Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 9/1 itu. 19-21
  • Ia Faaeteete i le Gugutu

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ia Faaeteete i le Gugutu
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O Aafiaga i Faiā
  • O le Gugutu, e Mafua mai i Vaivaiga
  • “Ae e Moni!”
  • Pe Manaomia mo le Faataulauina o ni Mea?
  • Aogā o le Loto Maulalo
  • Aua le Avea se Uiga o E Malosi ai e Fai ma Ou Vaivaiga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • E Mafai Ona E Faamaulalo Pea e Ui i Luʻi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2017
  • “O Iai le Poto i Ē Faamaulalo”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Lotomaulalo—O se Uiga e Atiina A‘e ai le Fīlēmū
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 9/1 itu. 19-21

Ia Faaeteete i le Gugutu

I ASO nei, e toatele ua manatu i le gugutu o se uiga lelei. O le faalialia o le malosi o se tasi, tomai, ma ni mea ua faataunuuina, ua avea o se āʻega. Ua talitonu nisi e faapea, e tatau le gugutu auā le faataulauina o ni mea. Ua lagona e isi e faapea, o le gugutu ua faaeaina ai e se tagata ia lava. Ua matauina e le mekasini o le Time e faapea: “O le faataitaiga lelei o le loto maulalo, e ui lava o loo iai pea, ae ua amata ona foliga mai o se faiga tuai.” Ua faapea mai le tamaitai tusitala o Jody Gaylin: “O le mea e lē manuia ai ona, o le gugutu e aunoa ma le mā . . . o se āʻega fou. O se talanoaga ma se uo po o sē e masani ai, ua ō faatasi ma se uiga fou: ua pei o se tulī.”

Ua aumaia le faatulagaga e tagata ua manatu i ai o ni faataitaiga lelei. Atonu sa e faalogo i upu a sē na siamupini muamua i fusuaga e faapea: “E lē teitei lava avea aʻu ma tagata taʻutaʻua i le lalolagi i lenei vaitaimi o le talafaasolopito.” E lauiloa foi le faamatalaga a se sui o le aufaipese o le Beatles e faapea: “Ua sili atu ona lauiloa i matou i le taimi nei na i lo o Iesu Keriso.” A o manatunatu nisi i na faamatalaga e faapea o ni faamatalaga e faia e aunoa ma se ʻaluʻalua, ae o le manatu o isi i a i latou na faia na faamatalaga e faapea, o se faiga e faaeaina ai le tagata lava ia, ma e aogā ona mulimuli ai.

O le taatele o le gugutu ua lagā ai se fesili e faapea: Po o se uiga lelei le gugutu o se tasi i ni mea ua ia maua po o ni tomai? O le mea moni, o se mea e masani ai le mimita ona o ni mea ua faataunuuina e se tasi ma oo lava ina faamatala atu nei mea i uo mamae ma aiga. Ae faapefea i latou o ē o ola e tusa ma le isi alagaupu, “Afai o i a te oe, ia faaaliali loa”? E lē gata i lea, ae faapefea i latou o ē atonu e lē o gugutu atu i luma o tagata, ae i se auala faatogafiti, ua ia faamautinoa ai ua iloa e isi e uiga i o latou malosi ma ni mea na latou faataunuuina? Pe lelei ona faalialia oe lava, ma pe tatau foi e pei ona fai mai ai nisi?

O Aafiaga i Faiā

Seʻi manatu i le aafiaga ua faia e isi tagata gugutu i a te oe. Mo se faaaoaoga, o le ā lau tali atu i faamatalaga ia e mulimuli mai?

“O tusi ia ou te leʻi tusia e sili atu ona lelei nai lo o tusi na tusia e isi.”—Se tusitala lauiloa.

“A na ou iai i le taimi o le foafoaga, semanū ou te tuuina atu ni nai fautuaga aogā mo le faagasologa lelei o le vateatea.”—Se tupu o le Taurotoaiga o Tausaga.

“Atonu e leai se Atua, auā ana iai, semanū o aʻu.”—Se faifilosofia o lona 19 o senituri.

Po o e tosina atu i na tagata ona o ā latou faamatalaga? Pe e te manatu e mafai ona e olioli i lou faatasi ma i latou? Atonu e leai. I le pei o se tulafono, o le gugutu—pe moni po o ni tala ula—e faapogai ai le lagona tiga, ma le ita o isi, pe atonu foi e faameo ai. O le aafiaga lenei na oo i le faisalamo o Asafo, o lē na taʻutino mai e faapea: “Auā na ou matauʻa i ē gugutu.” (Salamo 73:3, NW) E mautinoa lava, e leai se tasi o i tatou e manao e avea ma pogai o faalogona leaga i loto o ā tatou uo ma aumea! Ua taʻua i le 1 Korinito 13:4, e faapea: “E le mitamita vale le alofa.” O le alofa faaleatua ma le manatu mamafa i faalogona o isi, o le a uunaia ai i tatou e taofia le faalialia i o tatou tomai ma ālamanuia.

Afai e pulea e se tagata ia lava ma tautala ma le loto maulalo, o le a mafai ai ona ia faatoafilemu ma faalelei faalogona o isi ia o loo siomia o ia. O se tomai e sili ona tāua lenei. Atonu o le mea lenei sa i le manatu o le tagata maualuga i Peretania o Lord Chesterfield ina ua ia fautuaina lona atalii e faapea: “Ia e atamai na i lo o isi tagata pe afai e te mafaia; ae ʻaua e te fai atu faapena i a i latou.”

E lē tutusa tomai e maua e tagata. O le mea e faigofie i le tasi tagata, e lē āu i ai le malosi o le isi. O le alofa, o le a uunaia ai se tagata e feagai ma le tiga alofa ma i latou o ē e lē o faamanuiaina i vala ia e taulau ai o ia. E faapena foi ona maua e se tasi tagata tomai i isi matatā. Na taʻu mai e le aposetolo o Pauro i a i tatou e faapea: “Auā o le alofa tunoa ua tuuina mai ai ia te au, ou te fai atu ai ia te outou uma, aua le faasili le manatu o se tasi i le mea ua tatau ona manatu ai, a ia māmā le manatu, ia tusa ma le tofiga o le faatuatua ua taitasi ma tofu ai mai le Atua.”—Roma 12:3.

O le Gugutu, e Mafua mai i Vaivaiga

A o tuumuli ese nisi mai tagata gugutu ona o le lagona e faatauvaa i o latou luma, ae ese uiga faaalia o isi. Ua latou faaiu mai e faapea, o tagata gugutu e lē o mautonu. Ua faamatala mai e le tusitala o Frank Trippett le pogai ua amusia ma tulaga maualalo ai le tagata ua pei o le tulī i manatu o isi: “Ua iloa e tagata uma lava e faapea o le gugutu, e masani ona faailoa ai se vaivaiga totino e faanoanoa ai.” Talu ai o le toatele o tagata, e mafai ona ati la latou vaai i uiga o le tagata gugutu, pe lē atamai ea la ona faamamao mai le pei o ni tulī?

“Ae e Moni!”

O le auala lenei ua taumafai ai nisi e taʻusaoina le viiviia o le tagata lava ia. Ona ua lagona e talenia tele i latou i nisi o matatā, o le faatagā valea la, o le a avea o se faagutugutulua.

Ae pe moni a latou gugutu? O ou lava manatu ua tauāu ina taaina ai oe. O le mea tatou te manatu e sili ona malosi i a i tatou lava, e foliga mai e faatauvaa i isi. O le mea moni, ona ua uunaia se tasi e fia faalialia lona tomai, e ono mafai ona faaalia ai le matuā leai lava o sona malosi—e lē lava lona malosi e faailoa ai o ia lava e aunoa ma le gugutu. Ua faailoa mai e le Tusi Paia le mafaia e le tagata ona faaseseina o ia lava ina ua apoapoai mai e faapea: “O lē manatu o loo o tu ia, ina faaeteete ia neʻi paū.”—1 Korinito 10:12.

E tusa lava pe uigaese le talenia o se tagata i se vala patino, po o se mea tatau ai ea la ona gugutu? E leai, o le gugutu e viiviia ai tagata, ae peitai, so o se taleni ua tatou maua, e mai le Atua. O ia e tatau ona tuuina atu i ai le viiga. Aiseā e maua ai e i tatou le viiga mo se mea na tatou fananau mai ma i tatou? (1 Korinito 4:7) E lē gata i lea, e pei lava ona tatou malolosi, e iai foi o tatou vaivaiga. Pe manaomia e le faamaoni lo tatou faailoa i isi o ō tatou sese ma masei? E toaitiiti ni nai tagata gugutu e foliga mai e faapena ō latou manatu. O le tupu o Herota Akeripa I atonu sa avea moni o se failauga mauupu. Ae ona o lona lē loto maulalo na iu ai i se oti matagā. O lena mea matagā na tupu, ua atagia ai le lē fiafia o le Atua i le faamaualuga, e faapea foi i le toatele o tagata.—Galuega 12:21-23.

O le lelei ma talenia, e masani lava ona lauiloa e aunoa ma le gugutu ai o se tasi. Pe a iloa e isi ma faamālō e uiga i ni mea ua faataunuuina e se tasi, e sili ona viia lē o loo taʻua. Ua faapea mai ma le poto le Faataoto 27:2: “Ia viia oe e le tagata ese, a e le o lou lava gutu; ia viia oe e se tasi, a e le o ou lava laugutu.”

Pe Manaomia mo le Faataulauina o ni Mea?

Ua lagona e nisi e faapea, o le faaeaina ma le mautinoa e le tagata o ia lava, e tatau mo le faataulauina o ni mea i le sosaiete tauva i aso nei. Ua latou popole faapea, afai e lē tautala ma faalauiloa atu o latou malosi, o le a lē mafai ona iloa i latou, ma lē talisapaia ai. I le faailoa mai o lo latou popole, o le faamatalaga lenei a le mekasini o le Vogue: “I aso ua mavae, na aʻoaʻoina ai i tatou e faapea, o le loto maulalo, o se uiga lelei, nei la, ua tatou aʻoaʻoina ai e faapea o le lē tautala, e mafai ona avea o se pona.”

Mo i latou o ē mananao ina ia agaigai i luma e tusa ai ma tulaga o lenei lalolagi, atonu e iai se aogā o lo latou popole. Ae e ese le tulaga o le Kerisiano. Na te iloa e manatu mai le Atua, ma filifili e faaaogā tomai o ē agamalu, ae lē o ē faamaualuga. O le mea lea, e lē manaomia e Kerisiano ona lolo atu i faiga a tagata gugutu. E moni, o le tagata e soona mautinoa, e ono maua se viiga e lē tumau ona o le faia faamalosi, po o le faia foi i se auala faatogafiti. Ae o le a iai se taimi e faaalia ai ma faamaulaloina ai, pe oo lava ina faalumaina ai. E pei ona taʻua e Iesu Keriso: “O sē faamaualuga o ia ia te ia, e faamaulaloina lea; a o sē faamaulalo o ia ia te ia, e faamaualugaina lea.”—Mataio 23:12; Faataoto 8:13; Luka 9:48.

Aogā o le Loto Maulalo

Na tusia e Ralph Waldo Emerson e faapea: “So o se tagata ou te fetaui i ai, e iai lava se mea e sili ai i a te aʻu. I lea, ua ou aʻoaʻo mai ai i a te ia.” Ua ogatusa lana faamatalaga ma le apoapoaiga faagaeeina tauatua a le aposetolo o Pauro e faapea e ao i Kerisiano ona “aua neʻi faia se mea e tasi ma le finau vale, ma le mitamita fua; a ia taitasi outou ma manatu ma le loto maulalo, ua sili nisi ia te ia.” (Filipi 2:3) O lenei manatu loto maulalo ua mafai ai e se tasi ona ia aʻoaʻoina ni mea mai isi.

O lea, ia faaeteete ina ia aua neʻi avea lou talenia ma ou vaivaiga. Aua neʻi avea le gugutu ma mea e aveesea ai le tāua o ou tomai ma ni mea ua faataunuuina. Ia faaopoopo le loto maulalo i ou uiga lelei. O le mea lenei e faaeaina moni ai se tasi i manatu o isi. Ua fesoasoani foi i se tasi ina ia olioli i se faiā sili ona lelei ma uso a tagata ma maua ai le faamaoniga a Ieova le Atua.—Mika 6:8; 2 Korinito 10:18.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga