Talia le Tusi Paia e Tusa ai ma Lona Tulaga Moni
“O le mea lea matou te faafetai ai i le Atua e le aunoa, auā na talia e outou le afioga a le Atua na outou faalogo mai ai ia i matou, ua le talia e outou o le upu a tagata, a e peitai o le upu a le Atua, (e moni lava lea,) ua matuā galue foi lea i totonu ia te outou o e faatuatua.”—1 TESALONIA 2:13.
1. O ā ituaiga faamatalaga o i le Tusi Paia ua māfua ai ona avea lena tusi ma tulaga ua iloga moni lona matilatila?
O LE Tusi Paia o se tusi ua sili atu ona tele gagana ua faaliliuina i ai ma tufatufaina ai i le lalolagi. Ua talia aloaia o se tasi o galuega maoae i tulaga tau tusitusiga. E ui lava i lea, e sili ai ona tāua le saunia mai e le Tusi Paia o le taʻiala ua manaomia faanatinati nei e tagata o so o se ituaiga o lanu ma atunuu, e tusa lava po o le ā la latou galuega po o le tulaga i le olaga. (Faaaliga 14:6, 7) Ua taliina e le Tusi Paia fesili e pei o nei, e faamalieina ai le loto ma le mafaufau: O le ā le autū o le olaga o le tagata? (Kenese 1:28; Faaaliga 4:11) Aisea ua lē mafai ai e malo fai a tagata ona latou aumaia se filemu ma se saogalemu tumau? (Ieremia 10:23; Faaaliga 13:1, 2) Aisea e maliliu ai tagata? (Kenese 2:15-17; 3:1-6; Roma 5:12) I totonu o lenei lalolagi ua faatumulia i faafitauli, e mafai faapefea ona tatou onosaia faalavelave o le olaga? (Salamo 119:105; Faataoto 3:5, 6) O le ā o taatia mai i le lumanai mo i tatou?—Tanielu 2:44; Faaaliga 21:3-5.
2. Aisea ua i ai ai i le Tusi Paia tali e matuā maufaatuatuaina i a tatou fesili?
2 Aisea ua i ai ai i le Tusi Paia le pule e taliina ai na fesili? Talu ai o le Afioga lea a le Atua. Na ia faaaogaina tagata latou te tusia, a e e pei ona faamatalaina manino mai i le 2 Timoteo 3:16, “o tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia.” E lē o se tusi ua māfua ona i ai ona o ni faaliliuga totino o talaaga o mea na tutupu i le tagata. “Auā e le o le loto o tagata na tuu mai ai le valoaga [folafolaina o mea o le a oo mai, o poloaiga tauatua, o tulaga mamā tau amio o le Tusi Paia] anamua, a o tagata o le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia.”—2 Peteru 1:21.
3. (a) Aumai ni faaaʻoaʻoga e faaalia ai le matuā faatāuaina o le Tusi Paia e tagata o atunuu eseese. (e) Aisea na naunau ai isi tagata taitoatasi e tuu atu o latou ola i se tulaga lamatia ina ia mafai ona faitau i le Tusi Paia?
3 O le talisapaia o le aogā o le Tusi Paia, e toatele ua faafalepuipuiina, e oo foi ina maliliu, ona o le i ai o le Tusi Paia ma faitauina. O le mea moni lena na tupu i tausaga ua mavae i le atunuu lotu Katoliko o Sepania, lea na matatau ai taʻitaʻi lotu neʻi teʻi ua faaleamanaiaina la latou taaiga pe a faitau e tagata le Tusi Paia i la latou lava gagana; na tupu moni foi le mea lea i Albania, na faia ai ni tauiviga malolosi i lalo o le pulega e lē talitonu i le Atua ina ia faaiuina ai taaiga uma faalelotu. E ui i lea, na faatāuaina e tagata taitoatasi o ē matatau i le Atua kopi o le Tusi Paia, na latou faitau i ai ma tufa atu i isi. I le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le lalolagi, i le falepuipui i Sachsenhausen, sa fepasiai ai ma le faaeteete se Tusi Paia mai lea poloka i lea poloka o le falepuipui (e ui lava ina sa faasaina), ma o i latou sa mafai ona faitau i ai, sa latou taulotoina sona vaega ina ia tufa atu i isi. I le faagasologa o vai tausaga e amata mai i le 1950, i le atunuu na taʻua muamua o Siamani Komunisi i Sasae, o Molimau a Ieova na faafalepuipuiina ona o lo latou faatuatua, na lamatia i le faasalaina faaumiumi i tulaga faigata ona sa latou feaveaia se vaega laitiiti o le Tusi Paia mai i le isi pagota i le isi pagota ina ia faitauina i le po. Aisea na latou faia ai faapea? Talu ai sa latou iloa o le Tusi Paia o le Afioga a le Atua, ma na latou iloa “e le na o mea e ʻai” a e e ala i “mea uma e tūlei mai i le fofoga o Ieova e ola ai tagata.” (Teuteronome 8:3) O nei faaupuga ua faamaumauina i le Tusi Paia, ua mafai ai e na Molimau ona faatumauina le ola faaleagaga e ui ina faaoo atu i ai ni faiga sauā e faigata ona talitonuina.
4. O le ā le tulaga e tatau ona i ai le Tusi Paia i o tatou olaga?
4 O le Tusi Paia e lē o se tusi e tau ina tuu i le fata e tau lē faaaogaina soo, e faatoʻā faaaogā pe a potopoto uso talitonu mo le tapuaiga. E tatau ona faaaogā i aso taitasi ina ia aumaia ai le malamalama i tulaga o tatou fesagai, ma faasino mai ia i tatou le ala saʻo e savavali ai.—Salamo 25:4, 5.
Ina ia Faitauina ma Malamalama i Ai
5. (a) Pe afai e mafai, o le ā e tatau ona i ai ia i tatou uma? (e) I Isaraelu anamua, na faapefea ona iloa e tagata mea o i le Tusi Paia? (i) E faapefea i le Salamo 19:7-11 ona aafia ai ou uiga i le faitauga o le Tusi Paia?
5 I o tatou aso, ua mauagofie ai kopi o le Tusi Paia i le tele o atunuu, ma matou te uunaia tagata uma o ē o loo latou faitauina Le Olomatamata ina ia latou mauaina se Tusi Paia. I le vaitaimi a o tusiaina le Tusi Paia, sa lei i ai ni masini lomitusi. Ma o tagata lautele sa latou lei mauaina ni a latou lava Tusi Paia. Peitai na fuafuaina e Ieova ina ia faalogologo ana auauna i mea na tusia ai. O lea ua lipotia mai ai i le Esoto 24:7 e faapea, ina ua uma ona tusia e ia mea na faatonuina e Ieova, ona ia avatu ai lea o “le tusi o le feagaiga, ma na faitaulia i luma o le nuu.” I le avea o ni molimau na latou vaaia mea mamana i le Mauga o Sinai, na latou iloa ai o mea na faitauina atu e Mose ia i latou, sa aumaia mai le Atua, ma na manaomia ai ona latou iloaina lenei faamatalaga. (Esoto 19:9, 16-19; 20:22) Tatou te manaomia foi la ona iloaina mea o loo faamaumauina i le Afioga a le Atua.—Salamo 19:7-11.
6. (a) A o lei ulufale atu le nuu o Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga, o le ā na faia e Mose? (e) Tatou te ono faataʻitaʻi faapefea i le faaaʻoaʻoga a Mose?
6 A o sauni atu le nuu o Isaraelu latou te sopoia le Vaitafe o Ioritana ina ia ulu atu ai i le Nuu Folafolaina, ma lafoaia ai lo latou olaga maumausolo i le vaomatua na i ai, ma sa talafeagai lelei ai mo i latou le toe autaluina o le Tulafono a Ieova ma ana feutagaiga ma i latou. I le uunaiga e ala mai i le agaga o le Atua, na autaluina ai e Mose le Tulafono ma i latou. Na ia faamanatu atu ia i latou auiliiliga taitasi o le Tulafono, ma na ia faamatilatila atu foi ia i latou mataupu silisili o loo i ai ma amioga na faapea ona aafia ai la latou faiā ma Ieova. (Teuteronome 4:9, 35; 7:7, 8; 8:10-14; 10:12, 13) A o tatou tauaveina tofiga fou po o tulaga fou o le olaga, e aogā foi mo i tatou ona manatunatu pe faapefea i fautuaga a le Tusi Paia ona tatau ona aafia ai mea o loo tatou faia.
7. I se taimi puupuu talu ona sopoia e tagata Isaraelu le Ioritana, o le ā sa faia ina ia faatauaina ai Tulafono a Ieova i o latou mafaufau ma loto?
7 I se taimi puupuu talu ona sopoia e Isaraelu le Vaitafe o Ioritana, ona toe faapotopoto ai foi lea o tagata ina ia autalu mea na fetalai ai Ieova ia i latou e ala atu ia Mose. Na faapotopoto le nuu pe a ma le 30 maila po o le 50 kilomita, i le itu i mātū o Ierusalema. O le isi afa o ituaiga uma sa i luma o le Mauga o Evalu, ma o le isi afa o ituaiga sa i luma o le Mauga o Keresema. O i inā, na faitauina ai e Iosua ma le leotele “ia upu uma o le tulafono, o le manuia ma le malaia.” O lea, na faalogo ai uma tane, o fafine, ma fanau laiti, faapea ma tagata ese, i le toe taʻuina atu o tulafono i le taimi tonu talafeagai e pulea ai amio e faapea ona iu ai i le lē faamanuiaina po o le faamanuia e Ieova pe afai latou te usiusitai ia Ieova. (Iosua 8:34, 35) Sa manaomia ona tamau i o latou mafaufau le mea e lelei ma le mea e leaga e tusa ma le silasila a Ieova. E faaopoopo atu i ai, sa manaomia ona mauaa i o latou loto le naunau i le mea e lelei a e inoino i le mea e leaga, e pei foi ona tatau ai mo i tatou taitoatasi i aso nei.—Salamo 97:10; 119:103, 104; Amosa 5:15.
8. O le ā sa aogā i ai le faitauina o le Afioga a le Atua mai lea taimi i lea taimi i ni faatasiga maʻoti faaleatunuu i Isaraelu?
8 E faaopoopo atu i le faitauina o le Tulafono i na vaega tāua o le talaaga faasolopito, na i ai foi se sauniuniga mo le faitauina e lē aunoa o le Afioga a le Atua e pei ona faatulagaina mai i le Teuteronome 31:10-12. I tausaga uma lona fitu taitasi, sa tatau ai ona faapotopotoina le nuu atoa ina ia latou faalogologo atu i le faitauina o le Afioga a le Atua. Ua saunia ai e lenei mea ni mea e ʻai faaleagaga mo i latou. Na faaolaolaina ai pea i o latou mafaufau ma o latou loto folafolaga e uiga i le Fanau folafolaina, ma o lea na aogā ina ia tataʻi atu ai ē faatuatua i le Mesia. O le fuafuaga mo le fafagaina faaleagaga na faavaeina a o i ai Isaraelu i le vaomatua sa lei mavae ina ua latou ulu atu i le Nuu o le Folafolaga. (1 Korinito 10:3, 4) Nai lo lea, na faatāuaina atili le Afioga a le Atua e ala i ni faaaliga atili mai i perofeta.
9. (a) Pe sa na o tagata Isaraelu ea na faapotopoto i ni vaega tetele e faitauina ai le Tusi Paia? Faamatala mai. (e) Na faapefea ona faaoo atu faatonuga mai le Tusi Paia i totonu o aiga taitasi, ma o le ā le faamoemoe?
9 O le autaluina o fautuaga mai le Afioga a le Atua sa le faatapulaaina i na taimi ina ua potopoto tagata i se vaega e toatele. O vaega o le Afioga a le Atua ma mataupu silisili ua faamauina ai sa tatau ona talanoaina i aso taitasi. (Teuteronome 6:4-9) I aso nei, o le tele lava o vaipanoa ua mafai ona maua e tagata talavou se kopi totino o le Tusi Paia, ma e aogā tele mo i tatou le faia faapea. A e i Isaraelu anamua, sa le o le tulaga lena. I tuā i lena vaitaimi, pe a tuuina atu e mātua faatonuga mai le Afioga a le Atua, latou te faalagolago i mea na manatua, ma upu moni o faapelepele i o latou loto, faatasi ai ma so o se fasi fuaitau atonu na latou faamaumauina totino i lalo. I le toe taʻua ma toe taʻua soo, o le a latou taumafai ai e atiina aʻe i a latou fanau le alofa mo Ieova ma ona ala. O le sini e lē na o le faatumu o le ulu i le poto, a e ia fesoasoani i sui taitasi o le aiga ina ia ola i se ala e faaalia ai le alofa mo Ieova ma lana Afioga.—Teuteronome 11:18, 19, 22, 23.
Faitauina o le Tusi Paia i Sunako
10, 11. O le ā le polokalama o le faitauina o le Tusi Paia na tausisi i ai i le sunako, ma na manatu faapefea i ai Iesu i nei avanoa?
10 I se vaitaimi ina ua mavae atu le ave faatagataotauaina o tagata Iutaia i Papelonia, na avea ai sunako ma nofoaga mo le tapuaiga. Ina ia mafai ona faitauina ai le Afioga a le Atua ma talanoaina i nei nofoaga mo faatasiga, sa sauniunia ai ia tele ni kopi o le Tusi Paia. Ua faamaonia le moni o lea mea ona o loo i ai pea ni kopi anamua o Tusitusiga Paia Eperu na tusilimaina pe ā ma le 6,000 le aofai.
11 O se vaega sa tāua o le auaunaga i le sunako, o le faitauina lea o le Torah, lea e tutusa ma tusi muamua e lima o loo i ai i le Tusi Paia faaonaponei. Ua lipotia mai i le Galuega 15:21 e faapea, i le uluai senituri T.A., sa faitauina ai i Sapati uma lava, ma ua faaalia mai foi i le Mishnah e faapea i le senituri lona lua, sa faitauina ai foi le Torah i le aso lona lua ma le aso lona lima o le vaiaso. E eseese tagata na aafia ai i le faitauina auauai o vaega ua tofiaina. O le tu a tagata Iutaia na nonofo i Papelonia, o le faitauina lea o le Torah atoa i tausaga taitasi; o le tu i Palesitina o le fuafuaina lea o le faitauina ina ia maeʻa ona faitau i ai i totonu o le tolu tausaga. O se vaega mai tusitusiga a Perofeta, na faitauina foi ma faamatalaina. Na avea ma tu a Iesu le i ai i le polokalama o le faitauina o le Tusi Paia i le Sapati, i le nuu na soifua ai o ia.—Luka 4:16-21.
Le Tali atu i ai Totino ma le Faatatauina
12. (a) Ina ua faitauina e Mose le Tulafono i tagata, na faapefea ona aogā mo tagata? (e) Na faapefea ona tali atu i ai tagata?
12 O le faitauina o Tusi Paia faagaeeina sa le faia tau o se tu e masani ai. Sa le faia ina ia faamalieina ai le naunau o tagata. Ina ua faitauina e Mose “le tusi o le feagaiga” ia Isaraelu, i le laugatasi e fesagaʻi ma le Mauga o Siona, sa ia faia i se tulaga ina ia latou iloa ai lo latou tiute tauave i le va feagai ai ma le Atua ma faataunuuina na tiute. Pe o le a latou faia ea? Na manaomia ona fai atu se tali e tusa ai ma mea na faitauina. Na iloa e tagata lena mea, ma na latou tali atu ai i le faapea atu: “O mea atoa uma ua fetalai mai ai Ieova matou te faia lava, ma faalogo i ai.”—Esoto 24:7; faatusatusa i le Esoto 19:8; 24:3.
13. Ina ua faitauina e Iosua malaia e oo i ai ona o le lē usiusitai, o le ā sa tatau ona faia e tagata, faatasi ai ma le ā le faamoemoe?
13 Mulimuli ane, ina ua faitau atu e Iosua i le nuu faamanuiaga na folafolaina ma malaia, po o mala, na manaomia ai foi se tali atu. Ina ua uma ona tolaulauina mala taitasi, ona tuuina atu ai lea o le faatonuga: “Ona tali mai ai lea o le nuu uma, Amene.” (Teuteronome 27:4-26) O lea, a o talanoaina manatu taitasi, na latou faailoa atu ai lo latou malilie i le faasaina e Ieova o mea sese na taʻua. Maeu le matautia o le mea na tupu ina ua pa atu le alaga a le nuu atoa i lona ioe i ai!
14. I ona po o Neemia, aisea na faapitoa ai le aogā o le faitauina o le Tulafono i le lautele?
14 I ona po o Neemia, ina ua potopoto tagata uma i Ierusalema e faalogo atu i le Tulafono, na latou iloa ai latou te lei faataunuuina atoatoa faatonuga na tusia ai. I lena mea na tupu, sa latou faatatauina loa ma le faanatinati mea na latou aʻoaʻoina. O le ā na taunuu i ai? “Sa matuā tele lava le fiafia.” (Neemia 8:13-17) Ina ua uma le vaiaso o faitauina le Tusi Paia i aso taitasi a o faagasolo le tausamiga, na latou iloa ai sa i ai atili nisi mea na manaomia. Faatasi ai ma le tatalo, na latou toe autaluina ai le talafaasolopito o feutagaiga a Ieova ma ona tagata mai i le vaitaimi o Aperaamo ma faasolo mai ai i luma. O na mea uma na faagaee ai i latou ina ia faia se tautoga e usiusitai atu i mea o fai mai ai le Tulafono, taofia le fefaaipoipoai ma tagata o nuu ese, ma talia tiute tauave auā le tausia o le malumalu ma le auaunaga o faia ai.—Neemia, mataupu e 8-10.
15. Ua faaalia faapefea e faatonuga o i le Teuteronome 6:6-9 e faapea, i totonu o aiga, o faatonuga i le Afioga a le Atua sa le tatau ona avea o se mea e tau ina fai o se tu e masani ai?
15 I se tulaga tutusa foi faapea, o le aʻoaʻoina o le Tusi Paia i totonu o le aiga, e lē tatau ona faia e tau ina avea o se tu e masani ai. E pei ua uma ona faailoa mai i se uiga faafaatusa i le Teuteronome 6:6-9, na taʻu atu ai i tagata ina ia latou ‘nonoa tuleiga a le Atua o se faailoga i o latou lima’—ua faailoa mai ai i a latou faaaʻoaʻoga ma gaoioiga lo latou naunau atu i ala o Ieova. Ma sa tatau ona latou avea afioga a le Atua e pei o se ‘pale i le va o o latou mata’—o lea faiga ua faamanatu atu ai e lē aunoa ia i latou mataupu silisili ua faamauina i le Tusi Paia, ma faaaogā na mea e faavae aʻe ai a latou faaiuga e fai. (Faatusatusa i le gagana o loo faaaogā i le Esoto 13:9, 14-16.) Sa tatau foi ona latou ‘tusiaina na mea i pou o faitotoa o o latou fale ma a latou pa’—ma ua faailoa atu ai o o latou aiga ma lo latou nuu o ni nofoaga e faaaloalo i le Afioga a le Atua ma mulimuli i ai. I nisi faaupuga, sa tatau ona faailoa atu i o latou olaga le anoanoai o faamaoniga e faapea, latou te alolofa i tulafono amiotonu a Ieova ma o loo latou faatatauina foi. Maeu se aogā tele na i ai! Pe o faatāuaina ea faapea le Afioga a le Atua i le olaga i aso taitasi i o tatou aiga? E faanoanoa lava, na liliu e Iutaia lenei fuafuaga mo le tapuaiga ua na o se tu e masani ai, le paleina o pusa o i ai mau sa tai pei o ni tapui. Ona lē toe sau ai lea mai le loto la latou tapuaiga, ma na teena ai e Ieova.—Isaia 29:13, 14; Mataio 15:7-9.
Tiute Tauave a i Latou o Fai ma Ovasia
16. Aisea na avea ai le faitauina e le aunoa o le Tusi Paia o se mea na tāua ia Iosua?
16 I le tulaga o le faitauina o le Tusi Paia, na taulai faapitoa atu ai ia i latou o ē na avea ma ovasia o le nuu. Na fetalai atu Ieova ia Iosua e faapea: “Ia e anaana e fai e tusa ma le tulafono uma.” Na taʻuina atu ia te ia e tusa ai o le faataunuuina o lena tiute tauave, e faapea: “E le teʻa i lou gutu le tusi o lenei tulafono, a ia mafaufau i ai i le ao atoa ma le po, . . . ona manuia ai lea ia te oe o lou ala, ona e manuia ai lea.” (Iosua 1:7, 8) E pei lava ona faamaonia i so o se ovasia Kerisiano i aso nei, o le faitauina e lē aunoa e Iosua o le Tusi Paia, o le a fesoasoani lea ia te ia ina ia faamanino ai i lona mafaufau poloaiga maʻoti na faapea ona avatu e Ieova i Ona tagata. Sa manaomia foi ona malamalama Iosua i le auala na feutagai ai Ieova ma Ana auauna i lalo o tulaga eseese. A o ia faitauina faamatalaga o fuafuaga a le Atua, sa tāua mo ia ona mafaufau i lana lava tiute tauave i le fesootai atu ma lena fuafuaga.
17. (a) Ina ia aogā mo se tupu le faitauina o le Tusi Paia i le auala ua fetalai i ai Ieova, o le ā se isi mea na manaomia faatasi ai ma le latou faitauina? (e) Aisea ua tāua ai le faitauina e le aunoa ma mafaufau loloto i le Tusi Paia mo toeaina Kerisiano?
17 Na faatonuina e Ieova e faapea, o so o se tasi e fai ma tupu i Ona tagata, sa tatau ona ia faia se kopi o le Tulafono a le Atua i le amataga o lana nofoaiga tau tupu, e faavae mai i le kopi lea na teuina e ositaulaga. “Na te faitau ai foi i aso uma lava o lona olaga.” O le sini sa lē ina ia taulotoina o mea o loo i ai. A e peitai, “ina ia aʻoaʻoina ai o ia ia mataʻu ia Ieova lona Atua,” ma ina ia aua ai “neʻi faamaualugaina lona loto i ona uso.” (Teuteronome 17:18-20) E manaomia e lenei mea lona mafaufau loloto i mea na ia faitau i ai. O nisi tupu sa latou manatu ua pisi tele i latou i tiute tau i le pulega, ma latou manatu ai ua lē maua se avanoa latou te faia ai faapea, o lea na pagatia ai le nuu atoa ona o lo latou faatamala. O le galuega a toeaina i le faapotopotoga Kerisiano e mautinoa lava e lē tutusa ma galuega a tupu. A e ui i lea, e pei ona sa faia e tupu, e tāua mo toeaina ona latou faitauina ma mafaufau loloto i le Afioga a le Atua. O lo latou faia faapea o le a fesoasoani ia i latou i le tausiaina o se vaaiga saʻo ia i latou ua faatuatuaina atu i ai le tausiga. O le a mafai ai foi ona latou faataunuuina la latou tiute tauave o ni aʻoaʻo, i se auala e faapea ona viia moni ai le Atua ma faamalosiau ai faaleagaga i le auuso Kerisiano.—Tito 1:9; faatusatusa i le Ioane 7:16-18; tagai i le eseesega i le 1 Timoteo 1:6, 7.
18. O le ā le faaaʻoaʻoga na faatu e le aposetolo o Paulo o le a fesoasoani ai le faitauina ma le suesueina e le aunoa o le Tusi Paia ia i tatou e faataitai i ai?
18 O se ovasia Kerisiano o le uluai senituri, o le aposetolo lea o Paulo, o se tasi sa iloa lelei le Tusi Paia. Ina o molimau atu o ia i tagata i Tesalonia anamua, sa mafai ona ia fetufaai ma faatalitonu i latou mai le Tusi Paia, ma fesoasoani ia i latou ina ia malamalama i mea o i ai. (Galuega 17:1-4) Na ia pāia loto o ē faamaoni na faalogologo. O lea, e toatele na faalogo ia te ia ma avea ma ē na talitonu. (1 Tesalonia 2:13) Po o mafai ea ona e fetufaai ma faatalitonu tagata mai le Tusi Paia e faavae mai i lau polokalama o le faitau ma suesue i ai? Po o le tulaga o lou olaga o e tuu i ai le faitauina o le Tusi Paia ma auala o e faia ai, o aumaia ai ni faamaoniga o loo e talisapaia moni lava le uiga o le i ai ia te oe o le Afioga a le Atua? I le mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou talanoaina ai pe faapefea ona tuuina atu se tali mautinoa i nei fesili e oo lava ia i latou ua matuā tumu a latou faasologa.
E Faapefea ona E Tali Mai?
◻ Aisea ua malilie ai tagata e tuu atu o latou ola ma le saolotoga i se tulaga lamatia ina ia faitau i le Tusi Paia?
◻ E aogā faapefea mo i tatou le autaluina o sauniga na tuu atu i Isaraelu anamua ina ia faalogo ai i le Afioga a le Atua?
◻ O le ā e tatau ona tatou faia i mea o tatou faitau i ai i le Tusi Paia?
◻ Aisea ua tāua faapitoa ai mo toeaina Kerisiano le faitau ma mafaufau loloto i le Tusi Paia?
[Ata i le itulau 9]
Na fetalai atu Ieova ia Iosua: “E le teʻa i lou gutu le tusi o lenei tulafono, a ia mafaufau i ai i le ao atoa ma le po”