Ia Faaaʻoaʻo i Perofeta a le Atua
“Oʻu uso e, ia outou faaaʻoaʻo i le faatoatoa i le leaga, atoa ma le onosai o le au perofeta, e na tautala mai i le suafa o le Alii.”—IAKOPO 5:10.
1. O le ā ua fesoasoani i Molimau a Ieova ina ia olioli ai pea e ui lava o loo sauaina i latou?
E FAAALI atu e auauna a Ieova le olioli e ui i le anoanoai o le faanoanoa i le lalolagi aoao i nei aso e gata ai. Ua mafua lenei mea ona ua iloa o loo latou faafiafiaina le Atua. E onosaia foi e Molimau a Ieova, sauaga ma teteega a o feagai ai ma la latou faiva i le lautele ona ua latou iloa ua puapuagatia i latou ona o le amiotonu. Na fetalai atu Iesu i ona soo e faapea: “Amuia ē sauaina ona o le amiotonu; auā e o latou le malo o le lagi. Amuia outou pe a latou upu leaga, ma faasaua ia te outou, ma latou tuuaiina pepelo outou i mea leaga uma ona o aʻu. Ia outou olioli ma fiafia lava; auā o i le lagi lo outou taui e tele; auā na faapea ona latou faasaua i perofeta e na muamua ia te outou.” (Mataio 5:10-12) E mautinoa lava, i so o se taimi e feagai ai auauna a le Atua ma tofotofoga o le faatuatua, latou te manatu i nei mea o ni mea e olioli ai.—Iakopo 1:2, 3.
2. E tusa ai ma le Iakopo 5:10, o le ā e mafai ona fesoasoani i a i tatou ina ia faaalia le onosai?
2 Na tusi faapea le soo o Iakopo: “Oʻu uso e, ia outou faaaʻoaʻo i le faatoatoa i le leaga, atoa ma le onosai o le au perofeta, e na tautala mai i le suafa o le Alii [“Ieova,” NW].” (Iakopo 5:10) Ua faamatala e W. F. Arndt ma F. W. Gingrich le upu Eleni (hy·poʹdeig·ma) o le “faaaʻoaʻo, mea ʻautū, ata, i se uiga lelei e pei o se mea e faia pe e tatau ona faagaee ai se tasi e faaaʻoaʻo i lea mea.” E pei ona faaalia mai i le Ioane 13:15, “o lenei mea ua sili atu na i lo se faaaʻoaʻo. E mautinoa o le ata o faaaoaoga uma o mulimuli mai.” (Theological Dictionary of the New Testament) O lea, o auauna a Ieova o aso nei e mafai ona avea ana perofeta faamaoni o se faaaʻoaʻo e tusa ai ma le ‘puapuagatia i faiga leaga’ ma le ‘onosai.’ O le ā se isi mea e mafai ona mātauina pe a tatou suesue i ō latou olaga? Ma e faapefea ona fesoasoani lea mea i a i tatou i la tatou galuega talaʻi?
Na Puapuagatia i Latou i Faiga Leaga
3, 4. Na faapefea ona tali atu le Perofeta o Amosa i taufaifaiga a Amasia?
3 E masani ona puapuagatia perofeta a Ieova i faiga leaga po o le faataugaina i ni faiga leaga. Mo se faataitaiga, i le lona iva o senituri T.L.M., na tetee atu ai ma le amio leaga Amasia o lē na tapuai i le tamaʻi povi, i le perofeta o Amosa. Na faia e Amasia ni tautuuaiga sese e faapea o loo fouvale Amosa i le tupu o Ierepoamo II, i lona vavalo mai lea o le a fasia le tupu i le pelu ma oti ai ma o le a faatagataotaua ai Isaraelu. I se uiga taufaifai, na fai atu Amasia faapea i a Amosa: “Le tagata vaai e, alu ia, ina sola oe i le nuu o Iuta, ma e ʻai i lea mea, ma vavalo ai. A e aua e te toe vavalo i Peteli; auā o le malumalu lea o le tupu, o le maota foi o le tupu.” E aunoa ma le faamatauina i nei faifaiga i upu, na tali atu faapea Amosa: “Ou te le se perofeta aʻu nei, ou te le se atalii foi o se perofeta; a o le fagamanu aʻu, ma le galue i sukamoru. A ua avea aʻu e Ieova sa ou mulimuli i le lafu mamoe, ma ua faapea mai Ieova ia te au, Alu ia, ina e vavalo i loʻu nuu o Isaraelu.”—Amosa 7:10-15.
