Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 9/1 itu. 8-13
  • Molimau Faasaga i Atua Sese

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Molimau Faasaga i Atua Sese
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Molimau a Aperaamo mo le Upu Moni
  • Se Nuu o Molimau
  • Se Iloiloga o Atua
  • O Molimau Kerisiano mo le Pule Silisili Ese Tauatua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • “O Outou o Aʻu Molimau”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
  • ‘Savavali i le Faatuatua, ae Lē o le Tino Mai o Mea’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Na Latou Fananau Mai i le Nuu Filifilia o le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 9/1 itu. 8-13

Molimau Faasaga i Atua Sese

“Ua fetalai mai Ieova, O outou o aʻu molimau, ma laʻu auauna o le na aʻu filifilia.”—ISAIA 43:10.

1. O ai le Atua moni, ma o ā vala ua sili ai ona maualuga o ia i le tele o atua o tapuaia i aso nei?

O AI le Atua moni? Ua fesagai tagata uma i aso nei ma lenei fesili e sili ona tāua. E ui ina tapuai tagata i le anoanoai o atua, ae na o le Toatasi e mafai ona aumaia ia i tatou le ola ma ofoina mai ia i tatou se lumanai fiafia. E na o le Toatasi e mafai ona faatatau i ai upu nei: “Auā o ia o loo ola ai i tatou, ma gaoioi ai, o loo i ai foi i tatou ona o ia.” (Galuega 17:28) E mautinoa lava, e na o le toatasi le Atua ua tatau ona tapuai i ai. E pei ona faapea mai le aufaipese faalelagi i le tusi o Faaaliga: “Lo matou Alii e [Ieova], ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuuina atu ia te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava, ona o lou finagalo foi e i ai i latou ma ua faia.”—Faaaliga 4:11.

2, 3. (a) Na luia faapefea ma le tala pepelo e Satani le aiā a Ieova e tapuaia ai tau o ia? (e) O le ā le iuga o le agasala a Eva mo Eva lava ia ma lana fanau, ma o le ā le iuga mo Satani?

2 I le faatoaga o Etena, na luʻia ai ma le tala pepelo e Satani le aiā a Ieova e tapuaia tau o ia. I le faaaogaina o se gata, na ia taʻu atu ai ia Eva e faapea, afai e fouvale o ia i le tulafono a Ieova ma ʻai le fua o le laau na faasāina e Ieova, ona avea ai foi lea o ia e pei o le Atua. Sa faapea atu upu a Satani: “Auā ua silafia e le Atua, o le aso lua te aai ai, e pupula ai o oulua mata; ona avea ai lea o oulua e pei ni atua o loo iloa le lelei ma le leaga.” (Kenese 3:5) Na talitonu Eva i le gata ma sa ia ʻaia ai le fua o le laau faasāina.

3 O le mea moni, na pepelo Satani. (Ioane 8:44) E na o le pau lava le auala na avea ai Eva e ‘pei o le Atua’ ina ua agasala, o lona filifilia lea e ia lava o le mea na lelei ma le mea na leaga, o se mea sa tatau ona tuu atu pea ia Ieova lava ia na te filifilia maia. Ma e ui i le pepelo a Satani, na oo lava ina mulimuli ane oti ia Eva. O lea, e na o Satani na maua ni aogā mai le agasala a Eva. E mautinoa lava, o le sini lilo a Satani i le faatauanauina o Eva ia agasala, ina ia avea ai Satani lava ia ma atua. Ina ua agasala Eva, na avea ai loa o ia ma uluai soo faaletagata a Satani, ma sa lei umi ae auai atu foi i ai ma Atamu. O le toatele lava o le la fanau ua lē gata ina “fanaua . . . ma le agasala,” ae ua paʻūū atu i le faatosinaga a Satani, ma i le na o sina taimi puupuu lava, ae na maua mai loa se lalolagi atoa na faapea ona tetea ese mai le Atua moni.—Kenese 6:5; Salamo 51:5.

4. (a) O ai le atua o lenei lalolagi? (e) Ma o le ā se manaoga faanatinati o iai?

4 Na faapea ona faaumatia lena lalolagi i le Lolo. (2 Peteru 3:6) Ina ua uma le Lolo, na toe tupu aʻe ai foi se isi lalolagi na tetea ese mai ia Ieova, ma o loo faapea ona iai pea. Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau i ai: “A o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) I le gaoioi faasagatau i le agaga ma le uiga moni o le tulafono a Ieova, ua auauna atu ai lenei lalolagi mo fuafuaga a Satani. Ua avea ai Satani ma atua o le lalolagi. (2 Korinito 4:4) Peitai, o ia o se atua e lē aogā. E lē mafai ona ia faafiafiaina tagata po o le avatu foi ia i latou o le ola; e na o Ieova lava e mafai ona ia faia lena mea. O lea, o tagata o ē mananao i se olaga e taulau ma se lalolagi e sili atu ona lelei, e ao ona muai aʻoaʻoina e faapea o Ieova o le Atua moni, ona aʻoaʻoina ai lea ina ia faia Lona finagalo. (Salamo 37:18, 27, 28; Failauga 12:13) Ua iai la se manaoga faanatinati mo tane ma fafine faatuatua ina ia molimau atu, po o le faalauiloa le upu moni, e faatatau ia Ieova.

5. O le ā ‘se vaega e toatele o molimau’ na taʻua e Paulo? Taʻu mai ni igoa o tagata ua ia lisiina mai.

5 Mai lava i le amataga talu ona iai le tagata, ua aliai mai ai pea tagata faamaoni faapena i le lalolagi. Ua aumaia e le aposetolo o Paulo i le Eperu mataupu e 11 se lisi umi o i latou na, ma taʻua i latou ‘o se vaega e toatele o molimau.’ (Eperu 12:1) O le tama tama lona lua a Atamu ma Eva o Apelu na faatomua mai ai le lisi a Paulo. Ua taʻua ai foi Enoka ma Noa mai le taimi a o lei oo i le Lolo. (Eperu 11:4, 5, 7) Ua matilatila mai ai foi Aperaamo, o lē na tupuga mai ai le ituaiga o Iutaia. Na avea Aperaamo o lē na taʻua o le ‘uo a Ieova,’ ma augatamā o Iesu, “le molimau moni ma le faamaoni.”—Iakopo 2:23; Faaaliga 3:14.

Le Molimau a Aperaamo mo le Upu Moni

6, 7. O ā auala na avea ai le olaga ma gaoioiga a Aperaamo o se molimau e faapea o Ieova o le Atua moni ia?

6 Na faapefea ona avea Aperaamo o se molimau? E ala i le malosi tele o lona faatuatua ma le usiusitai atu ma le faamaoni ia Ieova. Ina ua logoina o ia ina ia tuua le aai o Uro ae alu atu e faaalu le vaega faaiu o lona olaga e nofo ai i se nuu mamao, sa usiusitai Aperaamo. (Kenese 15:7; Galuega 7:2-4) E masani ona tuua e ituaiga o tagata e maumausolo lo latou olaga feofeoai, ae osi aʻe se olaga mautū i le aai. O lea, ina ua tuua e Aperaamo le aai ina ia ola aʻe i se ituaiga o olaga e mau i faleie, na ia aumaia ai se faamautinoaga malosi o lona faalagolago atu ia Ieova le Atua. O lona usiusitai na avea o se molimau i ē na matamata ane. Na matuā faamanuiaina e Ieova ia Aperaamo ona o lona faatuatua. E ui sa mau o ia i faleie, ae na tele le manuia o Aperaamo i meafaitino. Ina ua ave faatagataotauaina ia Lota ma lona aiga, na faamanuia e Ieova ia osofaiga laveai a Aperaamo, ma o lea na mafai ai ona faasaoina e Aperaamo i latou. Na fanaua mai e le avā a Aperaamo se tama tama ina ua loomatua lava o ia, ma na faapea ona faamausali ai le folafolaga a Ieova ia Aperaamo o le a avea o ia ma tamā o se fanau. E ala ia Aperaamo, na iloa ai e tagata e faapea, o Ieova o le Atua soifua o lē faataunuuina ana folafolaga.—Kenese 12:1-3; 14:14-16; 21:1-7.

7 Ina ua foi mai Aperaamo i le laveaiina o Lota, na faafeiloaia ai o ia e Mekisateko, le tupu o Salema, (na taʻua mulimuli ane o Ierusalema), o lē na ia faafeiloai atu ia Aperaamo i le faapea atu: “Ia manuia Aperamo i le Atua silisili ese.” Na faafeiloai atu foi le tupu o Sotoma ia te ia ma manao e avatu ni meaalofa mo Aperaamo. Sa teena e Aperaamo. Aisea? Sa lei manao o ia e iai se mea e masalomia ai le Puna o ana faamanuiaga. Na ia faapea atu: “Ua sii loʻu lima ia Ieova, le Atua silisili ese, e ona le lagi ma le lalolagi, ou te le avea lava sina manoa po o sina nonoa seevae, ou te le avea lava sina mea i au mea uma, ina neʻi faapea a oe, Ua mauoa Aperamo ia te au.” (Kenese 14:17-24) Maeu se molimau lelei sa iai Aperaamo!

Se Nuu o Molimau

8. Na faaalia faapefea e Mose le tele o lona faatuatua ia Ieova?

8 O Mose, o sē na tupuga mai ia Aperaamo, ua iai foi i le lisi a Paulo o molimau. Na fulitua Mose i le tamaoaiga o Aikupito ma na mulimuli ane, na lototele o ia e fesagai ma le pule o lena malo malosi o le lalolagi, ina ia taʻitaʻiina le fanau a Isaraelu i le saʻolotoga. O fea na ia mauaina mai ai le lototele? E mai i lona faatuatua. Ua faapea mai Paulo: “Auā na faamalosi [Mose] pei o sē iloa atu . . . [Lē] le o vaaia.” (Eperu 11:27) O atua o Aikupito o atua vaaia ma e mafai foi ona fetagofi i ai. E oo mai lava i aso nei, ua faagaeetia tagata i o latou faatusa. Peitai ane, e ui lava ina lē vaaia Ieova, ae sa sili atu ai ona moni o ia ia Mose nai lo na atua sese uma. Sa mautinoa e Mose e faapea o loo soifua Ieova ma o le a ia tauia Ona tagata tapuai. (Eperu 11:6) Na avea Mose ma molimau mataina.

9. Sa ao faapefea ona auauna le nuu o Isaraelu ia Ieova?

9 Ina ua mavae le taʻitaʻiina atu o Isaraelu i le saʻolotoga, na fai ai Mose ma puluvaga o se feagaiga i le va o Ieova ma ē na tupuga mai ia Aperaamo e ala mai ia Iakopo. O le iuga, na avea ai le nuu o Isaraelu o se oloa tāua ia Ieova. (Esoto 19:5, 6) O le taimi muamua lea, sa ao ai ona avatua se molimau e se atunuu atoa. O afioga a Ieova e ala mai ia Isaia, pe ā ma le 800 tausaga mulimuli ane, na faataunuuina i se tulaga faamataupu silisili talu ona faavaeina le nuu: “Ua fetalai mai Ieova, O outou o aʻu molimau, ma laʻu auauna o le na aʻu filifilia; ina ia outou iloa, ma ia outou faatuatua mai ia te au, ma ia outou lagona, o aʻu lava o ia.” (Isaia 43:10) Sa tatau faapefea e lea nuu fou ona auauna o ni molimau a Ieova? E ala i lo latou faatuatua ma le usiusitai, ma e ala i mea e faia e Ieova mo i latou.

10. O le ā le auala na saunia ai e galuega matautia a Ieova mo Isaraelu se molimau, ma faatasi ai ma ā iuga?

10 Pe ā ma le 40 tausaga talu ona tuanai lona amataga mai, na tulata atu ai Isaraelu i lona mauaina o le Nuu o le Folafolaga. Na ō atu tagata vāai ina ia maua mai ni faamatalaga e faatatau i le aai o Ieriko, ma na puipuia i latou e Raava, o sē sa nofo i Ieriko. Aisea? Ua faapea mai o ia: “Auā ua matou faalogo na faamateina e Ieova le suāsami o le sami Ulaula ona o outou, ina ua outou o mai mai Aikupito; i le ma mea na outou faia i tupu e toalua o sa Amorī o Sekono ma Oko, o e sa i le la itu o Ioritana, na outou faaumatia i laua. Na matou faalogo i ia mea, ona liu suāvai ai lea o matou loto, ua le toe ai lava se malosi i se tagata, ona o outou; auā o Ieova lo outou Atua, o le Atua ia i le lagi i luga, ma le lalolagi i lalo nei.” (Iosua 2:10, 11) O le tala i galuega matautia a Ieova na uunaia ai Raava ma lona aiga ina ia tuua Ieriko ma ona atua sese ae tapuai atu ia Ieova faatasi ma Isaraelu. E mautinoa lava, na avatu e Ieova se molimau na matuā malosi tele e ala atu ia Isaraelu.—Iosua 6:25.

11. O le ā le tiute tauave sa iai i mātua Isaraelu e tusa ai i le molimau atu?

11 A o iai pea Isaraelu i Aikupito, na auina atu ai e Ieova Mose ia Farao ma faapea atu: “Ina ulufale atu ia ia Farao, auā ua ou faamaaa i lona loto ma loto o ana auauna, ina ia ou tuuina atu aʻu nei faailoga i ona luma; ina ia e taʻu atu i taliga o lau fanau atoa ma le fanau a lau fanau, o mea na ou faia i Aikupito, ma aʻu faailoga na ou tuuina atu ai ia te i latou, ina ia outou iloa ai, o aʻu lava o Ieova.” (Esoto 10:1, 2) O le a faamatala atu e tagata Isaraelu na usiusitai i a latou fanau ia galuega matautia a Ieova. Ma o le a faapea foi ona faamatala atu na mea e a latou fanau i ē e fananau mai ia i latou, ma faasolosolo ai lava faapena, mai i lea tupulaga i lea auga tupulaga. Ma o le a faapea ona manatua ai lava pea galuega matautia a Ieova. I aso nei foi, ua iai i mātua le tiute tauave o le molimau atu i a latou fanau.—Teuteronome 6:4-7; Faataoto 22:6.

12. Na saunia faapefea se molimau ona o le faamanuia a Ieova ia Solomona ma Isaraelu?

12 O le anoanoai o faamanuiaga a Ieova ia Isaraelu a o faamaoni le nuu, na avea o se molimau i nuu na tau lalata ane. E pei ona sa taʻua e Mose ina ua uma ona tolaulauina atu folafolaga o faamanuiaga a Ieova e faapea: “Ona iloa ai lea e nuu uma o le lalolagi ua faaigoaina oe i le suafa o Ieova; ona matatau ai lea o i latou ia te oe.” (Teuteronome 28:10) Na tuuina atu ia Solomona le poto ma le tamaoaiga ona o lona faatuatua. Na manuia le nuu ma olioli i se taimi umi o le filemu a o i lalo o lana pulega. E tusa ai i lena taimi, ua tatou faitau ai e faapea: “Ua latou o mai e faalogologo i le poto o Solomona mai nuu uma, ma tupu uma o le lalolagi o e na logo atu i ai lona poto.” (1 Tupu 4:25, 29, 30, 34) O lē na mataina mai malo na asiasi ane a Solomona, o le tupu tamaitai lea mai Seepa. Ina ua uma ona ia vaaia faamanuiaga a Ieova i le nuu ma lona tupu, ona ia faapea mai ai lea: “Ia faafetaia Ieova lou Atua, o le na finagalo ia te oe, e faanofo ia te oe i lona nofoālii, e fai ma tupu mo Ieova lou Atua; auā na alofa lou Atua ia Isaraelu.”—2 Nofoaiga a Tupu 9:8.

13. O le ā atonu sa avea ma molimau sa sili ona uigā a Isaraelu, ma e faapefea ona tatou mauaina mai ai pea aogā?

13 Na taʻua e le aposetolo o Paulo le mea atonu sa fai ma molimau sili a Isaraelu. Ina ua talanoaina le Isaraelu faaletino ma le faapotopotoga Kerisiano i Roma, na ia faapea atu ai: “Ua tuuina atu ia te i latou o afioga a le Atua.” (Roma 3:1, 2) E amata mai ia Mose, na iai ni Isaraelu faamaoni na faagaeeina ina ia faamaumauina e ala i tusitusiga, feutagaiga a Ieova ma Isaraelu, e faapena foi i ana fautuaga, o ana tulafono, ma ana valoaga. E ala i nei tusitusiga, na faaoo atu ai e na tusiupu le molimau i tupulaga uma o fotuai mai—e aofia ai ma i tatou i aso nei—e faapea e na o le toatasi lava le Atua, ma o lona suafa o Ieova.—Tanielu 12:9; 1 Peteru 1:10-12.

14. Aisea na oo ai sauāga i nisi na molimau ia Ieova?

14 E faanoanoa ai, na tele ina lē taulau Isaraelu i le faaalia o le faatuatua, ona tatau loa lea ona auina atu e Ieova molimau i lona lava nuu. O le toatele o na molimau na sauāina. Na taʻua faapea e Paulo: “Na tofotofoina isi i tauemuga, ma sasaina, atoa ma noanoataga, ma tuuina i fale puipui.” (Eperu 11:36) E mautinoa o ni molimau faamaoni! Pagā se faanoanoa tele ona o le tele o o latou sauāga na ala mai i o latou uso, mai le nuu filifilia o Ieova! (Mataio 23:31, 37) O le mea moni, na matuā faateleina agasala a le nuu, o lea i le 607 T.L.M., na faataga ai e Ieova ia ʻau a Papelonia ina ia faaumatia Ierusalema ma lona malumalu, ma taʻitaʻi ese atu le toatele o Isaraelu na sao mai e faaaunuua. (Ieremia 20:4; 21:10) Pe sa o le mutaaga lena o le molimau atu o se atunuu atoa i le suafa o Ieova? E leai.

Se Iloiloga o Atua

15. Sa tuuina atu faapefea se molimau e oo lava i le faaaunuuaina i Papelonia?

15 E ui ina faaaunuua i Papelonia, sa lei faatalatū ai sui faamaoni o le nuu i le molimau atu e faatatau i le tulaga tau Atua o Ieova ma lona malosi. Mo se faaaʻoaʻoga, na faamatalaina ma le lē fefe e Tanielu le miti a Nepukanesa, na ia faamatalaina atu foi upu na tusia i le puipui mo Pelesara, ma na musu e faagutugutulua i le mataupu e faatatau i le tatalo a o iai i luma o Tariu. O Eperu foi e toatolu, na latou tuuina atu se molimau ofoofogia ia Nepukanesa, ina ua mumusu e ifo atu i se tupua.—Tanielu 3:13-18; 5:13-29; 6:4-27.

16. Na valoiaina faapefea e Ieova le toe faafoisia o Isaraelu i lo latou laueleele, ma o le ā le fuafuaga o lena toe foi atu?

16 E ui i lea, na fuafuaina e Ieova e toe tuuina atu se molimau e se atunuu atoa i le laueleele o Isaraelu. O Esekielu o lē na vavalo i tagata Iutaia na faaaunuua i Papelonia, na ia tusi e faatatau i le naunautaiga o Ieova e tusa ai ma le laueleele ua faatafunaina e faapea: “Ou te faauluolaina foi tagata ia te outou, o le aiga uma o Isaraelu, o lona atoatoa lava; e āina foi aai, e atiina ae foi mea ua faatafunaina.” (Esekielu 36:10) Aisea na faia ai e Ieova lena mea? O le mafuaaga autū, ina ia avea o se molimau i lona lava suafa. Na ia fetalai faapea e ala mai ia Esekielu: “Ou te le faia lea mea ona o outou, le aiga o Isaraelu e, a o loʻu igoa paia o le ua outou taʻuvaleina i nuu ese ua outou o i ai.”—Esekielu 36:22; Ieremia 50:28.

17. O le ā le manatu autū o upu o i le Isaia 43:10?

17 O le taimi o le valoiaina o le toe foi mai o Isaraelu mai le faaaunuuaina i Papelonia, na faapea ona faagaee ai le perofeta o Isaia e tusia upu o i le Isaia 43:10, i le faapea mai sa avea Isaraelu ma molimau a Ieova, o lana auauna. Ua faamatala mai i le Isaia 43 ma le 44 o Ieova o Lē na Foafoaina Isaraelu, Lē na Faatupuina oe, o le Atua, o Lē Paia, o le Faaola, o Lē na Faatauina oe, o le Tupu, ma Lē na Faia oe. (Isaia 43:3, 14, 15; 44:2) Na faatagaina le ave faaaunuuaina o Isaraelu ona sa tele ina lē taulau ona faapaiaina e le nuu ia Ieova e tusa ai ma na tofiga. E ui i lea, sa avea pea i latou ma ona tagata. Na muai fetalai atu Ieova ia i latou e faapea: “Aua le fefe, auā ua ou faatauina oe, ua ou valaauina oe i lou lava igoa; e faia oe moʻu.” (Isaia 43:1) O le a faaiuina le faaaunuuaina o Isaraelu i Papelonia.

