Se Oloa Tāua E Ao Ona Tufaina Atu
E PEI ONA FAAMATALAINA E GLORIA MALASPINA
Ina ua mou atu mai le vaai matafaga o Sicily, sa amata loa e i māʻua ma laʻu tane ona taulaʻi atu o ma manatu i le mea o le a ma faataunuu i ai, o le motu lea o Melita i le Metitirani. Maeu se faamoemoe faafiafia loto! A o sopoia e le vaa le vasa, sa ma mafaufau i le mea na tupu i le aposetolo o Paulo i Melita i le uluai senituri.—GALUEGA 28:1-10.
O LE tausaga lea e 1953, a o leʻi aloaia faaletulafono le galuega talaʻi a Molimau a Ieova i Melita i lena taimi. I le tausaga na muamua atu, na faauuina ai i māʻua mai le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata, o Kiliata, ma na tofia ai i Italia. Ina ua mavae sina taimi puupuu na aʻoaʻoina ai i le gagana Italia, sa ma naunau lava e fia iloa po o ā ni mea o le a tutupu i a i māʻua i Melita.
Pe na faapefea i se fafine talavou e pei o aʻu ona avea ma misionare i se atunuu ese? Seʻi oʻu faamatalaina atu.
Le Faaaoaoga Faagaee Loto a Tinā
I le 1926, a o nonofo lo matou aiga i Fort Frances, i Ontario i Kanata, na talia ai e loʻu tinā le tamai tusi, Millions Now Living Will Never Die (E Faitau Miliona o loo Ola Nei o le a Lē Taitai ona Maliliu) mai se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia (e pei ona faaigoa ai Molimau a Ieova i na aso). Na ia faitauina ma le naunau tele, ma i le vaiaso lava lena, na ia auai ai i se suesuega faale-Tusi Paia a se vaega, na faaaogā ai le mekasini o le Watch Tower. O Tinā, o se tagata e fiafia e faitau le Tusi Paia, ma sa ia talia le feau e uiga i le Malo o le Atua e pei o se oloa tāua na ia sailia. (Mataio 6:33; 13:44) E ui i sauaga mai i a Tamā, e ui foi ina sa tausia sana fanau teine laiti e toatolu, ae sa tu pea o ia mo le upu moni lea na ia aʻoaʻoina.
O le faatuatua lē maluelue o Tinā mo le isi 20 tausaga, na matou iloa lelei ai, e aʻu ma oʻu uso matutua e toalua o Thelma ma Viola, le faamoemoe matagofie o le ola e faavavau i se lalolagi fou amiotonu. (2 Peteru 3:13) Sa fesagai o ia ma le tele o tofotofoga faigata, ae matou te leʻi masalosalo lava i le saʻo o le auala na ia filifilia.
I le 1931, a o na o le sefulu oʻu tausaga, na matou siitia ai i se faatoaga i le itu i mātū o Minnesota i le Iunaite Setete o Amerika. O i inā, na motusia ai lo matou auaufaatasi atu e lē aunoa ma Molimau a Ieova, ae e leʻi motusia ai faatonuga faale-Tusi Paia mai i a Tinā. O lana auaunaga tuutoina atu o se faifeau faataimi atoa, na faagaeetia ai aʻu i le fia aufaatasi ma ia i lena galuega. I le 1938, na faatinoina ai lo matou tuuina atu i a Ieova, o aʻu ma oʻu uso e toalua i le papatisoina i se fonotaga na faia i Duluth, i Minnesota.
Ina ua ou faauu mai le aʻoga maualuga i le 1938, na faalaeiauina aʻu e Tinā ina ia ou toe aʻoga mo le aʻoaʻoina o se tomai faapisinisi, e mafai ai ona fesoasoani i a te aʻu i le itu tautupe i le galuega faapaeonia (o le igoa fou mo le colportuer). Sa faamaonia le avea o lenei fautuaga o se mea lelei, ae maise lava talu ai ona ua filifili Tamā e alu ese, ae tuua ai na o i matou.
Tufaina atu o La ma Oloa Tāua i le Auaunaga Faataimi Atoa
Mulimuli ane, na ou siitia atu ai i Kalefonia, ma i le 1947, na amata ai ona ou auai i le galuega paeonia i San Francisco. A o auai i le galuega mo le sauniuniga o le Fonotaga o le “Faatele atu i Atunuu Uma” (All Nations Expansion) i Los Angeles, na ou feiloai ai i a Francis Malaspina. O lo ma sini tutusa mo le galuega faamisionare, na iu ai ina amataina se ma faiā mafana. Ma na ma faaipoipo ai i le 1949.
I a Setema 1951, na valaaulia ai i māʻua ma Francis i le vasega lona 18 o Kiliata. I le aso o le faauuga, i a Fepuari 10, 1952, ina ua mavae le lima masina o le matuā aʻoaʻoina o i matou, na tolaulau mai ai e le peresitene o le aʻoga, o Nathan H. Knorr, i le faasologa o le pi faitau, atunuu ia o le a aauina atu i ai i matou. Ina ua ia faapea mai, “Italia, o le Uso ma le Tuāfafine o Malaspina,” i ō ma mafaufau, sa pei lava o le la ua ma faimalaga atu i ai!
Ina ua mavae atu ni nai vaiaso, ona faaee ai loa lea o i māʻua i le vaa i Niu Ioka mo se faigamalaga e sefulu aso i Genoa, i Italia. O Giovanni DeCecca ma Max Larson, o le aufaigaluega lea i le nofoaga autū i Brooklyn, sa ō atu i le uafu e faatofa i a i māʻua. I Genoa na faafeiloaia mai ai i māʻua e misionare o ē sa latou masani ma aiaiga tau i femalagaaiga mo le ulufale atu i le atunuu.
I le matuā faafiafiaina i mea uma na siomia ai i māʻua, na ma ō atu ai i se nofoaafi i Bologna. O la ma vaai ina ua taunuu, sa o se aai na tulaga faaletonu pea ona o le pomuina i le taimi o le Taua e Lua a le Lalolagi. Ae sa iai foi le tele o ni mea mananaia, e pei o le sasala o le manogi o le kofe faapaʻu i le taeao, ma le sasala o manogi o sosi sa sauniunia i le lē mafaitaulia o paluga eseese.
Faataunuuina o se Sini
Na ma amata i le faiva i le taulotoina o se taulimaga, ma sa ma faia pea lenei taulimaga seia oo ina talia le feau pe teena foi. O le faanaunau e fia faailoa atu ō māʻua lava manatu, na uunaia ai i māʻua e aʻoaʻo ma le filigā le gagana. Ina ua mavae le fa masina, sa tofia loa i māʻua i se nofoaga fou mo misionare i Naples.
E mataina lenei aai telē i ona vaaiga matagofie. Sa ma olioli i la ma auaunaga i inā, ae ina ua mavae le isi fa masina, na tofia ai laʻu tane e galue mo le matagaluega po o le galuega femalagaai, e asiasia faapotopotoga mai Roma e oo i Sicily. Sa iai se taimi na ma asiasia ai foi Melita e oo lava i Lipua, i Aferika i Mātū.
O faigamalaga i nofoaafi mai Naples e oo i Sicily i na tausaga, sa avea o se tofotofoga o le onosai i le itu faaletino. Sa ma faimalaga i se nofoaafi ua matuā faatumulia i le pasese ma sa tutū i le mea e ui atu ai i le va o nofoa, o nisi taimi, e mo le ono i le valu itula. Ae o lea tulaga, na ma maua ai se avanoa lelei e matauina ai i latou sa siomia i māʻua. O le tele o taimi, sa avea ai se fagu uaina lapoa ma nofoa mo lē e ana le fagu, ma i nisi taimi, na te inuina ai le uaina pe a lagona le fia inu i lenei malaga umi. O pasese agalelei, e masani ona tufa mai a latou falaoa ma salami i a i māʻua, o se uiga talimālō, ma le faamafanafana loto, na ma talisapaia tele.
I Sicily, na faafeiloaia ai i māʻua e ni uso o ē na tauaveina ā ma atopau, ma feʻaei atu mo le tolu ma le ʻafa itula ma le lē faavaivai i le tumutumu o le mauga i le mea o iai le faapotopotoga. O le faafeiloaiga mafana mai i ō ma uso Kerisiano, na avea ma pogai na galo nimo ai lo ma vāivāi. I nisi taimi, sa ma tietie ai i asini sa savavali ma le faaeteete, ae ma te lē tilotilo lava la i le tofē i autafa, auā e masepu loa se laa e tasi a le asini, paʻūū loa i le tofē. O le tutū mausalī o ō tatou uso mo le upu moni o le Tusi Paia e ui i ō latou tulaga faigata, na faamalosia ai i māʻua, ma o le alofa na faaalia i a i māʻua, na ma loto faafetai ai i le faatasi ma i latou.
I Melita ma Lipua
Na tumu i māʻua i mafaufauga alofa i o tatou uso i Sicily, a o ma folau atu i Melita. Sa maua e le aposetolo o Paulo tagata agalelei i inā, ma sa faapena foi i māʻua. O se afā i St. Paul’s Bay, na ma iloa ai le faigata sa fesagai ma vaa laiti i le uluai senituri. (Galuega 27:39–28:10) Ae o le isi ā ma asiasiga e sosoo ai, o Lipua. O le a faapefea ona ma gafatia taulima lenei atunuu o Aferika, lea sa faasāsāina ai la tatou galuega?
Na ma toe fesagai ai foi ma se isi aganuu e matuā ese lava. O foliga vaaia ma paʻō eseese o le aai o Tripoli, na uaʻi totoʻa atu i ai oʻu mafaufauga a o ma savavali atu i le femaluaʻi o pou uumi i auala o le taulaga. Sa faaaogā e tane ofu na lalagaina i fulufulu kamela e puipuia ai i latou mai le aasa o le vevela o le Toafa o Sahara i le ao ma mai le mālūlū i le po. Na ma malamalama lelei ma talisapaia le auala na faafetaiaia ai e tagata tulaga o le tau i mea o nonofo ai.
O le maelega ma le matuā faaeteete o uso, na ma aʻoaʻoina ai ni mea se tele e uiga i le matuā faalagolago i a Ieova, ma mulimuli i fautuaga a i latou e sili atu lo latou tomai e uiga i le talaʻiga i tulaga faapea. E eseese lava atunuu e ō mai ai o tatou uso Kerisiano; ae latou te galulue soosoo tauʻau i la latou auaunaga i a Ieova.
Se Tofiga Fou
Ona o teteega i la tatou galuega talaʻi, na ma tuua ai Italia, ae ma talia ma le fiafia se tofiga fou mo le talaʻiga i Pasili i le 1957. Sa mafai e i māʻua ma Francis ona faafetaui atu i le olaga ma tu a le atunuu, ma ina ua mavae le valu masina, ae valaaulia loa Francis e galue i le matagaluega. Sa ma faimalaga i le pasi, i le vaalele, ma savavali foi. Na tatalaina ai e lenei atunuu manaia ma le telē i a i māʻua se avanoa e aʻoaʻoina ai tulaga o atunuu i le faafanua.
I la ma uluai asiasiga i le matagaluega, sa aofia ai faapotopotoga e sefulu i le aai o São Paulo, faapea ma ni taulaga laiti se sefulu i nofoaga maotua, faapea ma le talafatai i saute o le setete o São Paulo. E leai ni faapotopotoga sa iai i na taulaga i lena taimi. Sa ma tausaili mo se nofoaga ma te nonofo ai, ma ina ua uma ona ma faamautū, ona ma asiasi atu loa lea mai lea fale i lea fale ma le feau o le Malo. Sa ma tuua foi ni tusi valaaulia i tagata mo le faaaliga o se tasi o ata faaleaoaoga a le Sosaiete o le Olo Matamata.
Sa lē o se galuega faigofie le ō i luga o le pasi ma ata, le masini vili ata, se transformer, ni faila, lomiga, pepa valaaulia, ma se mea faigaluega e faailoga ai i le pepa valaaulia le nofoaga o le a faaalia ai le ata. Pe a faatusatusa atu i la ma atopaʻu lavalava, sa lē o se mea telē. Sa faataatia le masini vili ata i luga o ō ma ogavae ina ia aua neʻi malepe ona o le malaga atu i luga o auala gaoā.
Ina ua maua se nofoaga e faaali ai le ata, sa ma ō atu loa i lea fale ma lea fale, ma tuu ai tusi valaaulia mo le faaaliaina o le ata. I nisi taimi, na ma maua ai se faatagaga e faaali ai le ata i se faleaiga po o se faletalimalō. I nisi taimi, ma te faaaogaina ai se ieafu e tautau i le va o ni pou se lua i fafo. O le toatele o le aofia na latou talisapaia e leʻi vāai muamua i se ata gaoioi, sa tutū ma faalogologo ma le lē gāsē a o faitauina e Francis faamatalaga. Mulimuli ane, ona ma tufatufaina atu loa lea o lomiga faale-Tusi Paia.
Ina ia taunuu i nuu, ma te faimalaga ai i se pasi. O nisi o vaitafe, sa leai se auala laupapa e fesootai ai, ona tuu lea o le pasi i luga o se lagisi telē ma faatafea atu i le isi itu. Sa apoapoaia i matou ina ia ō ese mai le pasi, ma pe a matou vāai atu o le a sesee le pasi i le vaitafe, ona feosofi lea i le isi itu o le lagisi ina ia alofia ai le mitiia faatasi atu ai. Ae faafetai, sa leʻi paʻū lava se pasi i le vaitafe—o se mea lelei, ae maise ona sa matauina le tele ai o iʻa feai i le vai!
Ina ua uma ona auai atu i le tauaofiaga faavaomalo i Niu Ioka i le 1958, sa ma toe foi atu i Pasili, o i inā, sa leʻi pine mulimuli ane, ae ma toe foi i le galuega femalagaai. O le itumalo lea na tofia i ai i māʻua, na ma oo atu ai i le tuaoi o Uruguay i le itu i saute, o Paraguay i le itu i sisifo, le setete o Pernambuco i le itu i mātū, ma le Vasa Atalani i le itu i sasae o Pasili.
Le Nofoaga o Lepela
I tausaga ogatotonu o le 1960 ma agaʻi mai ai, na ma talia ai se valaaulia ina ia faaalia se tasi o ata a le Sosaiete i le nofoaga o lepela. Ou te taʻu saʻo atu lava, sa fai si oʻu fefe. Ona e itiiti lo ma iloa e uiga i le maʻi o le lepela seʻi vagana ai le mea na ma faitau ai i le Tusi Paia. Ina ua ma taunuu atu i le nofoaga lea sa vali paʻepaʻe atoa, na faasino atu i māʻua i se fale telē. Sa siʻo i le maea se nofoaga i le ogatotonu mo i māʻua ma la ma masini.
O le tagata fai eletise lea sa fesoasoani i a i māʻua, e 40 tausaga o nofo mau ai i le nofoaga. Ua leai uma ni ona lima e oo i ona tapulima faapea ma isi vaega o lona tino, ua matuā faaleagaina ai o ia. Muamua lava, sa ou teʻi, ae o ona uiga fiafia, faatasi ma lona tomai i le taulimaina o lana galuega, na faatoafilemu ai aʻu. Sa leʻi pine ae matou talanoa e uiga i le tele o mea a o faamaeʻaina sauniuniga manaomia. Mai le tasi le afe o tagata mamaʻi sa nonofo ai i le fale, e sili atu i le lua selau na auai i le faaaliga o le ata. A o latou tausetusetu mai i totonu, na ma matauina ai tulaga eseese e tele o le maʻi na puapuagatia ai i latou. Maeu se vaaiga faamomoiloto i a i māʻua!
Sa ma manatunatu i le fetalaiga a Iesu i le lepela o lē na aioi atu, “Le Alii e, a ē finagalo i ai e te mafaia lava ona faamamā mai i a te au.” I le paʻi atu i le tamaloa, na faamautinoa atu ai e Iesu i a te ia e faapea, “Ou te loto i ai; ina mamā ia oe.” (Mataio 8:2, 3) Ina ua faaiuina le polokalama, e toatele na ō mai i a i māʻua e faafetai mai i lo ma ō atu, o ō latou tino ua faaleagaina, o se molimau olaola lea o mafatiaga tele o tagata. Mulimuli ane, na faia ai e Molimau a Ieova o le nuu ni suesuega faale-Tusi Paia ma i latou sa naunau e aʻoaʻo atili.
I le 1967 na ma toe foi atu ai i le Iunaite Setete mo le togafitiga o ni faafitauli ogoogo tau i le soifua maloloina. A o faaauau ona ma fesagai ma nei faafitauli, na toe faaeaina ai foi i māʻua e auauna i le matagaluega. Mo le isi 20 tausaga na sosoo ai, na ou auai faatasi ma Francis i le galuega femalagaai i le Iunaite Setete. O le vaitaimi foi lea na avea ai o ia ma faiaoga i le Aʻoga o le Faiva o le Malo.
Maeu se puna o faalaeiauga i a te aʻu i le iai o se tane e alofa ma o se paaga e faamaoni, o lē na ia tausia so o se tofiga na tuu atu i a te ia! Sa faaeaina faatasi i māʻua e tufa atu le oloa tāua o upu moni o le Tusi Paia i vaega o konetineta e fa.
Faatumauina e le Oloa Tāua
I tuā i le 1950, na faaipoipo ai Tinā i a David Easter, o se uso faamaoni na papatiso i le 1924. Sa la auauna faatasi i le faiva faataimi atoa mo le tele o tausaga. Ae i faaiuiuga o le soifuaga o Tinā, na amata ai ona aliai mai āuga o le maʻi o le alzheimer. Sa manaomia ai se tausiga lelei ona ua leai sona tomai e mafaufau ai, ona o āuga o le maʻi. O le lagolagosua a oʻu uso ma Tavita, na mafai ai ona faaauau le faia o lenei tiute tauave mamafa, o le tausia o ia, ona sa lē mananao i latou ma te tuua ō ma faaeaga faapitoa i le auaunaga faataimi atoa. O le faaaoaoga faamaoni a Tinā seia oo lava i lona maliu i le 1987, na fesoasoani tele i a i matou e fuafuaina ai ō matou olaga, faapea ma le faamoemoe sa ia faapelepele i ai o le maua o se taui i le lagi, sa faamafanafanaina ai i matou.
I le 1989, na ou iloa ai ua lē toe tiotio Francis e pei ona masani ai. Ma te leʻi iloa ua iai āuga tugā o le maʻi matautia o le fiva sisi, o se maʻi ua lauiloa i vaega e tele o le lalolagi. I le 1990, na iu ai lona ola ona o lenei fili e lē faavaivai, ma sa maliu ai laʻu paaga pele o lē sa ma aufaatasi i le auaunaga i a Ieova mo le 40 tausaga.
O le faia o fesuiaiga, o se vaega lea o le olaga. O nisi e faigofie, a o nisi e faigata. Ae o Ieova o Le Foai o oloa tāua e lē mafaatauina o upu moni o le Tusi Paia, na faatumauina aʻu e ala i lana faalapotopotoga, ma le alofa ma faalaeiauga a loʻu aiga. O loo oʻu maua pea le lotomalie a o oʻu vaavaai atu ma le naunautai i le faataunuuina o folafolaga mautinoa a Ieova.
[Ata i le itulau 23]
I le taimi a o avea i māʻua ma laʻu tane o ni misionare i Italia