaaiga a tagata Nineva. E ui i lea, na aʻoaia ma le onosai e Ieova lana perofeta lotomaaʻa i se lesona e manatua pea ina ia agamalu ma alofa mutimutivale.—Iona, mataupu e 4.
14. Aiseā na suia ai gaoioiga a Ieova e faatatau i lana perofeta o Esekielu?
14 Na suia foi e Ieova ona ala i nisi o mea na tutupu—e oo foi lava i mataupu e ono faalētāua. Mo se faaaoaoga, na iai se taimi na ia tuuina atu ai se sāvali i le perofeta o Esekielu ina ia faia ni gaoioiga e faaatagia mai ai se ata faavaloaga o mea, na aofia i nei faatonuga le taʻu atu ia Esekielu e tunu ana mea e ʻai i otaota o tagata. Sa faigata tele lenei mea mo le perofeta, o lea na ia alaga ai, “Aue le Alii e Ieova!” ma ole atu ia aua neʻi tuuina atu o ia e faia se mea leaga tele faapea. Sa leʻi faagaloina e Ieova lagona faatautee o le perofeta; o lea, na Ia faataga Esekielu e faaaogā otaota o povi e fai ma mea e tunu ai ana mea e ʻai, o se mea ua masani ona faaaogā e fai ma fafie i le tele o atunuu e oo mai lava i aso nei.—Esekielu 4:12-15.
15. (a) O ā faaaoaoga ua faapea ona faaalia ai e naunau Ieova e faalogo ma tali mai i tagata? (e) O le ā le lesona atonu e aʻoaʻoina mai e lenei mea ia i tatou?
15 Pe ua le o se faamafanafana loto ea pe a manatunatu i le loto maulalo o Ieova? (Salamo 18:35, NW) E silisili ona maualuga o Ia na i lo tatou; peitai ane e faafofoga mai o ia ma le onosai i tagata lē lelei atoatoa ma fetuutuunai ona ala e tusa ai ma le taimi. Na ia faatagaina Aperaamo e faia se feutagaiga umi ma ia e faatatau i le faaumatiaga o Sotoma ma Komoro. (Kenese 18:23-33) Ma sa Ia faatagaina Mose e fai atu ona manatu tetee e tusa ai ma Lana fuafuaga ina ia faaumatia tagata Isaraelu fouvale, ae faavae aʻe se nuu tele e tupuga mai ia Mose. (Esoto 32:7-14; Teuteronome 9:14, 19; faatusatusa i le Amosa 7:1-6.) O lea ua ia faataoto mai ai se faataitaiga atoatoa ona lelei mo ana auauna faaletagata, o ē e tatau ona faaalia foi lenei lava nofo sauni e faalogo atu i isi pe afai ua tatau ai, ma e ono mafai ona faia faapea.—Faatusatusa i le Iakopo 1:19.
Faatinoina o le Pule ma le Agamalu
16. Ua faapefea ona ese Ieova mai le tele o tagata i le ala o ia faatinoina ai lana pule?
16 Pe ua e matauina ea a o agai ina faasolo atu ina maua e tagata le tele o le pule, o le toatele ua foliga ua leai se agamalu? E matuā ese mai ai Ieova, e silisili atu ona maualuga lona tulaga ma pule i le vateatea aoao, peitai ua avea pea o ia ma faaaoaoga sili o le agamalu. Ua faatinoina lana pule i se ala agamalu e lē uma. E lē pei o le toatele o tagata, e tumau pea le pule a Ieova e lē mafai ona aveesea, o lea e lē o ia te ia se lagona na te leoleo maluina ma le fuā lena itu—e faapea a tuu atu sina pule i isi ona faamatauina ai lea o lana lava pule. O le mea moni, i le taimi sa na o le toatasi ai se isi peresona na iai i le lagi e ese mai i lo Ia, sa tuu atu iai e Ieova le tele o le pule ia te ia lea. Na ia faia le Loukou ma ana “matai tufuga” ma mai i lea taimi ua mafua ai ona iai mea uma ona o lenei Alo pele. (Faataoto 8:22, 29-31, NW; Ioane 1:1-3, 14; Kolose 1:15-17) Mulimuli ane na Ia tuuina atu i a te ia “le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi.”—Mataio 28:18; Ioane 5:22.
17, 18. (a) Aiseā na aauina atu ai e Ieova agelu i Sotoma ma Komoro? (e) Aiseā na fesili atu ai Ieova i agelu mo ni manatu i le pe faapefea ona faaoleoleina Aapo?
17 I se uiga tutusa foi faapea, ua tuu atu ma le mautinoa e Ieova isi galuega i isi o ana meafaiola latou te faatinoina, ma e mafai ona sili atu ona lelei pe a na ia faia. Mo se faataitaiga, ina ua ia fetalai atu faapea ia Aperaamo, “Ou te alu ifo ai [i Sotoma ma Komoro], ia iloa po ua faia lava e i latou e pei o le alaga ua oo mai ia te au,” sa leʻi faauiga faapea o le a alu atu moni o ia i inā o se peresona. Na i lo le faia faapea, na filifili ai Ieova e faasoa atu le pule, tofia agelu e ō atu ina ia maua mai ni faamatalaga mo ia. Na ia tuu atu le pule ia i laua ina ia faataimua i lenei sailiiliga ma ia foi atu ma se tala moni ia te ia.—Kenese 18:1-3, 20-22.
18 I se tasi o mea na tupu, na finagalo ai Ieova e faaoo atu le iuga faafaamasinoga i le tupu amioleaga o Aapo, na Ia taloina se faatasiga i le lagi ma agelu ina ia ofoina atu ni manatu pe faapefea ona “faaoleole” i lena tupu aposetate ina ia faatasi atu i le taua ma o le a faapea ona faaumatia ai ma lona ola. Ma le mautinoa lava, o Ieova o le Puna o le atamai uma lava, sa ia lē manaomia se fesoasoani ina ia faatulai mai se faiga e sili ona poto! Peitai ane, na ia faamamaluina foi agelu i le tuuina atu i ai o le faaeaga o le faatulaia mai o ni manatu ma tuu atu i ai le pule e gaoioi ai e tusa ma le mea ua ia filifilia.—1 Tupu 22:19-22.
19. (a) Aiseā ua faatapulaa ai e Ieova tulafono ua ia faia? (e) Ua faapefea ona faailoa mai e Ieova e agamalu o ia pe a faatatau atu i mea o ia faatalitalia mai ia i tatou?
19 E lē faaaogāina e Ieova lana pule e faaoo faamalosi atu ai lana puleaga soonafai i isi pe a lē manaomia. Ua ia faaalia ai foi i lenei vala le lē mafaatusalia o lona agamalu. Ua ia faatapulaaina ma le faaeteete le aofaiga o tulafono na te faia ma taofia ai ana auauna mai le ‘sosopo atu i mea ua tusia’ e ala lea i le faia o nisi o a latou lava tulafono e fai ma avega mamafa. (1 Korinito 4:6; Galuega 15:28; tagaʻi i le eseesega ma le Mataio 23:4.) Na te lē manaomia se usiusitai tauaso atu o ana meafaiola, ae e masani lava ona ia tuu atu faamatalaga lava saunia e taitaia ai i latou, ma tuu atu le filifiliga i o latou luma, i le faailoa atu lea ia i latou o aogā e maua pe a usiusitai ma iuga leaga e oo i ai pe a lē usiusitai. (Teuteronome 30:19, 20) Na i lo le faamatauina o tagata e ala i lagona nofosala, māsiasi, po o le mataʻu, e saili o ia ina ia pāʻia loto; e manao e auauna atu tagata ia te Ia ona o le alofa ae lē o le faatauanauina. (2 Korinito 9:7) O nā auaunaga ma le loto atoa e faafiafiaina ai le finagalo o le Atua, o lea ua lē matuā “faigata ai ona faamalieina o ia.”—1 Peteru 2:18, NW; Faataoto 27:11; faatusatusa i le Mika 6:8.
20. E faapefea i le agamalu o Ieova ona aafia ai oe?
20 Pe ua lē o se mea ea e ofo ai e faapea o Ieova le Atua, e tele lona mana na i lo se isi lava peresona ua foafoaina, na te lē faaaogāina faaletatau lena mana, na te lē faaaogāina foi e faamataʻuina ai isi? Peitai ane, o le tagata ua na o se mea noa pe a faatusatusa atu, ua tumu lona talaaga i le pule sauā i isi. (Failauga 8:9) E mautinoa lava la, o le agamalu o se uiga e sili ona tautele, o se uiga e uunaia ai i tatou e faatuputele lo tatou alofa mo Ieova. O lena, e ono mafai ai ona uunaia i tatou e faatupuina atili lenei lava uiga. E mafai faapefea ona tatou faia faapea? O le a talanoaina i le isi mataupu o sosoo mai lenei mea.
[Faaopoopoga i lalo]
a I tuā i le 1769, na faauiga ai e le faasaʻo lomifefiloi o John Parkhurst lea upu e faapea, o le “gauai, e faatatau i uiga, faapelepele, agamalu, onosai.” Ua ofo mai e isi tagata popoto le upu “yielding” (gauai), e avea ma ona uiga.
O Le a Lau Tali?
◻ Ua faapefea i le suafa o Ieova lava ia ma le faaaliga i lana kariota faalelagi ona faatāuaina mai ai lona fetuutuunai?
◻ O le ā le agamalu, ma aisea ua avea ai ma vaega o le poto mai le Atua?
◻ O ā auala ua faaalia mai e Ieova e iloa ai e ‘nofo sauni o ia e faamagalo atu’?
◻ Aisea ua filifili ai e Ieova e suia se ala o gaoioiga ua uma ona fuafuaina i nisi o tulaga faapitoa na tuai mai?
◻ Ua faapefea ona faatinoina e Ieova le agamalu i ala o faia ai lana pule?
[Ata i le itulau 10]
Aisea na faamagalo ai e Ieova le tupu amioleaga o Manase?