18. Na faamaonia faapefea i le toe faasaʻolotoina o Isaraelu mai Papelonia, e faapea e na o Ieova le Atua moni?

18 E mautinoa, na faia e Ieova le faasaʻolotoina o Isaraelu mai i Papelonia e ala i se iloiloga o atua. Na ia luitau atu i atua o nuu ina ia saunia mai ni a latou molimau, ma na ia faaigoaina Isaraelu o lana molimau. (Isaia 43:9, 12) Ina ua ia faasaʻolotoina mai Isaraelu, na ia faamaonia atu ai o atua o Papelonia e lē o ni atua, ma e na o ia le Atua moni. (Isaia 43:14, 15) Pe ā ma le 200 tausaga a o lei oo ina faasaʻolotoina, na ia taʻua ai Kuresa le Peresia, o lana auauna e faasaʻolotoina Iutaia, na ia tuuina atu ai faamaoniga atili o lona tulaga tau Atua. (Isaia 44:28) O le a faasaʻolotoina Isaraelu. Aisea? Ua faamatala mai faapea e Ieova: “Latou [Isaraelu] te taʻuatua loʻu viiga.” (Isaia 43:21) O le a avatuina ai le avanoa atili mo se molimau.

19. O le ā le molimau na tuuina atu e Kuresa ina ua valaauliaina tagata Isaraelu e toe foi atu i Ierusalema, ma e ala i mea na faia e tagata Iutaia faamaoni ina ua toe foi atu?

19 Ina ua oo ane le taimi, na faatoilaloina ai e Kuresa le Peresia ia Papelonia e pei lava ona sa valoiaina. E ui lava o Kuresa o sē e faapaupau, ae na ia faalauiloa atu le tulaga tau Atua o Ieova, ina ua ia tuuina atu se faasilasilaga aloaia i tagata Iutaia sa i Papelonia e faapea: “O ai ea o ia te outou ai lona nuu uma? Ia ia te ia lona Atua, ma ia alu ae o ia i Ierusalema o loo i Iuta, ma fai le fale o Ieova le Atua o Isaraelu, (o le Atua lava o ia,) o loo i Ierusalema.” (Esera 1:3) E toatele Iutaia sa latou taliaina. Sa latou toe foi atu i se malaga umi e agaʻi atu ai i le Nuu o le Folafolaga, ma faatū ai se fata faitaulaga i le mea na tū muamua ai le malumalu. E ui i taumafaiga e faavaivai ai ma teteega malolosi, ae na mulimuli ane ai lava latou faamaʻeaina le toe fausiaina o le malumalu ma le aai o Ierusalema. Na tutupu na mea uma e pei ona sa fetalai i ai Ieova lava ia, “e le o le fitafita, e le o le malosi, a o [lona] Agaga.” (Sakaria 4:6) O na mea na faataunuuina, na avatu ai ni faamaoniga atili e faapea o Ieova o le Atua moni ia.

20. E ui i vaivaiga o Isaraelu, o le ā e mafai ona taʻua e faatatau i lo latou tuuina atu o se molimau i le suafa o Ieova i lena lalolagi anamua?

20 O lea, sa faapea ona faaaogā ai pea e Ieova ia Isaraelu o lana molimau, e ui lava o se nuu e lē atoatoa ona lelei, ma i nisi taimi, o tagata fouvale. I le lalolagi a o lei oo i le Faa-Kerisiano, na avea ai lena nuu, ma lona malumalu ma ositaulaga, e fai ma sui o le faauluuluga o le tapuaiga moni. Po o ai lava la e faitau i Tusitusiga Paia Eperu i gaoioiga a Ieova e fesootai atu ia Isaraelu, o le a matuā lē masalomia lava le na o le toatasi o le Atua moni, ma o lona suafa o Ieova. (Teuteronome 6:4; Sakaria 14:9) Peitai ane, e iai se molimau tele sa tatau ona faia e faatatau i le suafa o Ieova, ma o le a tatou talanoaina lenei mea i le mataupu o loo sosoo mai.

Pe E te Manatua?

◻ Na faapefea ona tuuina atu e Aperaamo se molimau e faapea o Ieova o le Atua moni ia?

◻ O le ā le uiga mataina o Mose na mafai ai ona avea o ia ma se molimau faamaoni?

◻ O ā auala na avatu ai e Isaraelu o se atunuu atoa se molimau e faatatau ia Ieova?

◻ Na faapefea ona avea le faasaʻolotoina o Isaraelu mai Papelonia o se faatinoga e faapea o Ieova e na o ia lava le Atua moni?

[Ata i le itulau 10]

E ala i lona faatuatua ma le usiusitai, na tuuina atu ai e Aperaamo se molimau mataina e faapea o Ieova o le Atua moni ia

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga