Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w97 2/15 itu. 25-29
  • Pe Ogatusa le “Malumalu o le Atua” ma Tupua i Eleni?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe Ogatusa le “Malumalu o le Atua” ma Tupua i Eleni?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Auala na Amata Tapuaia ai “Tagata Paia”
  • “Tapuai ma le Iloa”
  • ‘Tapuai i le Agaga ma le Faamaoni’
  • E Faapefea i Sagato Moni Ona Fesoasoani iā te Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Pe e Tatau Ona Tatalo i Sagato?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
  • Pe e Tatau Ona Tatalo i Sagato?
    Ala Mai!—2011
  • Le Naunau o Tagata i “Sagato” i Aso Nei
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
w97 2/15 itu. 25-29

Pe Ogatusa le “Malumalu o le Atua” ma Tupua i Eleni?

I LENEI aso matuā vevela o le taumafanafana, ua susulu malosi ai le la i maa o loo feilafi mai. Ae peitai, e foliga mai e lē o faavaivaia e le malosi o le vevela o le la le maelega ma le naunau tele o tagata tapuai faamaoni o le Lotu Orthodox i Eleni, o ē o loo faimalaga atu i le falesa o i le tumutumu o le aʻega.

E te vaaia ai se loomatua ua vaivai na faimalaga mai i le isi itu o le atunuu, o loo taumafai lava e savali e ui i lona lē lavā. I luma atu teisi, e iai se tamaloa o loo afuafu tetele a o taumafai ma le naunautai e faaofiofi atu i le va o le motu o tagata. Ma o se teine talavou e iloagofie atu lava i ona foliga le tigaina a o tolotolo atu i ona tuli o loo tafetotoi. O le ā lo latou sini? Ina ia vave oo atu e tatalo i luma o le faatusa o le “tagata paia” lauiloa, ma ia papaʻi atu ma sogi atu i ai pe a mafai.

O vaaiga faapenei, o loo faia pea i le lalolagi aoao i nofoaga ua faaogā faapitoa mo tapuaiga i “tagata paia.” E foliga mai ua talitonu nei tagata faimalaga uma, o le auala lenei ua latou mulimuli atu ai i le ala o loo finagalo le Atua e faalatalata atu ai ia te ia, e faaalia ai lo latou tuutoina atu ma lo latou faatuatua. Ua faapea mai le tusi Our Orthodox Christian Faith: “Matou te faamanatuina (“tagata paia”), ma avatu le mamalu ma le faaaloalo i o latou tagata paia . . . , ma e matou te talosagaina a latou tatalo i le Atua mo i matou ma a latou faatoga ma fesoasoani mo le tele o manaoga i o matou olaga. . . . Matou te ole atu mo le fesoasoani a Tagata Paia faivavega . . . mo o matou manaoga faaleagaga ma faaletino.” Ae lē gata i lea, e tusa ai ma tulafono faalelotu a le Lotu Katoliko Roma, o tatalo e tatau ona ala atu i “tagata paia,” e fai i latou ma faufautua i le Atua, ma e tatau ona faaaloalogia faatusa ma mea faamanatu faalotu o “tagata paia.”

E faamuamua e se Kerisiano moni le tapuai atu i le Atua “i le agaga ma le faamaoni.” (Ioane 4: 24) Ona o lenei mafuaaga, seʻi o tatou iloiloina nisi o mea moni e faatatau i le auala na amata ai ona faaaloalogia “tagata paia” e avea ma faiga faalotu a Kerisinetoma. O se iloiloga faapenei e tatau ona matuā malamalama i ai tagata uma o loo naunau e faalatalata atu i le Atua i le auala e taliaina e Ia.

Le Auala na Amata Tapuaia ai “Tagata Paia”

Na faailoa mai i Tusitusiga Kerisiano Eleni ia uluai Kerisiano uma e faapea o le “au paia” (holy ones) po o “tagata paia” (saints), o na uluai Kerisiano uma o ē na faamamāina i le toto o Keriso ma na filifilia faapitoa mo le auaunaga a le Atua e avea ma suli faatasi ma Keriso i le lumanai. (Galuega 9:32; 2 Korinito 1:1; 13:13)a Na taʻua uma tane ma fafine, tagata lauiloa ma ē faatauvaa o le faapotopotoga, o le “au paia” a o soifua iinei i le lalolagi. O le faailoaina mai faale-Tusi Paia o le avea o i latou ma tagata paia, e mautinoa lava e lei tolopoina seia mavae ona maliliu i latou.

Ae peitai, ina ua mavae le seneturi lona lua T.A., a o tuputupu aʻe pea le Faa-Kerisiano faaaposetate, na iai le faanaunauga ina ia taumafai e faalauiloa le Faa-Kerisiano, e avea o se lotu e tosina atu i ai tagata faapaupau ma ia latou taliaina ma le naunautai. Na tapuai atu nei tagata faapaupau i ni atua se tele, a o le lotu fou sa na o le tasi lava le Atua na tapuai atu i ai. O lea, e ono mafai ona faia ai se fetuutuunaiga e ala i le talitonu i “tagata paia,” o ē o le a sui tulaga i atua anamua, o peresona malolosi, ma toa taʻutaʻua i tala faafagogo. I le faamatalaina o lenei mea, na taʻua ai e le tusi, Ekklisiastiki Istoria (Talafaasolopito Faalelotu) e faapea: “Mo i latou na faaliliuina mai faiga faapaupau i le Faa-Kerisiano, sa faigofie lava ona iloa o latou toa taʻutaʻua na tuulafoaiina, ua tuufaatasia ma le ʻau maturo, ma amata ai ona tuuina atu i le ʻau maturo le mamalu lea na latou tuuina atu muamua i ē na uluai avea ma toa taʻutaʻua. . . . Ae peitai, i le tele o taimi, ua avea lena viiviia o tagata paia ma ifoga moni i tupua.”

Ua faamatala mai i se tasi tusi le auala na talia ai e Kerisinetoma “tagata paia” i le faapea mai: “O le tuuina atu o le mamalu i tagata paia o le Lotu Orthodox i Eleni, ua tatou maua ai faailoga vaaia o le aafiaga malosi o taaiga a lotu faapaupau. O faaaloaloga ia na tuuina i atua o Olympia a o lei faaliliuina [tagata] i le Faa-Kerisiano, lea ua tuuina atu nei i tagata paia. . . . Mai lava i le amataga o lenei lotu fou, ua tatou vaaia ai le suia e o latou tagata tapuai le atua o le la (Phoebus Apollo) i le Perofeta o Elia, i le fausiaina o falesa i luga po o autafa o toega o malumalu anamua po o fale o lenei atua, lea e tele ina faia i luga o mea maupuʻepuʻe ma atumauga, i so o se nofoaga na faamamaluina ai e tagata Eleni anamua lē e aumaia ai le malamalama, o Phoebus Apollo. . . . Na oo foi ina latou faatutusa le atua Taupou fafine o Athena ma le Taupou o Maria. O lea la, e lei iai ni lagona o le tagata lea na liliu atu i lenei ifoga tupua ua tuulafoaia o ia ina ua faatamaia le tupua o Athena.”—Neoteron Enkyklopaidikon Lexikon (New Encyclopedic Dictionary), Tusi 1, itulau 270-271.

Mo se faataitaiga, seʻi iloilo le tulaga na iai i Atenai i le faaiuga o le senituri lona fa T.A. Na avea pea le toatele o tagata o lena aai ma ē faapaupau. O se tasi o a latou faiga masani faalotu e sili ona paia, o le sauniga faamisiterio o Eleusinian, e lua ona vaega,b lea e faia i tausaga uma lava ia Fepuari i le taulaga o Eleusis, e 14 maila [23 kilomita] mai i matū i sisifo o Atenai. Ina ia auai i nei sauniga faalilolilo, e ao i tagata faapaupau o Atenai ona uia le Ala Sa (Hi·e·raʹ Ho·dosʹ). Na faaalia le atamamai o taʻitaʻi o le aai ina ua taumafai e suʻe se isi nofoaga e fai ai le tapuaiga. I le auala lava lea e tasi, pe tusa ma le ono maila [10 kilomita] mai Atenai na fausia ai le monaseri o Daphni ina ia faatosina atu i ai tagata faapaupau ma taofia ai i latou mai le auai atu i faiga faalilolilo. Na fausia le falesa o le monaseri i luga o le faavae o le malumalu anamua lea na tuutoina atu i le atua Eleni o Daphnaios, po o Pythios Apollo.

O faamaoniga o le palu faatasi o faaaloaloga na tuuina atu i “tagata paia” ma atua faapaupau, o loo maua foi i le motu o Kithira, i Eleni. I le tasi laufanua pito maualuga o le motu, o loo iai ni falesa laiti se lua o Byzantine—o le tasi o ia falesa, sa tuutoina atu mo “Sagato” Siaosi, a o le isi sa tuutoina atu i le Taupou o Maria. Ua faaalia e suesuega i le eleele e faapea, o le laufanua maualuga lenei na tu ai le falesa o Minoan lea na avea ma nofoaga o tapuaiga mo le toetoe lava 3,500 tausaga ua mavae. I lona ono po o lona fitu o senituri T.A., na fausia ai e “Kerisiano” lo latou falesa mo “Sagato” Siaosi i le nofoaga tonu lava lea na tu ai le malumalu i le mauga. Na iai se uiga tāua mo lenei gaoioiga; o lena nofoaga mautū o le lotu a Minoan na puleaina ala o femalagaiga i vaa i le Sami o Aegean. Na fausia falesa e lua iina ina ia faamautinoa ai o loo alofa mai pea le Taupou o Maria ma “Sagato” Siaosi, na faamanatuina faatasi i le aso e tasi ma faapena ai foi ma le na sosoo atu i ai o “Sagato” Nikolao o lē e “malupuipuiina ia auvaa.” Ua faapea se nusipepa o loo lipotia mai ai lenei mea na maua: “I aso nei o le a alu aʻe ai le patele [ o le Lotu Orthodox i Eleni] i luga o le mauga, e pei ona sa faia e le patele i Minoan i aso anamua,” ina ia faatinoina ai sauniga faalotu!

I le aoteleina o le telē o le aafiaga o taaiga ua faia e le lotu faapaupau a Eleni i le Faa-Kerisiano aposetate, ua taʻua ai e se tagata suesue i le talafaasolopito e faapea: “O le faavae faapaupau o le lotu Kerisiano, e masani lava ona tumau pea ona lē suia i talitonuga taatele, lea ua faamaonia ai le tumau pea o aafiaga faauputuu.”

“Tapuai ma le Iloa”

Na faapea atu Iesu i le fafine Samaria: “Ua matou tapuai ma le iloa. . . . O e tapuai faamaoni latou te tapuai i le Tamā i le agaga ma le faamaoni; auā o loo saili le Tamā i e tapuai faapena ia te ia.” (Ioane 4:22, 23) Seʻi mātau, o le tapuai ma le faamaoni o se mea e ao lava ona faia! O le mea lea, e faigata ai ona tapuai atu i le auala e taliaina e le Atua pe a leai se poto saʻo ma se alofa loloto mo le upu moni. O le lotu Kerisiano moni, e tatau ona faavae i le upu moni, ae e lē faavae i uputuu ma tu masani ma faiga e nonō mai i tu faapaupau. Ua tatou iloa le faalogona o Ieova pe a taumafai tagata e tapuai atu ia te ia i le auala sese. Na tusi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano i le aai anamua o Eleni i Korinito e faapea: “Pe faapefea foi ona loto gatasi o Keriso ma Pelialo? . . . Pe faapefea foi ona feagai le malumalu o le Atua ma tupua?” (2 Korinito 6:15, 16) E matuā ʻinoʻino le Atua i so o se taumafaiga e faatutusa lona malumalu ma tupua.

E lē gata i lea, ua manino lava le lē faatagaina e le Tusi Paia o le manatu, e tatalo atu i “tagata paia” ina ia avea i latou ma puluvaga i le va ma le Atua. I lana tatalo faaaoao, na aʻoaʻoina ai e Iesu e na o le Tamā e tuutasi atu iai tatalo, talu ai na ia faasino atu i ona soo e faapea: “O lenei, ia faapea outou ona tatalo, Lo matou Tamā e, o i le lagi, Ia paia lou suafa.” (Mataio 6:9) Na faaopoopo atili mai Iesu e faapea: “O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola; e le alu atu lava se tasi i le Tamā, pe a le ui mai ia te au. Afai tou te ole atu i se mea i loʻu igoa, ou te faia lava.” Ma na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Auā e toatasi le Atua, e toatasi foi le puluvaga i le Atua ma tagata, o le tagata o Keriso Iesu lea.”— Ioane 14:6, 14; 1 Timoteo 2:5.

A tatou naunau moni ia faafofogaina e le Atua a tatou tatalo, e tāua lo tatou faalatalata atu ia te ia i le auala ua faasinoina mai e lana Afioga. I le faamamafaina o le auala saʻo e tasi e faalatalata ai ia Ieova, na tusia foi e Paulo e faapea: “O Keriso o ia na maliu, a ua toe tu mai lava o ia; o loo i le itu taumatau foi o le Atua, o loo fautua foi o ia mo i tatou.” “O le mea foi lea e mafai ai ia te ia ona faaola pea lava i e faalatalata atu i le Atua ona o ia, auā o loo soifua pea ia e fautua mo i latou.”—Roma 8:34; Eperu 7:25.

‘Tapuai i le Agaga ma le Faamaoni’

E leai se malosi faaleagaga po o se lagolagosua o le agaga paia o le Atua i le Faa-Kerisiano faaaposetate, e uunaia ai tagata faapaupau e lafoai a latou tapuaiga sese ma mulimuli atu i aʻoaʻoga moni a Iesu Keriso. Na talia talitonuga ma tu masani faapaupau ona o le naunau i le fia mauaina o ni tagata talitonu fou, le pule, ma le fia lauiloa. O le mafuaaga lea ua tupu mai ai ē e lē o ni Kerisiano moni, e talia e le Atua ma Keriso, a o tagata talitonu faagutugutulua, e pei o ni “titania” e lē sao atu i le Malo.—Mataio 13:24-30.

Ae peitai, i nei taimi o le iuga, o loo faia ai se gaoioiga tāua i lalo o le taitaiga a Ieova ina ia toe faafoisia le tapuaiga moni. O loo taumafai tagata o Ieova i le lalolagi aoao ia ola e talafeagai ai o latou olaga ma talitonuga i tapulaa a le Tusi Paia, e tusa lava po o ā a latou aganuu, o latou tulaga, po o uluai talaaga faalelotu. Afai o e naunau e fia iloa atili le auala e tapuai atu ai i le Atua i le “agaga ma le faamaoni,” faamolemole ia faafesootai Molimau a Ieova i le mea o loo e alala ai. O le a fiafia tele i latou e fesoasoani atu ia te oe e tuuina atu le auaunaga paia e talileleia e le Atua, e faavae i le tomai e fetuutuunai ai ma le poto saʻo i lana Afioga. Na tusi Paulo e faapea: “O lenei, le au uso e, ou te aioi atu ia te outou, ona o le alofa mutimuti vale o le Atua, ia outou tuuina atu o outou tino i le Atua, o le taulaga ola, ma le paia, ma le mālie, o le mea lea e tatau ai ona outou faia. Aua foi tou te amio faatasi ma lenei lalolagi, a e peitai ia liliuina i le toe fuataiina o outou loto, ina ia outou suesue pe se a le finagalo o le Atua, o mea ua lelei, ma le mālie, ma le atoatoa.” Ma na ia faapea atu i tagata i Kolose: “O le mea lea o i maua foi ma te lei mapu ai lava i le tatalo mo outou, talu le aso na ma faalogologo ai, ma te aioi atu foi ina ia atoatoa ona outou iloa lelei o lona finagalo i le poto uma atoa ma le mafaufau faaleagaga; ia outou savavali e tusa ma le Alii, ina ia fiafia mai o ia ia te outou i mea uma, ma ia outou fua mai galuega lelei uma lava, ma ia tupu pea lo outou iloa lelei o le Atua.”—Roma 12:1, 2; Kolose 1:9, 10.

[Faaopoopoga i lalo]

a E faaliliu e isi faaliliuga faale-Tusi Paia le upu Eleni o le haʹgi·os, i “lē ua paia,” a o isi o le “tagata paia.”

b Na faia le Eleusinia Sili, i tausaga uma lava ia Setema i Atenai ma Eleusis.

[Pusa/Ata i le itulau 28]

Se Auala Ese ua Faaogaina ai le Parthenon

O poloaiga e tusa ai o le aai o Atenai (438 T.A.), na aveesea ai e le Emeperoa “Kerisiano” o Theodosius II faiga faalelotu faapaupau ma faiga faalilolilo, ma tapunia malumalu faapaupau. Pe a uma lena, ona faaliliu atu loa lea e avea o lotu Kerisiano. E na o le pau le mea na manaomia ia manuia ai lea faaliliuna o se malumalu, o le faamamāina lea e ala i le faatuina ai o se koluse i totonu!

O se tasi o malumalu na muamua ona faaliliuina o le Parthenon. Na matuā tele ni faafouga na faia ina ia talafeagai ma fetaui lelei le Parthenon i le faaaogaina o se malumalu “faa-Kerisiano.” Na avea ma falesa o Atenai e amata mai i le 869 T.A. Na faaigoaina muamua o le falesa o le “Atamai Paia.” Sa ono mafai ona avea lea o se fuafuaga ua fetaui lelei e faamanatu mai ai le mea moni e faapea, o Athena, “lē e ona” le uluai malumalu, o se atua fafine o le atamai. Mulimuli ane, na faapaiaina mo “Lo Matou Tamaitai o le Atenai.” Ina ua mavae le valu senituri talu ona faaogaina e le tagata Lotu Orthodox, na faaliliuina ai le malumalu e avea o le falesa Katoliko o Sagato Maria i Atenai. O na “faaliliuga” faalelotu o le Partheon na faaauau pea, seia oo lava ina faaliliuina e tagata Turk Ottoman i le senituri e 15, i se falelotu mo tagata lautele a Mosalemi.

I aso nei, e asiasi atu i ai le faitau afe o turisi i le Parthenon, o le malumalu anamua o Athena Parthenos (“Taupou”) i Doric, le atua fafine o le atamai i Eleni, e na ona matamata i ai o se tasi o fausaga fale ofoofogia a Eleni.

[Ata i le itulau 26]

O le monaseri i Daphni—o se isi fale tapuai mo tagata faapaupau o Atenai anamua

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga