Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 1/15 itu. 29-31
  • Na Ia Talia Taiala Mai le Atua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Na Ia Talia Taiala Mai le Atua
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O se Tagata Amiotonu na Iai ni Faafitauli
  • O se Tagata Faaleagaga
  • Le Lumanai mo Iosefa
  • Na Puipui, Tausi, ma Tumau
    Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
  • Na Puipuia, Tausia, ma Finafinau Iosefa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
  • Ua Tō Maria ae e Leʻi Faaipoipo
    Iesu—Le Ala, le Upu Moni ma le Ola
  • A‘oa‘oina ni Lesona Mai le Aiga o Iesu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 1/15 itu. 29-31

Na Ia Talia Taiala Mai le Atua

FAAPEA la na tuu atu i a te oe se tamaitiiti e lelei atoatoa e te vaaia ma na faatalitalia oe e te tausia aʻe lelei o ia. O se galuega faigata tele! O le a faapefea ona faia e se tagata lē lelei atoatoa lenei mea? E faatoʻā mafai lava, pe a taliaina taiala mai le Atua ma faatatauina i le olaga i aso taitasi.

O le mea tonu lena sa faia e Iosefa le tamāfai o Iesu. E ese ai mai auiliiliga o tala faauputuu e uiga i a Iosefa, e lē o tele ni faamatalaga a le Tusi Paia e uiga i a te ia ma lana vaega faatauvaa i le amataga o le olaga o Iesu. Ua tatou iloa na tausia e Iosefa ma lana avā o Maria, ia Iesu, o isi atalii e toʻafā, faapea foi ma ni fanau teine.—Mareko 6:3.

O Iosefa e tupuga mai le tupu o Isaraelu o Tavita e ala i le laina o Solomona. O ia o le atalii o Iakopo ma o le tane a le afafine o Heli. (Mataio 1:16; Luka 3:23) I le avea ma se tufuga i le aai o Nasareta i Kalilaia, sa avea ai Iosefa o se tagata sa lē lelei sona tulaga tau tamaoaiga. (Mataio 13:55; Luka 2:4, 24; faatusatusa i le Levitiko 12:8.) Ae na mauoa o ia faaleagaga. (Faataoto 10:22) Ua mautinoa lea ona sa ia talia taiala mai le Atua.

E mautinoa o Iosefa o se tagata Iutaia e agamalu ma loto maulalo, o lē sa faatuatua i le Atua ma na faanaunau e faia le mea ua tonu. O nai mea na tutupu i lona olaga ua faamaumauina i le Tusi Paia, ua faaalia ai lona usitai pea i poloaiga a Ieova. Sa moni lea tulaga e tusa lava pe o poloaiga i le Tulafono, po o ia na maua tuusao e Iosefa e ala mai agelu.

O se Tagata Amiotonu na Iai ni Faafitauli

O le ā e tatau ona faia e se tagata amioatua pe a fesagai ma se faafitauli telē? O le mea moni, e tatau ona ia ‘tuuina atu i a Ieova o ōna popolega’ ma mulimuli i taiala mai le Atua! (Salamo 55:22) O le mea lena na faia e Iosefa. A o faamau o ia i a Maria, “ua iloa ua to o ia i le Agaga Paia, a o lei faatasi i laua.” Talu ai o Iosefa e “amiotonu ia, e lei loto foi o ia ina faamasiasi ia te ia i luma o tagata, ua ia manatu e faatea lemu ia te ia.” Ina ua uma ona manatunatu Iosefa i ia mea, na faaali ane le agelu a Ieova i a te ia i se miti ma faapea ane: “Iosefa e, le atalii o Tavita, aua e te fefe ina au mai ia te oe o Maria lau avā; auā o lana to mai le Agaga Paia lea. E fanau mai e ia le tama tane, e te faaigoa foi ia te ia o Iesu; auā e faaola e ia lona nuu ai a latou agasala.” Ina ua ala Iosefa, ona “faia lea e ia e pei ona fai mai ai ia te ia o le agelu a le Alii; ua na au mai lana avā. A e la te lei feiloai ua oo ina fanau mai e ia o lana tama tane ulumatua; ua ia faaigoa foi ia te ia o Iesu.” (Mataio 1:18-25) Na talia e Iosefa taiala mai le Atua.

Na poloaiina e Kaisara Aokuso tagata ia tusia ō latou igoa i ō latou lava aai. Na usiusitai Iosefa ma Maria ma ō atu ai i Peteleema i Iutaia. Ona fanau ai lea e Maria o Iesu ma faataoto i a te ia i le fale e tuu ai manu ona ua leai se isi mea e nonofo ai o avanoa. O le po lena na faalogoina ai e leoleo mamoe se faaaliga mai se agelu i lea fanau mai faapitoa, ona ō ai lea e vaai le tamameamea. Pe tusa o le 40 aso mulimuli ane, na faia ai e Iosefa ma Maria se gaoioiga e tusa ma le Tulafono, e ala i le aveina o Iesu i le malumalu i Ierusalema faatasi ma se taulaga. Na la tau fai manatunatu i uiga o upu faavaloaga a le tamā matua o Simeona na tautala atu ai e faatatau i mea tetele o le a faia e Iesu.—Luka 2:1-33; faatusatusa i le Levitiko 12:2-4, 6-8.

E ui e peiseai o loo faapea mai le Luka 2:39 ina ua mavae le aveina atu o Iesu i le malumalu ona ō atu loa lea o Iosefa ma Maria i Nasareta, ae o lenei mau ua na o se vaega o se faamaumauga ua faapuupuuina. E foliga mai e fai si umi o le taimi talu ona mavae le aveina atu i le malumalu, ona ō ane ai lea o tagata vāai fetu mai Sasaʻe (Makoi) e asia Maria ma Iesu i se fale i Peteleema. O le faalaa ane tauatua na puipuia ai Iesu mai le oo atu i ai o le oti, ona o lenei asiasiga. Ina ua tuumuli le au Makoi, na faaali ane le agelu a Ieova i a Iosefa i se miti ma taʻu atu faapea i a te ia: “O le a saili Herota i le tama itiiti ina ia fasioti ia te ia.” E pei ona masani ai, na usitai Iosefa i taiala mai le Atua ma aveina atu lona aiga i Aikupito.—Mataio 2:1-14.

Ina ua mavae le maliu o Herota, na faaali ane se agelu i a Iosefa i Aikupito i se miti, ma faapea ane: “Tulai ia, ina ave le tama itiiti ma lona tinā, ina o atu ia i le nuu o Isaraelu.” Ina ua faalogo Iosefa o loo pule le atalii o Herota o Arekilao e fai ma sui o lona tamā, ona fefe ai lea o ia e foi atu i Iutaia. Ona o lona usitai i se lapataiga na tuu ane mai le Atua i se miti, na ia alu atu ai i le vaipanoa o Kalilaia ma faamautu i le aai o Nasareta.—Mataio 2:15-23.

O se Tagata Faaleagaga

Na tagaʻi lelei i ai Iosefa ua usitaia e lona aiga tulafono a le Atua ma fafagaina faaleagaga. I tausaga taitasi, na te aveina ai lona aiga atoa i le faamanatuga o le Paseka i Ierusalema. I se tasi o ia malaga, na faatoʻā iloa ai e Iosefa ma Maria e lē o iai le tama o Iesu, ua 12 ona tausaga, ina ua atoa le aso o malaga mai Ierusalema e toe foi atu i Nasareta. Na la toe taliu atu i Ierusalema ma matuā saili mo ia, ma mulimuli ane maua o ia i le malumalu, o loo faalogologo ma tuu fesili ai i inā i aʻoaʻo.—Luka 2:41-50.

E foliga mai na tuu e Iosefa se avanoa i lana avā e tausolomua ai i nisi mea. O se faaaoaoga, ina ua la toe foi i Ierusalema ma maua Iesu i le malumalu, o Maria na fai atu i lana tama talavou e tusa ai o lea tulaga. (Luka 2:48, 49) A o ia tuputupu aʻe o se “atalii o le tufuga,” na aʻoaʻoina Iesu i mea faaleagaga. Na aʻoaʻoina foi o ia e Iosefa i le faakamuta, auā na taʻua Iesu o le “atalii o le tufuga . . . o Maria le igoa o lona tinā.” (Mataio 13:55; Mareko 6:3) E ao i mātua e amioatua i aso nei ona matuā faaaogā avanoa faapea e aʻoaʻoina ai ā latou fanau, ae maise le avatuina i a i latou o le toleniga faaleagaga.—Efeso 6:4; 2 Timoteo 1:5; 3:14-16.

Le Lumanai mo Iosefa

Ua lē o taʻua i le Tusi Paia ni faamatalaga e uiga i le maliu o Iosefa. Ae o se mea e lelei ona matauina e faapea i le Mareko 6:3 o loo taʻua ai Iesu o le “tama a Maria,” ae lē o taʻua Iosefa. E iloa ai ua maliu Iosefa i le taimi lena. E lē gata i lea, afai na soifua pea Iosefa e oo i le 33 T.A., ailoga la e tuuina atu e Iesu, lea ua faasatauroina, i le aposetolo o Ioane, le tausiga o Maria.—Ioane 19:26, 27.

E faatasi ai la Iosefa i a i latou o ē oti o le a faalogoina le leo o le Atalii o le tagata ma latou toe tutū mai ai. (Ioane 5:28, 29) Pe a aʻoaʻoina e Iosefa fuafuaga a Ieova mo le ola e faavavau, e mautinoa o le a ia faatatauina ma o le a avea o ia o sē e usiusitai i le Tupu faalelagi sili o Iesu Keriso, e pei ona ia usiusitai i taiala mai le Atua i le silia i le 1,900 tausaga ua mavae.

[Ata i le itulau 31]

Na aʻoaʻoina Iesu e Iosefa i mea faaleagaga ma aʻoaʻoina foi o ia i le faakamuta

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga