Epaferoti—Le Avefeau a Uso Filipi
NA TUSI atu Paulo i uso Filipi e faapea: “O lea ia outou talia ai o ia i le Alii ma le olioli uma lava, ma ia faapelepeleina e outou e ua faapea.” E mautinoa le faafiafiaina o i tatou pe a faaviivii faapea se ovasia Kerisiano e uiga ia i tatou i na faamatalaga faamanititino. (Filipi 2:29) Ae o ai na tautala faatatau i ai Paulo? Ma o le ā foi na faia e lea tagata ua onomea ma tatau i ai na upu faamālō māfana?
O le tali i le fesili muamua o Epaferoti. Ina ia taliina le fesili lona lua, seʻi o tatou iloiloina tulaga na faagaeetia ai Paulo e tusia nei upu.
Pe ā ma le 58 T.A., na logotala ai uso Filipi e faapea na tosoina i fafo Paulo mai le malumalu ma fasi ai e se vaega sauā i Ierusalema, ua ave faapagota e faipule silisili, ma ina ua maeʻa se faasalaga e aunoa ma se iuga faafaamasinoga, na siitia ai loa o ia i Roma i filifili uamea. (Galuega 21:27-33; 24:27; 27:1) I lo latou popole mo lona lelei, atonu na latou tuufesili ai ia i latou lava i se tulaga e mafai ona latou faia mo ia. Sa matitiva faaletino ma sa vavamamao i latou ma Paulo, o lea sa utiuti ai le fesoasoani na mafai ona latou avatua. Ae peitai, o āualofa māfana na uunaia ai uso Filipi e lagolagoina lana faiva i le taimi ua mavae, sa tumau pea ona faagaeetia ai i latou; ua atili ai ona o lea ua iai o ia i lalo o tulaga ogaoga.—2 Korinito 8:1-4; Filipi 4:16.
Atonu na iloilo e uso Filipi pe faamata e mafai ona asiasi atu se tasi o i latou ia Paulo ma se meaalofa ma fesoasoani i ai pe a iai se mea o ia manaomia. Ae o se faigamalaga umi ma le vaivai, ma o le fesoasoani atu ia te ia e ono lamatia ai! Na tusia e Joachim Gnilka e faapea: “Sa manaomia le lototele e asiasi atu ai i se pagota, ae maise lava o sē o sana ‘solitulafono’ sa lei manino pe lei malamalama lelei i ai.” Na faapea mai le tusitala o Brian Rapske: “Sa iai se lamatiaga faaopoopo i le auaumea vavalalata atu po o se uaʻi alofa atu i se pagota po o ona manatu. . . . O se upu po o se gaoioiga faatamala e ono taitaiina atu ai i le malaia a lē o le pagota po o lē na alu atu e fesoasoani.” O ai la sa mafai ona auina atu e uso Filipi?
Atonu tatou te manatu faalemafaufau i ai o ituaiga o malaga faapenei e mafai ona faaosofia aʻe ai le popole ma le lē mautonu, ae o Epaferoti (e ese mai ia Epafara o Kolose) sa loto malie e faataunuuina lenei galuega fita. E tusa ai ma lona igoa, lea e aofia ai Aphrodite (le atua Eleni), atonu o ia o se tagata o Nuu Ese na liliu i le Faa-Kerisiano—o ona mātua e tuutoina atu i le atua fafine o Eleni o le alofa ma le fanafanau. Ina ua tusi atu Paulo i uso Filipi e faafetai ia i latou mo le limafoai, na talafeagai ona ia faamatalaina atu Epaferoti o la latou “ave feau, ma lē auauna mai i loʻu mativa.”—Filipi 2:25.
E tusa ai ma le tala a le Tusi Paia e uiga ia Epaferoti, ua mafai ona tatou malamalama ai e ui lava sa viiviia o ia ona o le nofo sauni e auauna mo Paulo ma lana lava faapotopotoga, ae sa ia Epaferoti faafitauli ia atonu o loo ia i tatou. Seʻi o tatou iloiloina lana faaaoaoga.
“Lē Auauna Mai i Loʻu Mativa”
Tatou te lē o iloa ia auiliiliga, ae e mafai ona tatou vaai faalemafaufau e faapea sa matuā vaivai tele Epaferoti ina ua taunuu i Roma mai lana malaga. Atonu na malaga o ia e ui atu i Via Egnatia, o se auala sa i Roma e ui atu i Maketonia. Atonu na ia sopoia le Vasa Ateria agaʻi atu i le “faatausiusiuga” o le penisula o Italia ma ui atu ai i le ala taʻutaʻua o le Appian Way i Roma. Sa o se malaga na vaivai ai (750 maila [1,200 kilomita] i le na o le alu) lea e faaaluina ai le silia i le tasi le masina le umi.—Tagai i le pusa i le itulau e 29.
O le ā le agaga na faia ai e Epaferoti lana galuega? Na auina atu o ia e avatu le ‘auaunaga totino’ po o le lei·tour·giʹa, ia Paulo. (Filipi 2:30) O lenei upu Eleni na faasino atu lona amataga i le galue mo se Setete i lalo o aiaiga tauofo mai se tagatānuu. Mulimuli ane, na faia ma le faamalosi lena ituaiga o galuega, pe afai e manaomia e Setete mai tagatānuu ua agavaa faapitoa ona faatinoina. O le faaaogaina o lenei upu i le Tusitusiga Eleni, na faapea mai ai se tasi o tagata suesue: “O le Kerisiano o se tasi lea e galue mo le Atua ma tagata, muamua, ona o loo ia faanaunau i ai, ma lona loto atoa, ma lona lua, ona ua uunaia o ia, auā ua fusia o ia e le alofa o Keriso.” Ioe, maeu se agaga e silisili ona lelei sa faaalia e Epaferoti!
ʻNa Tuuina Atu Lona Ola i Lamatiaga’
I le faaaogaina o se upu na aumaia mai le gagana o taaloga pelē tupe, na fai mai Paulo e faapea ‘na tuuina atu [pa·ra·bo·leu·saʹme·nos] e Epaferoti lona ola i lamatiaga,’ pe i se tulaga moni, “sa faatauina atu” lona ola mo le auaunaga a Keriso. (Filipi 2:30) E lē manaomia la ona tatou tau manatunatu faapea na faia e Epaferoti se mea faavalevalea; nai lo lena, o le faataunuuina o lana auaunaga paia na aofia ai se tulaga sa lei mailoa. Pe na ia taumafai ea e faataunuu lana galuega i vaitau leaga o le tausaga? Pe na ia filigā e taumafai e faataunuuina e ui ina maʻi a o faagasolo lana malaga? E ui i lea, sa “maʻi lava o ia [Epaferoti], na fai a oti.” Atonu sa ia fuafua e nofo ia Paulo e auauna atu ia te ia, ma sa manino le manao o le aposetolo e faamatala atu ia te ia le pogai ua tatau ai ona ia toe foi atu i se taimi vave e ese mai i lea na faatalitalia.—Filipi 2:27.
Ae ui i lea, o Epaferoti o se tagata lototele o lē sa loto malie e tuuina atu o ia ma le lē manatu faapito ina ia avatua le fesoasoani ia i latou o loo manaomia.
Atonu tatou te fesili ifo ia i tatou lava, ‘O le ā le mamao o le a ou faaavanoaina atu e fesoasoani ai i oʻu uso faaleagaga ua oo i tulaga faigata?’ O le agaga nofo sauni faapena e lē faia i ai se filifiliga a Kerisiano. Na fetalai Iesu e faapea: “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou.” (Ioane 13:34) Na faaauau le auaunaga a Epaferoti i le tulaga ‘na tali a oti ai.’ Ua avea la Epaferoti ma faaaoaoga o se tagata sa iai ‘lagona ma uiga’ lea na faalaeiau e Paulo uso Filipi ia iai ia i latou. (Filipi 2:5, 8, 30, Kingdom Interlinear) Pe o le a tatou nofo sauni ea e faia faapena i le mamao e ono lamatia ai i tatou ona o o tatou uso?
Ae, na oo pea mafatiaga o le mafaufau ia Epaferoti. Aisea?
Ona Mafatiaga o le Mafaufau
Seʻi tuu la oe i le tulaga o Epaferoti. Na lipotia mai e Paulo e faapea: “Auā sa naunau atu ia ia te outou uma lava, na atuatuvale foi o ia, auā na outou faalogologo ua maʻi o ia.” (Filipi 2:26) Na iloa e Epaferoti faapea ua logotala uso o lana faapotopotoga i lona ma’i ma na lē mafai ai ona fesoasoani atu ia Paulo i le auala na latou faamoemoe i ai. O le mea moni, atonu ua foliga mai sa faaopoopo atu e Epaferoti popolega mo Paulo. Pe na tuulafoaia ea e le fomaʻi o Luka, le aumea a Paulo, isi tiute tauave ina ia tausia Epaferoti?—Filipi 2:27, 28; Kolose 4:14.
Masalo na avea lenei tulaga, ma mea na mafatia ai le mafaufau o Epaferoti. Atonu na ia tau mānatu e faapea ua manatu uso o lana faapotopotoga o ia e lē o se tagata agavaa. Atonu ua ia te ia lagona nofosala ma ua ‘faanaunau’ e fia vaai ia i latou e faamautinoa i ai lona faamaoni. Na faaaogā e Paulo se upu Eleni malosi o le a·de·mo·neʹo, “ua mafatia le mafaufau,” e faamatalaina ai le tulaga o Epaferoti. E tusa ai ma le polofesa o J. B. Lightfoot, o lenei upu e mafai ona faasino atu i “le fenuminumiai, lē maunofo, leai se uaʻi totoʻa, ua māfua ona ua lē fetaui le fegasoloaiga o le tino, po o lagona tiga faalemafaufau, ona o le faavauvau, maasiasi, faameo, ma isi tulaga faapena.” Ua na o le pau le isi faaaogaina o lenei upu i le Tusi Paia Eleni e fesootai atu lea ia Iesu i ogaoga o ona tiga i le faatoaga i Ketesemane.—Mataio 26:37.
Sa filifili ai Paulo e sili ona toe auina atu Epaferoti i uso Filipi ma se tusi e faamatala ai le toe taliu atu faafuasei o la latou avefeau. I lona faapea atu: “A ua ou manatu, e tatau ina auina atu ia te outou o Epaferoti,” na paʻū atu ia Paulo le avega tauave mo lona toe foi atu, ina ia aveesea ai so o se masalosaloga faapea ua lē taulau Epaferoti. (Filipi 2:25) Nai lo lea, na toetoe a uma le ola o Epaferoti ona o le faataunuuina o lana galuega! Na fautua atu ma le māfana Paulo ina ia latou “talia ai o ia i le Alii ma le olioli uma lava, ma ia faapelepeleina e outou e ua faapea. Auā na fai a oti o ia ona o le galuega a Keriso, e lei faapelepeleina foi e ia lona ola, a seia faaatoatoaina e ia mea sa totoe i lo outou auauna mai ia te au.”—Filipi 2:29, 30.
“Ia Faapelepeleina e Outou E ua Faapea”
O tane ma fafine e iai uiga lava lea e tasi sa ia Epaferoti e tatau ona e matuā talisapaia moni. Ua latou faataulagaina i latou lava ona o la latou auaunaga. Seʻi mafaufau ia i latou ua ofoina atu i latou lava e auauna i atunuu e mamao ese mai aiga o ni misionare, ovasia femalagaai, po o se tasi o ofisa o lālā o le Sosaiete o le Olo Matamata. Afai o le tulaga matua po o le lē lelei foi o le soifua maloloina ua taofia ai nisi mai le faia o mea sa latou mafaia muamua, ua tatau ai la ona faaaloalo ma āva atu ia i latou ona o tausaga na latou auauna faamaoni ai.
E ui i lea, o le faasolo atu ina vāivai ona o se maʻi atonu o se puna lea o mafatiaga o le mafaufau po o faalogona nofosala. E manao se tasi ia sili atu ni mea na te faia. Pagā le ilitata i lea tulaga! O so o se tasi e maua i na tulaga e mafai ona aʻoaʻoina mai ia Epaferoti. I na tulaga uma, pe o ia ea na māfua ai ona maʻi? E mautinoa e leai! (Kenese 3:17-19; Roma 5:12) Sa faanaunau Epaferoti e auauna i le Atua ma ona uso, ae na faatapulaaina o ia e le maʻi.
Sa lei aoaiina e Paulo Epaferoti ona o lona tulaga maʻi, ae na ia timaʻi atu i uso Filipi e mafuta atu ia te ia. E faapena foi, e tatau ona faamafanafana atu i o tatou uso pe a loto vaivai. E masani lava ona tatou faamālō ia i latou ona o a latou faaaoaoga faamaoni i le auaunaga. O le talisapaia e Paulo o Epaferoti, i le tautala i upu lelei e uiga ia te ia, atonu na faamafanafanaina ai o ia, ma faaitiitia ai mafatiaga o lona mafaufau. E mafai foi e i tatou ona faamautinoa faapea ‘e lē amioletonu le Atua e faagaloina a tatou galuega ma le alofa ua tatou faaalia i lona suafa, o lea ua tatou molimau atu ai i le aupaia ma faaauau ai la tatou molimau atu.’—Eperu 6:10.
[Pusa i le itulau 29]
O Tulaga Faigata o le Faigamalaga
I aso nei, o se malaga i va o aai tāua e lua o Europa, e talitutusa ma lea sa uia e Epaferoti, atonu e lē faaaluina ai ni taumafaiga tele. E mafai ona faataunuuina ma le manuia le malaga i se vaalele tele i se itula e tasi pe lua foi. Sa o se tulaga e matuā ese mai ai le faia o lea malaga i le uluai senituri. I tuā iina, o le fealuai mai le isi nofoaga i le isi nofoaga sa faigata tele. O se tagata malaga e savali, e mafai ona savalia i le va o le 18 ma le 22 maila [30-35 kilomita] i le aso, a o tauivi o ia ma le tau ma lamatiaga eseese, e aofia ai tagata “faomea.”—2 Korinito 11:26.
Ae faapefea malologa ona ua pogia ma mea sa manaomia?
Na taʻua e le tusitala o Michelangelo Cagiano de Azevedo e faapea i alatetele o Roma, “sa iai faletalimalo, ma faleoloa, o fale e tuu ai manu, ma nofoaga mo a latou aufaigaluega; i le va o nei faletalimalo lelei, sa iai foi nofoaga e tau ina mālōlō i ai, lea e mafai ona sui ai solofanua po o se taavale a se tasi, ma maua ai mea o loo manaomia.” E iai se talaaga e matautia ona leaga o nei nofoaga e mālōlō i ai, talu ai sa masani ona faatumulia i tagata e matuā maulalo lo latou tamaoaiga. E ese mai le gaoia o mea a tagata malaga, ae ua masani ona faateleina e i latou e vaaia nei nofoaga a latou tupe maua mai fafine talitane. Na taʻua e se fatusolo o faitioga Latina o Juneval e faapea o so o se tasi e nofo i na ituaiga o nofoaga ua peiseai ua la momoe faatasi ma se tagata fasioti tagata, se matai o vaa, o ē gāoi, o pologa ua sosola ese, ua faatasi ma le ʻau faaoosala ma i latou e fausia pusa oti . . . E tasi le iputi e feinu ai tagata uma; e lē tofu le tagata ma sona moega, po o se laulau foi e ese mai i isi.” Ua tagi talatala mai nisi tusitala anamua i le lē mamā o vaiinu, ma potu, ua matuā tumu saisai, e palapalā, e susū, ma utufitia.
[Faafanua i le itulau 27]
Roma
[Ata]
O se tagata malaga i vaitaimi o Roma
[Ē Ana le Ata]
Faafanua: Mountain High Maps® Copyright © 1995 Digital Wisdom, Inc.; Le Tagata Malaga: Da originale del Museo della Civiltà Romana, Roma