4 Na faamalosia e le agaga o Ieova ia Amosa e vavalo atu ma le lē fefe. Tagaʻi faalemafaufau i ai i uiga faaalia o Amasia ina ua faapea atu Amosa: “Ina e faalogo mai ia i le afioga a Ieova. Ua e fai mai, aua le vavalo ia Isaraelu, aua foi le tautala atu i le aiga o Isaako. O le mea lea o loo faapea mai ai Ieova, E avea lau avā ma fafine faitaaga i le aai, e pauu foi i le pelu o ou atalii ma ou afafine, e vaevaeina i le fua lou fanua; e oti foi oe i le nuu leaga; e matuā tāfea Isaraelu ai lona laueleele.” Na faataunuuina lena valoaga. (Amosa 7:16, 17) Pagā se faateia tele ai o lenei aposetate o Amasia!
5. O ā ua tutusa ai tulaga o auauna a Ieova i aso nei ma na sa iai i le vaitaimi o le perofeta o Amosa?
5 Ua tali tutusa foi lenei mea ma le tulaga o tagata o Ieova i aso nei. E oo i a i tatou faiga leaga ona o loo tatou folafolaina atu o feau mai le Atua, ma e toatele tagata e faifai mai i la tatou galuega talaʻi. E moni o le pule o tatou talaʻi ai e lē mai se aʻoga faafaifeau. Ae ua faagaeetia i tatou e le agaga o Ieova e folafola atu le tala lelei o le Malo. Tatou te lē o faafilogia pe suivaia le feau mai le Atua. E mautinoa lava, e pei o Amosa, tatou te folafola atu le feau ma le usiusitai e tusa lava po o ā uiga e faaalia mai e ē o faalogologo i ai.—2 Korinito 2:15-17.
Na Latou Faaalia le Onosai
6, 7. (a) O le ā na mataulia i le galuega faavaloaga a Isaia? (e) Ua faapefea ona gaoioi auauna a Ieova o aso nei e pei o Isaia?
6 Na faaalia e perofeta a le Atua le onosai. Mo se faataitaiga, na faaalia e Isaia le onosai, o lē na auauna o se perofeta a Ieova i le senituri lona valu T.L.M. Na fetalai atu le Atua i a te ia e faapea: “Ina alu ia, ma ia e faapea atu i lena nuu, Ia outou matuā faalogo lava, a e tou te le lagona; ia outou matuā vaai foi, a e tou te le iloa. Ia faamafiafiaina loto o lena nuu, ia faatutuli o latou taliga, ma ia faatauaso o latou mata; ina neʻi vaai o latou mata, ma faalogo o latou taliga, ma lagona o latou loto, ma latou liliu mai, ma faamaloloina i latou.” (Isaia 6:9, 10) E mautinoa lava sa tali atu faapena tagata. Ae pe na musu ai ea Isaia ona o lena mea? E leai. Na i lo le faia o lea, sa ia folafola atu pea ma le onosai ma le maelega feau lapatai mai i a Ieova. O le agaga o upu i le gagana Eperu o Afioga a le Atua faatoʻā mavae ona taʻua, ua lagolago ai le manatu o le “faaauau i se taimi umi” ona alaga atu le perofeta, ma na faalogo i ai “e lē aunoa” tagata.—Gesenius’ Hebrew Grammar.
7 E toatele tagata i aso nei ua tali atu i le tala lelei e pei lava o uiga o tagata i afioga a Ieova na faailoa atu e Isaia. E ui i lea, tatou te taʻu atu ma toe taʻu atu “e lē aunoa” le feau o le Malo e pei o lena perofeta faamaoni. Tatou te faia faapea i le maelega ma finafinau ma le onosai ona o le finagalo lea o Ieova.
“Na Faia . . . e Pei ona Fetalai mai Ai”
8, 9. I ā auala ua avea ai le perofeta a Ieova o Mose ma faaaoaoga lelei?
8 Na avea le perofeta o Mose ma faaaoaoga lelei i le onosai ma le usiusitai. Na filifili o ia e ʻau ma tagata Isaraelu na faapologaina, ae sa tatau ona faatalitali ma le onosai o ia i le taimi o le a faasaolotoina ai i latou. E 40 tausaga na nofo ai o ia i Mitiana seia oo ina faaaogā o ia e le Atua e taitaiina ese tagata Isaraelu mai le nofo pologa. Ina ua tulaʻi atu Mose ma lona uso o Arona i luma o le taʻitaʻi o Aikupito, sa taʻu atu ma faia ma le usiusitai mea na poloai atu ai le Atua. O le mea moni, na la “faia . . . e pei ona fetalai mai ai.”—Esoto 7:1-6; Eperu 11:24-29.
9 Na tumau foi ma le onosai Mose i tausaga pagatia e 40 o Isaraelu i le vao. Na mulimuli foi o ia ma le usiusitai i faatonuga mai le Atua i le fauina o le fale fetafai o Isaraelu ma le faia o isi mea na faaaogā i le tapuaiga i a Ieova. Na matuā pipii atu le perofeta i faatonuga mai le Atua, ua tatou faitau i ai e faapea: “Ona faia lea e Mose e tusa ma mea uma lava na poloai mai ai Ieova ia te ia, ua faapea lava ona faia e ia.” (Esoto 40:16) I le faia o la tatou faiva a o auaufaatasi ma le faalapotopotoga a Ieova, seia tatou manatua le usiusitai o Mose ma faaaogā le fautuaga a le aposetolo o Pauro ‘ia usiusitai i ē o taʻimua i a i tatou.’—Eperu 13:17.
Na i a i Latou se Uiga Mautinoa
10, 11. (a) O le ā ua aliali mai ai sa i le perofeta o Hosea se vaaiga mautinoa? (e) E mafai faapefea ona tatou faamautuina se uiga mautinoa pe a tatou feiloai atu i tagata oi i a tatou oganuu?
10 Na manaomia ona iai i perofeta se uiga mautinoa a o latou tuuina atu feau faafaamasinoga e faapea foi ma valoaga e faaalia ai le naunau alofa o le Atua i ē faamaoni na taapeape solo i Isaraelu. Na moni lenei mea e faatatau i a Hosea, o lē na fai ma perofeta e lē itiiti ifo i le 59 o tausaga. I se auala mautinoa, na faaauau ai ona ia faaooina atu feau mai i a Ieova ma faaiu ai lana tusi faavaloaga e faapea: “Po o ai se tasi ua poto? e iloa lava e ia na mea; po o ai lē faautauta? e iloa ai e ia; auā ua tonu ala o Ieova, e savavali ai e ua amiotonu; a o e fouvale, e tautevateva ai i latou.” (Hosea 14:9) A o faataga pea i tatou e Ieova e tuuina atu se molimau, seia tatou maua pea se vaaiga mautinoa ma faaauau ona sailia i latou o ē o le a talia ma le atamai le agalelei faifua o le Atua.
11 Ina ia ‘sailia ē ua tatau i ai,’ e manaomia ona tatou finafinau ma mautinoa la tatou vaai i mataupu. (Mataio 10:11) Mo se faataitaiga, pe afai o le a tuu sese i se isi mea ā tatou ki, atonu tatou te sailia i le toe foi lea e sue mai i mea uma sa tatou iai muamua. Atonu tatou te toe mauaina ina ua uma ona toe foi faafia e fai lenei mea. Seia tatou finafinau foi la faapea i le sailia lea o ē pei ni mamoe. Maeu se fiafiaga tatou te maua pe a latou talileleia le tala lelei i oganuu e galueaiina soo! Ma maeu lo tatou olioli ona o loo faamanuia mai le Atua i la tatou galuega i atunuu na faatapulaa ai la tatou faiva i le lautele ona o faasasaāga!—Kalatia 6:10.
Puna o Faalaeiauga
12. O le ā le valoaga a Ioelu o loo iai sona faataunuuga i lenei lona 20 o senituri, ma e faapefea?
12 O upu a perofeta a Ieova e mafai ona avea ma faalaeiauga tele i a i tatou i la tatou faiva. Mo se faataitaiga, seʻi manatunatu i le valoaga a Ioelu. O loo iai feau faafaamasinoga na faapea ona faasino tonu atu i tagata liliuese o Isaraelu ma isi i le senituri lona iva T.L.M. Peitai ane, na faagaeeina foi Ioelu e le agaga ina ia vavalo: “Mulimuli ane, e iu ina ou liligi ifo ai loʻu Agaga i luga i tagata uma, ona perofeta ai lea o outou atalii ma o outou afafine, e fai miti o outou toeaina, e iloa faaaliga e o outou taulelea. Ou te liligi ifo foi loʻu Agaga i auauna ma auauna fafine, i ia ona aso.” (Ioelu 2:28, 29) Na taunuu moni lena mea i soo o Iesu talu mai le Penetekoso e 33 T.A., ma agaʻi mai ai. Ma maeu se faataunuuga tele o lenei valoaga ua tatou vaaia i lenei lona 20 o senituri! I aso nei, e faitau miliona ē o loo i a i tatou o “vavalo,” po o faalauiloa atu feau mai i a Ieova—mai i a i latou ia, e silia i le 600,000 o loo auai i le auaunaga faataimi atoa o ni paeonia.
13, 14. O le ā e mafai ona fesoasoani i Kerisiano talavou ina ia maua ai le olioli i le faiva i le fanua?
13 O le toatele o ē o folafola le Malo, o ni tagata talavou. E lē faigofie i taimi uma mo i latou ona talanoa atu i tagata matutua i le Tusi Paia. O nisi taimi e fai atu ai ni tala i auauna talavou a Ieova e faapea: ‘Ua maimau tou taimi i na talaʻiga,’ ma ‘e sili ai pe ana tou ō e fai ni tou feau aogā.’ I se uiga faautauta, atonu e tali atu ai talavou Molimau a Ieova e faapea, ua malamalama i latou i le mafuaaga ua faapea ai lagona o lea tagata. Na iloa e se tasi tagata talaʻi talavou o le tala lelei le aogā o le faaopoopo atu e faapea: “Ua ou lagona ua tele ni aogā mo aʻu i le talanoa atu i tagata matutua e pei o oe, ma ou te fiafia tele i ai.” E mautinoa lava o le talaʻia o le tala lelei e lē o maimau ai le taimi. O loo faalagolago i ai le faasaoina po o le faaumatia ai o ola. Ua faalauiloa atili mai e le Atua e ala mai i a Ioelu e faapea: “E iu foi ina faaolaina o i latou uma lava o e valaau atu i le suafa o Ieova.”—Ioelu 2:32.
14 O fanau o ō faatasi ma mātua i le galuega talaʻi e fiafia e talia le fesoasoani faamātua i le faatutuina o ni sini totino. E faasolosolo ona agaigai i luma ē laiti a o faitauina se mau e faamatala atu ai lo latou faamoemoe mai le Tusi Paia ma ofo atu lomiga talafeagai i tagata loto fiafia. A o iloa e i latou lo latou lava agaigai i luma ma faamanuiaga a Ieova, ona maua ai lea e le au talaʻi talavou le olioli tele i le talaʻia o le tala lelei.—Salamo 110:3; 148:12, 13.
Maelega ma se Uiga Faatalitali
15. E mafai faapefea ona fesoasoani le valoaga a Esekielu i a i tatou e toe faaolaola ai lo tatou maelega mo le galuega talaʻi o le Malo?
15 Na avea foi perofeta a le Atua ma faaaoaoga i le faaalia lea o le maelega faapea ma se uiga faatalitali—o uiga ia tatou te manaomia i la tatou faiva i aso nei. Ina ua tatou faatoʻā aʻoaʻoina lava le upu moni mai le Afioga a le Atua, e foliga mai na sasao lo tatou maelega ma na uunaia ai i tatou e tautatala atu ma le faamalosi. Peitai ua tele tausaga talu ona mavae atu lea taimi, ma atonu foi ua galueaiina soo foi la tatou oganuu. E toaitiiti foi tagata atonu o latou talileleia nei le feau o le Malo. Pe ua faaitiitia ai e lenei mea lo tatou maelega? Afai o lea, seʻi manatunatu i le perofeta o Esekielu, o le uiga o lona igoa, ua “Faalaeiauina e le Atua.” E ui ina feagai Esekielu ma tagata loto maaa o Isaraelu anamua, na faalaeiauina o ia e le Atua, ma i se uiga faafaatusa, na faia lona muaulu e sili atu ona malō na i lo le samira. O lea, sa mafai ai e Esekielu ona faia pea lana faiva mo le tele o tausaga, e tusa lava pe faalogo atu tagata pe leai. Ua faaalia i lana faaaoaoga e mafai foi ona tatou faia lea lava mea e tasi, ma e mafai ona fesoasoani i a i tatou e toe faaolaola ai le maelega mo le galuega talaʻi.—Esekielu 3:8, 9; 2 Timoteo 4:5.
16. O le ā le vaaiga na i a Mika e ao ona tatou faatupuina aʻe?
16 Na tauleleia foi Mika ona o lona onosai, o lē sa vavalo atu i le lona valu o senituri T.L.M. Na tusi mai o ia e faapea: “A o aʻu, ou te faatalitali ia Ieova, ou te faamoemoe i le Atua o loʻu olataga; e faafofoga mai loʻu Atua ia te au.” (Mika 7:7) Na faavae mai le mautinoa o Mika i le malosi o lona faatuatua. E pei o le perofeta o Isaia, na iloa lelei lava e Mika, o le mea na fuafuaina e Ieova o le a mautinoa lava Lona faia. Ua tatou iloa foi lenei mea. (Isaia 55:11) O lea, seia tatou faatupuina aʻe se agaga faatalitali i le faataunuuina e le Atua o ana folafolaga. Ma ia tatou talaʻia pea ma le maelega le tala lelei, e oo lava i oganuu e faaalia ai e tagata le itiiti o le naunau fiafia i le feau o le Malo.—Tito 2:14; Iakopo 5:7-10.
Faaalia o le Onosai i Aso Nei
17, 18. O ā faaaoaoga anamua ma ona po nei e mafai ona fesoasoani i a i tatou e faaalia le faatuatua?
17 O nisi o perofeta a Ieova sa filigā pea ma le onosai i ō latou tofiga mo le tele o tausaga, ae sa latou leʻi vaaia le faataunuuga o ā latou valoaga. E ui i lea, o lo latou filigā ma le onosai, a o tele ina tigaina i faiga leaga, ua fesoasoani lea i a i tatou e iloa ai e mafai foi ona faataunuuina la tatou faiva. E mafai foi ona tatou maua aogā mai i faaaoaoga a ē faamaoni ua faauuina i uluai sefulu tausaga o lo tatou 20 o senituri. E ui lava ina sa leʻi vave maua lo latou faamoemoe faalelagi e pei ona latou faatalitalia i se taimi vave, ae sa latou lē faatagaina le lē fiafia ona e foliga mai ua faatuai tele e faavaivaia ai lo latou maelega i le faia o le finagalo o le Atua ua faailoa atu i a i latou.
18 Mo le tele o tausaga, o le toatele o nei Kerisiano ua latou tufaina e lē aunoa Le Olomatamata ma lona soa o le Awake!, (o le mekasini na faaigoa muamua o le Golden Age ma mulimuli ane faaigoa o le Consolation). Ua latou faaooina atu ma le maelega nei mekasini tāua i tagata i fetaulaiga o ala ma i ō latou aiga ma i le mea ua tatou faaigoa nei o āla mekasini. O se tasi o tuafafine matua ua faaiuina lona tofi i le lalolagi na vave lava ona faamaise i ai ē na fepasiai ona sa masani ona latou vaaia o ia o molimau atu i le fetaulaiga o ala. Maeu se tauleleia o le molimau na ia tuuina atu i le tele o tausaga o lana auaunaga faamaoni, e pei ona faaalia i faamatalaga tauleleia a i latou na matauina lana faiva i le lautele! I le avea ma sē o faalauiloa le Malo, po o e tufaina atu e lē aunoa Le Olomatamata ma le Awake! i aao o ē tou te feiloai i lau faiva?
19. O ā faalaeiauga ua ofoina mai e le Eperu 6:10-12 mo i tatou?
19 Manatunatu foi i le onosai ma le auaunaga faamaoni o uso o ē o tautua o ni sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova. E iai nisi o i latou ua i le taʻi iva sefulu po o le taʻi selau tausaga o ō latou soifuaga, ae o loo avea pea i latou ma nisi o faalauiloa le Malo, o ē o loo tausia ma le maelega ō latou tiute tofia. (Eperu 13:7) Ae e faapefea isi ua matutua e iai lo latou faamoemoe faalelagi ma e oo foi i nisi o loo avea ma “isi mamoe” ua matutua tele ō latou olaga? (Ioane 10:16) E mafai ona latou mautinoa e lē amioletonu le Atua, na te lē faagalogaloina la latou galuega lelei ma le alofa ua latou faaali atu i lona suafa. Faatasi ma isi o uso talitonu talavou, ia faapea foi ona agaʻi pea i luma Molimau ua matutua i le faia o mea latou te mafaia, i le faaalia lea o le faatuatua ma le onosai i le auaunaga a le Atua. (Eperu 6:10-12) Ona latou maua ai lea o le taui o le ola e faavavau, a lē ala mai i le toe faatutuina e pei o le a faia i perofeta anamua, po o le faasaoolaina atu i le “puapuaga tele” o loo fotuai mai.—Mataio 24:21.
20. (a) O le ā ua mafai ona e aʻoaʻoina mai i le “faaaʻoaʻo” ua tuuina mai e perofeta? (e) E mafai faapefea ona fesoasoani le onosai e pei ona faaalia e perofeta i a i tatou?
20 Maeu se faaaoaoga lelei ua tuu mai e perofeta a le Atua mo i tatou! Talu ai na latou tumau i puapuaga, faaalia le faatuatua, ma faaalia uiga faaleatua, na latou maua ai se faaeaga e taʻutaʻu atu le suafa o Ieova. I le avea ma ana Molimau i aso nei, ia avea foi i tatou e pei o i latou, ma ia mausali e pei o le perofeta o Sapakuka, o lē na folafola atu: “Ou te tu i le mea ou te leoleo ai, ou te tu foi aʻu i le ʻolo, ou te vaavaai foi ina ia ou iloa pe se a se mea e fetalai mai ai [le Atua] ia te au.” (Sapakuka 2:1) Ia i a i tatou foi lea lava maumauai a o tatou faaalia le faatuatua ma faaauau ma le olioli ona taʻutaʻu i le lautele le suafa mamalu o Lē Sili na Foafoaina i tatou, o Ieova!—Neemia 8:10; Roma 10:10.
Pe sa E Matauina Nei Manatu?
◻ O le ā le faaaoaoga o le lototele na faataatia mai e le perofeta o Amosa?
◻ I ā auala sa avea ai le perofeta o Mose ma faaaoaoga lelei?
◻ E mafai faapefea ona gaoioi Molimau a Ieova i aso nei e pei o Amosa ma Isaia?
◻ O le ā e mafai ona aʻoaʻoina e faifeau Kerisiano mai i amio a Hosea ma Ioelu?
◻ E mafai faapefea ona tatou maua aogā mai i faaaoaoga a Esekielu ma Mika?
[Ata i le itulau 16]
E ui lava i teteega taufaifai mai i a Amasia, ae na avatu e le agaga o Ieova le malosi i a Amosa e vavalo atu ai ma le lototele
[Ata i le itulau 18]
O ē faamaoni ua faauuina ua faataatia se faataitaiga lelei e ala i le faaalia o le onosai i le auaunaga i a Ieova