Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 9/1 itu. 5-7
  • Faasaienisi, Lotu, ma le Sailiga mo le Upu Moni

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faasaienisi, Lotu, ma le Sailiga mo le Upu Moni
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Faia e Lotu se Talaaga Leaga o le Foafoaga
  • O le Faaaogā Sese o le Pule
  • Le Manumalo o le Lotu Moni
  • Le Foafoaga
    Ala Mai!—2014
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 9/1 itu. 5-7

Faasaienisi, Lotu, ma le Sailiga mo le Upu Moni

“O le mea moni, ua salalau atu le tele o lotu sese . . . ua tāua lea i a te aʻu.”—Charles Darwin

I LE amataga o lona 19 o senituri, na olioli ai le faasaienisi ma lotu i se faiā lelei. Fai mai le tusi, Darwin: Before and After: “E oo lava i tusitusiga faasaienisi, sa leʻi iai se lagona faatalatu o le au tusitala e tautala i le Atua i se uiga moni e masani ai ma faamaoni.”

Ae o le tusi a Darwin, le Origin of Species na fesoasoani e suia lena mea. Na oo lava ina faia e le faasaienisi ma le faaevolusione se sootaga na tuuesea ai le lotu—ma le Atua—i ana faiga uma. Fai mai Sir Julian Huxley: “I mafaufauga faaevolusione, ua lē o toe iai se manaoga po o se avanoa mo sē e sili atu na i lo o le tagata.”

I aso nei, ua faapea mai, o le aʻoaʻoga faaevolusione o se faavae matuā talafeagai lea o le faasaienisi. O le mafuaaga autū mo lea faiā, ua faailoa mai lea e se tagata suesue tau i le natura, o Fred Hoyle e faapea: “O saienitisi o ē taofimau i manatu faaleaganuu, ua sili atu ona popole i le taofia o le toe foi atu i manatu faasausili faalotu o aso ua mavae, na i lo o le vaavaai agaʻi atu i luma i le upu moni.” O ā ituaiga o manatu faasausili ua matuā lē fiafia ai le faasaienisi i le lotu?

Ua Faia e Lotu se Talaaga Leaga o le Foafoaga

I se taumafaiga na faia e lotu e faapea e lagolagoina ai le Tusi Paia, sa finau mai ai pea “tagata suesue i le foafoaga”—o le toatele o i latou e mafuta tele i ē na faavaeina le lotu Porotesano—e faapea, o le lalolagi ma le vateatea, e itiiti ifo i le 10,000 tausaga lona leva. O lenei manatu faasausili ua amusia e tagata suesue i mea tau i le eleele ma le ola, i tagata vaai fetū, ma tagata suesue i le natura o mea, auā e feteenai ma mea ua mauaina i a latou suesuega.

Ae o le ā moni o fai mai ai le Tusi Paia? “Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.” (Kenese 1:1) E lē o patino le taimi o loo aafia ai. E lē o taʻua foi le “uluai aso” o le foafoaga seʻi vaganā le Kenese 1:3-5. “O le lagi ma le lalolagi” ua leva ona iai ina ua amataina lenei uluai “aso.” O lea, pe mafai la ona faapea atu, o le lagi ma le lalolagi, ua faitau miliona tausaga talu ona iai e pei ona fai mai ai saienitisi? Atonu o le mea moni lava lena. E lē o faamaoti maia e le Tusi Paia le taimi o loo aofia ai.

O le isi manatu faasausili o lotu, o le auala ua faamatalaina ai e nisi ‘aso’ e ono o le foafoaga. Ua tausisi mai nisi lotu ua latou faamatala faaletino le Tusi Paia e faapea, o nei aso o ni aso moni, ma ua faatapulaa ai le vaitaimi o le foafoaga o le lalolagi e faapea e 144 itula. O lenei manatu ua mafua ai ona lē talitonu nisi i saienitisi, ona ua latou lagona e feteenai lenei manatu ma mea moni ua matauina e le faasaienitisi.

Ae peitai, o le faaliliuina e lotu o faamatalaina faaletino le Tusi Paia—lea e lē o ogatusa ma le faasaienisi—ae lē o le Tusi Paia lava ia. E lē o faapea mai le Tusi Paia, o “aso” faalefoafoaga taitasi, sa 24 itula le uumi; o le mea moni, o loo ona faaaofia ai nei ‘aso’ uma lava ia le aso e sili atu ona umi lea na “faia ai e Ieova le Atua le lagi ma le lalolagi,” ua faaalia ai e faapea, e lē o ‘aso’ faale-Tusi Paia uma e na o le taʻi 24 itula le uumi. (Kenese 2:4) O nisi aso atonu pe faitau afe tausaga le uumi.a

I lea, ua taʻuleagaina le aʻoaʻoga i le foafoaga, ona o manatu o ē suesue i le foafoaga, ma lotu o faamatalaina faaletino le Tusi Paia. O ā latou aʻoaʻoga i le leva o le vateatea ma le uumi o ‘aso’ faalefoafoaga, e matuā lē ogatasi ma le faasaienisi moni ma le Tusi Paia. Ae peitai, e iai foi isi manatu faasausili ua lē fiafia ai saienitisi i le lotu.

O le Faaaogā Sese o le Pule

I le faagasologa o le talafaasolopito, ua tuuaia ai lotu mo le tele o faiga lē tonu. Mo se faaaoaoga, i le vaitaimi o le Taurotoaiga o Tausaga, na mimilo ese ai le aʻoaʻoga i le foafoaga ina ia taʻutonuina ai le lagolagosua a lotu i le pulega a Europa. O le aafiaga, ona sa tuuina ai tagata i o latou tulaga e ala i le poloaiga mai le Atua, pe mauoa pe mativa. Ua faamatalaina e le tusi The Intelligent Universe e faapea: “O atalii laiti o tagata mauoa, sa taʻuina atu i ai e faapea, o le ‘fuafuaga a le Atua’ mo i latou, e na o se vaega itiiti po o le leai foi o se mea latou te maua mai mea totino a le aiga, a o le tagata faigaluega, sa uunaia pea lava pea ina ia tumau ona lotomalie i ‘le tulaga lea ua finagalo le Atua e tuu i ai o ia.’”

E lē o se mea e ofo ai ona o le toatele o tagata ua fefefe e toe foi atu “i manatu faasausili faalotu o aso ua mavae”! Na i lo o le faamalieina ai o manaoga faaleagaga o tagata, ae e masani lava ona faaleagaina ai e lotu. (Esekielu 34:2) Fai mai se faamatalaga i le itulau a le faatonu i le mekasini o le India Today e faapea: “Afai o le ituaiga lea o talaaga na faia e le lotu i le faagasologa o tausaga, o se mea la e ofo ai pe afai o tauleleia pea lotu. . . . I le suafa o Lē Silisili na Foafoaina Mea, . . . ua faia ai e tagata faiga aupito sili ona leaga i ō latou uso a tagata.”

O le talaaga matautia o lotu sese, sa matuā telē sana taaʻiga i mafaufauga o Darwin. Na ia tusia e faapea: “Sa auaumalie ona ou lē talitonu i le Faa-Kerisiano e faapea o se faaaliga mai le Atua. O le mea moni, ona o le tele nauā o lotu sese ua salalau atu e pei o se afi mumū saesae i le tele o vaega o le lalolagi, ua tāua i a te aʻu.”

Le Manumalo o le Lotu Moni

E lē o se mea fou i lenei lalolagi le pepelo o lotu. Na fetalai atu Iesu i taʻitaʻi lotu tuinanau i le pule o ona aso e faapea: “Ua outou foliga mai i fafo e pei o ni tagata lelei—a o totonu ua tutumu outou i le pepelo ma le amioleaga.”—Mataio 23:28, Phillips.

Ae peitai, o le Faa-Kerisiano moni, “e le ni o le lalolagi.” (Ioane 17:16) E leai se sao o ona soo e faia i lotu ma faiga faapolotiki faapiopio; e lē taitaiseseina foi i latou i filosofia e faafitia ai le soifua o Lē na Foafoaina Mea. Na tusi mai le aposetolo o Pauro e faapea: “Auā o le poto o lenei lalolagi o le valea lea i luma o le Atua.”—1 Korinito 3:19.

Peitai, e lē o le uiga o lenei mea e faapea e vālea Kerisiano moni i le faasaienisi. I le isi itu, o soʻo o le lotu moni e naunau i le faasaienisi. Na taʻu atu i le perofeta anamua o Isaia e faapea: “Seʻi tetepa ae ia i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea?” (Isaia 40:26) Ina ia malamalama lelei i Lē na Foafoaina Mea, sa faapena foi ona valaaulia Iopu ina ia vaavaai i le ofoofogia o le natura o mea ma le vateatea.—Iopu, mataupu e 38-41.

Ioe, o i latou e talitonu i Lē na Foafoaina Mea, latou te faaaloalo ma le mataʻu i le foafoaga. (Salamo 139:14) E lē gata i lea, latou te faatuatuaina mea ua fetalai mai ai Lē na Foafoaina Mea, o Ieova le Atua, e uiga i se faamoemoe matagofie mo le lumanai. (Faaaliga 21:1-4) E ala i le suesueina o le Tusi Paia, ua iloa ai e le toatele e faapea, o le ola o le tagata po o lona lumanai, e lē faalagolago i ni avanoa e tutupu faafuasei. Na i lo lea, e iai se fuafuaga na faia ai e Ieova le tagata, ma o lena fuafuaga—o le a oo mai mo le faamanuiaina o tagata usiusitai uma. Matou te valaaulia oe ina ia e iloiloina lea mataupu.

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagaʻi i le Awake!, o Novema 8, 1982, itulau 6-9, ma le Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 545, lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. Mo nisi faamatalaga i le talitonuga a ē aʻoaʻoina le foafoaga, ma ona feteenaiga ma le faasaienisi ma le Tusi Paia, tagaʻi i le Awake!, lomiga o Mati 8, 1983, itulau 12-15, ma Mati 22, 1983, itulau 12-15.

[Pusa i le itulau 6]

E LĒ AMANAIA LE FAAMAONIGA?

I LE 1971, na tusia ai e le loia o Norman Macbeth i lana tusi, Darwin Retried—An Appeal to Reason e faapea: “E oo lava i Molimau a Ieova ua latou aʻoaʻoina le tele o mea e uiga i le ola.” I le faitauina o se mataupu i le Awake! e uiga i le evolusione, ua matauina ai e Macbeth e faapea: “Sa ou maofa lava ina ua ou maua ai ni faitioga tofa mamao e uiga i aʻoaʻoga a Darwin.” I le matauina o le telē o le suesuega na faia, ma faamatalaga faamaoni mai puna o faamatalaga e uiga i le mataupu, ua faaiu mai ai faapea le tusitala: “Ua lē toe saʻo mo Simpson ona faapea mai: ‘. . . o i latou e lē talitonu i ai [i le evolusione], latou te lē o iloa faamaoniga faasaienisi.’”

[Ata i le itulau 7]

O le lumanai o tagata e lē o tuua mo ni avanoa e tutupu faafuasei

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga