E Gaoioi Ieova ma le Alofa Faamaoni
E PEI ONA FAAMATALAINA E PETER PALLISER
O le taimi lea o Tesema 1985. Sa faagaeetia i le fiafia a o amata ona matou faaifoifo atu i le malae vaalele faava-o-malo o Nairobi, i Kenya. A o matou agaʻi atu i le aai, sa toe fafagu mai e vaaiga ma leo masani ia mafaufauga i mea na tutupu i le taimi ua mavae.
NA MA ō i Kenya ina ia auai i le Tauaofiaga Itumalo a Molimau a Ieova, “O Ē Tausisi i le Faamaoni.” I le sefululua tausaga muamua atu, na faamalosia ai aʻu ma laʻu avā ina ia tuua Kenya ona o se sā i la matou galuega talaʻi. Sa ma nonofo iina i Peteli, le igoa ua tuuina atu i fale o le lālā o Molimau a Ieova. Maeu se fiafiaga sa faateia ai i maʻua ina ua ma toe foi atu iina e asiasi i ai.
I le sauniunia o le taumafataga o le aoauli i Peteli sa fesoasoani iai se tasi o Molimau talavou, o lē sa ma iloaina a o faatoʻā lua ona tausaga. E sili atu i le toaono sui o le aiga Peteli o ni tagata na ma iloaina a o laiti lava. Maeu se olioli i le vaai atu ia i latou i le taimi nei ua avea ma talavou matutua, faatasi ai ma o latou aiga, o loo maelega uma lava i le faiva! O lo tatou Atua, o Ieova, o loo ia tausia i latou i le ogatasi ai ma le folafolaga a le Tusi Paia e faapea: “E te amio alofa oe i le ua alofa.” (2 Samuelu 22:26) Pagā se eseesega na ou iloa i loʻu uluai olaga ma le olaga tauia o loo ola ai nei talavou!
Le Uluai Olaga e Aunoa ma se Fuafuaga
Na ou fanau i Scarborough, i Egelani ia Aokuso 14, 1918. I le lua tausaga mulimuli ane na tuuvaa atu ai loʻu tinā ma loʻu tuafafinefai mo Kanata, o lea na ou faaaluina ai le tolu tausaga na sosoo ane ai e nonofo faatasi ai ma loʻu tamā, ma lona tinā, ma lona tuafafine. Ina ua lima oʻu tausaga, sa ave faamalosia aʻu e Tinā ma avatu i Montreal, i Kanata. I le fa tausaga mulimuli ane ai sa ia toe auina atu aʻu i Egelani e nonofo faatasi ai ma Tamā ma ou alu ai i le aʻoga.
E toetoe lava taiono masina ma tusi mai loʻu tinā ma loʻu tuafafinefai ia te au. I faaiuga o a la tusi, e la te tusia ai se moomooga faapea ia avea aʻu o se tagatānuu lelei, e alofa faamaoni i le Tupu ma le atunuu. O aʻu tali atonu sa lē fiafia i ai i laua auā sa ou tusi i ai faapea ou te talitonu o le lotonuu ma faiga taua e sese. Peitai, o le leai o se taʻitaʻiga manino i tausaga o loʻu talavou, o lea sa na ona ou ola ai lava e aunoa ma se tapasa.
Ona oo lea ia Iulai 1939, e tusa toe ono vaiaso ona amata lea o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa manaomia ai ona ou auai i le vaegaʻau a Peretania. E na o le 20 oʻu tausaga i lea taimi. E lei leva ae auina atu le vaega lea ou te iai i le itu i mātū o Falani. Ina ua osofaia i matou e vaalele tau a Siamani, o i matou tama talavou e fāʻata a matou fana ma tafana i latou. O se olaga e fefe ai. Sa matou solomuli a o agaʻi mai lava le vaegaʻau a Siamani, ma o aʻu se tasi o i latou ia na aveesea ina ua oo atu i Dunkirk i le faagasologa o le vaiaso muamua o Iuni 1940. O loo oʻu manatua pea ma le fefe le vaai atu i tino oti o se vaegaʻau atoa o fola solo i le matafaga. Na ou sao mai lena tulaga popole ma le mataʻu ma taunuu ai i Harwich i le itu i sasaʻe o Egelani a o malaga atu i se tamai vaa laʻu uta.
I le tausaga na sosoo ai, ia Mati 1941, sa auina atu ai aʻu i Initia. O iina na aʻoaʻoina ai aʻu e avea ma sē e aʻoaʻoina se tomai e malamalama ai i masini e faatonutonuina vaalele. Ina ua mavae se vaitaimi na iai i le falemai ona o se aafiaga mai se faamaʻi, ona auina atu ai lea o aʻu i se vaegaʻau i Delhi, le laumua o Initia. O le mamao ese mai le aiga ma le iai pea o faalogona maʻi, na amata ai ona ou mafaufau e uiga i le lumanai. Ae maise lava sa ou tau mānatu po o le ā e tupu ia i matou pe a matou feoti.
Faatino se Alofa Faamaoni Fou
O se tagata Peretania, o Bert Gale, sa ma potu faatasi i Delhi. I se tasi aso na ia faapea mai ai o “lotu o faiga faatiapolo,” o se faamatalaga lea na faagaee ai loʻu naunau. O lana avā ua avea ma se tasi o Molimau a Ieova, ma i lea taimi i lea taimi, e na te lafoina mai ai ia te ia ni lomiga faale-Tusi Paia. O se tasi o ia lomiga, o le tamai tusi o le Hope, lea na puʻea ai loʻu naunau. O lona talanoaina o le faamoemoe o le toetu na aumaia ai ia te au se uiga filemu moni.
I se taimi muamua atu i le 1943, sa talanoa ai Bert i se leoleo Initia e afakasi (Anglo-Indian), o Teddy Grubert o lē sa faigaluega faatasi ma i matou i le nofoaga autū o le vaegaʻau. O le mea na ma ofo tele ai ona o lo ma iloaina ane o Teddy o se Molimau. E ui lava sa faasaina lomiga a Molimau a Ieova i le 1941, ae na ia aveina i maʻua i sauniga sa faia e Molimau i Delhi. I lena faapotopotoga laitiiti, na ou maua ai se mafutaga moni ma le mafana, mo se taimi muamua i loʻu olaga. Sa fiafia mai ia te au ia Basil Tsatos, o se tasi o uso Kerisiano matua mai Eleni ma na ia taliina aʻu fesili. Na ia aumaia ni tali manino faale-Tusi Paia i fesili e faatatau i le pogai ua tatou ola matutua ai ma feoti, le toetu, ma le folafolaga a le Atua i le lalolagi fou amiotonu.—Galuega 24:15; Roma 5:12; 2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:3, 4.
O le tamai tusi Peace—Can It Last?, na lomia i le 1942, na ou matuā fiafia lava i ai. Ua faailoa mai ai o Malo Sosoo ua faatusa i le “manu feai mūmū.” (Faaaliga 17:3) I le faasino atu i le mataupu 17, fuaiupu 11, o le Faaaliga, na faapea mai ai le tamai tusi: “E mafai ona faapea atu i le taimi nei ‘na iai le Malo Sosoo, a ua lē toe iai.’” I le faaauauina, na faapea mai ai: “O le aufaatasiga o malo o le lalolagi o le a toe tulai mai.” I le 1945, ua silia ma le tolu tausaga mulimuli ane, o le mea tonu lava lena na tupu, ina ua faatuina le faalapotopotoga o Malo Aufaatasi!
A o faasa lomiga a Molimau, sa mafai ona ou fesoasoani i aʻu uo fou. Pe a taunuu se pusa o tamai tusi o le Peace—Can It Last?, e faaui mai e le faapotopotoga ia te au mo le malupuipuia. O ai o le a mafaufau e sue le nofoaga o le vaegaʻau mo lomiga ia e faasa? O taimi uma ou te alu ai i sauniga, ou te aveina ai ni nai tamai tusi e sapalai ai le au uso. E oo lava foi ina ou nanaina a latou lomiga totino faale-Tusi Paia pe a matataʻu ina neʻi sueina o latou fale. Mulimuli ane ia Tesema 11, 1944 sa tatalaina ai le sā.
Sa tofotofoina loʻu alofa faamaoni i aʻoaʻoga faa-Kerisiano a o faagasolo faamanatuga o le Kirisimasi i le 1943 ia na fuafua mo la matou vaegaʻau. Sa ou teena le auai ai, talu ai sa ou aʻoaʻoina e faapea e lei soifua mai Iesu i le tau mālūlū o Tesema, ma sa lei faamanatuina foi e uluai Kerisiano le Kirisimasi.—Faatusatusa i le Luka 2:8-12.
Ina ua usuia le Fonotaga o le “United Announcers’” i Jubbulpore (Jabalpur) ia Tesema 27 e oo i le 31, 1944, sa ou iai faatasi ma i latou e 150 na aofia ai. O le toatele o le au usufono na faimalaga mai nofoaafi mai Delhi, o se malaga e silia ma le 400 maila [600 kilomita] le mamao. E lē mafai ona ou faagaloina le siomaga matagofie i lena faatulagaga taalaelae, lea na ou vaaia ai gaoioiga a le faalapotopotoga a Ieova.
Sa faamautū le au usufono o le tauaofiaga i fale tetele o le aʻoga, o iina na matou usuina ai pese o le Malo ma olioli ai i se mafutaga fiafia ma le au uso Kerisiano. I le gasologa o lena tauaofiaga na amata ona ou auai i le galuega talaʻi i le lautele, o se galuega o loo faapea ona tumau pea ona pele i loʻu loto.
Le Faiva Faataimi Atoa i Egelani
Na ou toe foi i Egelani i le 1946 ma e lei umi ae amata loa ona ou aufaatasi atu i le Faapotopotoga i Wolverton. E ui lava e na o le toasefulu le matou au talaʻi o le Malo, ae o i latou nei na ou lagonaina ai faapei o loo oʻu iai i loʻu aiga, ma sa ou tofo ai i le faamalieina lava lea e tasi sa iai ma oʻu uso i Initia. Sa ese ai lava Vera Clifton i le faapotopotoga, o ia o sē e faamaoni ma o se tagata e mafana. Ina ua ou iloa faapea o loo ia te ia le faanaunauga lea e ia te au ina ia avea o se paeonia, e pei ona taʻua ai faifeau faataimi atoa, sa ma faaipoipo loa ia Me 24, 1947. Sa ou lipeaina se taavale toso, po o se fale e faia i se taavale, ma i le tausaga na sosoo ai, na ma mauaina ai la ma uluai tofiga faapaeonia, i le aai i se nofoaga i tua o Huntingdon.
I na aso e ma te ō ai i le taeaopo i a ma uila vilivae i oganuu maotua. O lo ma aso atoa i le talaʻiga sa taofia e mo na o si taimi puupuu lava e ʻai ai a ma sanuisi i le aoauli. E tusa lava po o le ā le malosi o matagi po o le ā le mamafa o timuga a o ma vilivili atu i le fale, ae e ma te fiafia lava ma maua le faamalieina i le galuega a le Alii.
Na oo i se isi taimi na ma faanaunau ai lava e faalautele atu le ma faiva ma tufa atu le “tala lelei” i tagata o isi atunuu. (Mataio 24:14) O lea na ma talosaga atu ai ina ia auai i le aʻoga mo misionare i Kiliata e faia i South Lansing, New York, U.S.A. Na iu lava ina talia i maʻua i le vasega lona 26 o Kiliata lea na faauu ia Fepuari 1956.
Se Faalautelega o le Faiva i Aferika
O lo ma tofiga o ni misionare o le itu i Mātū lea o Rhodesia (lea ua avea nei ma Zambia) i Aferika. E lei leva talu ona ma taunuu atu, ae valaaulia loa i maʻua e auauna i Peteli i lena atunuu. O se vaega o laʻu galuega i Peteli, o loʻu vaaia lea o fetusiaiga ma faapotopotoga i Aferika i Sasaʻe. I le 1956, i Kenya—se tasi o atunuu i Aferika i Sasaʻe—sa na o le toafā Molimau na iai, ae e silia ma le 24,000 na iai i Rhodesia i Mātū. Na amata ona ma mafaufau ma Vera i le manaia o le auauna i nofoaga o loo tele ai se manaoga.
Ona tulai mai lea o se mea ou te lei faatalitalia, sa ou maua se valaaulia i le Aʻoga a Kiliata, o le taimi lea e mo le sefulu masina le umi o le aʻoga mo ovasia. I le tuua o Vera i Rhodesia i Mātū, sa ou faimalaga atu ai i le Aai o Niu Ioka, lea sa iai le Aʻoga o Kiliata i lena taimi. Ina ua maeʻa le aʻoga ia Novema 1962, ona tofia lea o aʻu i Kenya ina ia faavaeina se ofisa o le lālā iina. E oo ane i lea taimi ua silia ma le selau Molimau i Kenya.
I loʻu toe foi atu i Rhodesia i Mātū ina ia faafetaui Vera, sa tatau ona puupuu loʻu afea o Nairobi, i Kenya. Ae ina ua ou taunuu atu, o Bill Nisbet, o se tasi na faauu mai Kiliata i le vasega lona 25, sa ia faafeiloaia aʻu ma se tala faapea ua iai se avanoa e maua ai se faatagaga aloaia e ulufale vave ai i Kenya. Na ma ō atu i le pulega o femalagaiga, ma i ni nai minute, sa ou maua ai se pemita e faataga ai mo le lima tausaga. O lea la, ou te lei toe alu i Rhodesia i Mātū; nai lo lena, sa sau Vera i le mea lea sa ou iai i Nairobi.
Ina ua uma le aʻoga na aʻo ai le gagana Swahili, ona matou galulue lea ma se faapotopotoga laititi i Nairobi i le faiva. O nisi taimi pe a uma ona ma faitauina atu a ma taulimaga i le gagana Swahili, ona faapea mai lea o lē ona le fale, “Ou te lē malamalama i le faa-Peretania!” E ui i lea tulaga, sa ma tumau pea ma le onosai ma sa faasolosolo lava ona ma foia faafitauli e faatatau i le gagana.
O la matou oganuu e aofia ai fale tetele e iai ni igoa faale-Tusi Paia e pei o Ierusalema ma Ieriko. Sa vave lava ona atiina ae ai le naunau, ma i nei vaipanoa e toatele lava tagata talaʻi fou o le Malo na ō mai ai. Maeu se mataina o taaʻiga a le upu moni o le Tusi Paia i nei tagata! O uiga fiasili faailoga lanu sa mou atu ona o le alofa faamaoni i le Malo sa maua ai le autasi i tagata o Ieova. E oo lava i le fefaaipoipoaʻi o ituaiga sa faatinoina, o se mea e seāseā lava ona tupu ia i latou e lē o ni Molimau.
O tagata talaʻi fou o le Malo sa latou taliaina le upu moni ma le maelega. O se faataitaiga o Samasoni, sa matuā naunau lava mo upu moni o le Tusi Paia ina ia oo atu i lona nuu o lea sa talosaga mai ai pea mo ni paeonia ina ia auina atu iina. O le mea na tupu, sa ia faatelēina lona fale i Ukambani ina ia saunia ai se mea e nonofo ai i latou. E lei leva lava ae faavaeina loa iina se faapotopotoga fou o tagata talaʻi o le Malo.
E tele taimi sa ou asiasi atu ai i o tatou uso i le atunuu o Aitiope i Aferika i Sasaʻe. Sa latou faaaluina se faatatauga e sili atu ma le 20 itula i le faiva, e ui lava ina faafalepuipuiina, sasaina, ma vaavaaia pea i taimi uma. E iai se taimi na ō ai pasi e lua e uta ai uso ma tuafāfine Aitiope sa malaga mo se vaiaso, e sopoia le isi mauga faigata e lamatia ai, ina ia auai i se tauaofiaga itumalo i Kenya. O a latou gaoioiga ma le poto mo le mauaina mai o lomiga mo le Malo i lo latou atunuu sa mataina tele. Sa fiafia lava i matou i Kenya e fesoasoani atu i a latou sapalai.
O se sā aloaia i la matou galuega i Kenya sa faia i le 1973, ma sa faamalosia ai misionare ina ia tuua le atunuu. E oo ane i le taimi lea ua silia ma le 1,200 Molimau i Kenya, ma o le toatele o i latou nei sa iai i le malae vaalele e faatofa mai, ma o se tulaga e sili ona faagalogatā. O lo latou faatasi ai iina sa uunaia ai se tasi o tagata malaga e fesili mai pe o i maʻua o ni tagata lauiloa. Na ma toe foi atu ma Vera i Egelani ma sa ofoina mai se tofiga mo i maʻua iina, ae sa ma faanaunau lava e toe foi atu i Aferika.
Le Toe Foi Atu i Aferika
O lea, i ni nai masina mulimuli ane, na ma mauaina ai la ma tofiga fou, i le Peteli i Accra, le laumua o le atunuu o Kana i Aferika i sisifo. O iina o se tasi o oʻu tofiga sa ou faafesagaia ai faigata ia e fesagaʻi ma o tatou uso. A o oʻu vaaia le faatauina mai o meaʻai ma sapalai mo le aiga Peteli, sa ou ofo i le matautia o le taugata o tau o meaʻai. E masani lava ona lē mafai e se tasi ona faatau mai mea e manaomia. O le lē lava o le penisini ma le tau lē maua o ni totoga faaleoleo mo taavale sa faaopoopo mai ai faafitauli.
Sa ou aʻoaʻoina mai ai le tāua o le onosai, o se tasi o uiga ua atiina ae e o tatou uso i Kana. O se matuā faalaeiauga lava le vaai atu i uiga fiafia o tumau pea a o latou tetee i faaosoosoga ina ia maua mai mea manaomia e tausi ai le olaga e ala i faiga faatogafalea. O le iuga, sa lauiloa tagata o Ieova i Kana i lo latou faamaoni ma oo ai lava ina latou faia se igoa lelei ma le tele o tagata ofisa maualuluga o le malo.
E ui lava ina lē lava tulaga faaletino, peitai, sa tuputupu aʻe faamanuiaga faaleagaga. I le atunuu atoa, sa toetoe lava o aiga uma sa mauaina ai a tatou lomiga faale-Tusi Paia. Sa ma vaaia le aofai o tagata talaʻi o le Malo i Kana ua tuputupu aʻe mai le 17,156 i le 1973 i le taimi na ma taunuu atu ai ae o lea ua silia ma le 23,000 i le 1981. I lena tausaga, na avea ai le kanesa o le paʻu ma oʻu faafitauli tau le soifua maloloina, sa mautinoa le faateleina ona o tausaga na faalā ai i Initia ma Aferika, sa faamalosia e lea tulaga i maʻua ina ia tuua Kana ae toe foi atu i Egelani mo ni togafitiga faifai pea.
Tulaga Fou i Egelani
Mo aʻu o lo ma toe foi atu sa manaomia ai ni fetuunaiga se tele i laʻu faiva. Sa ou matuā masani lava i le talanoa atu ma le saʻoloto i tagata o ē amanaiaina le Atua ma le Tusi Paia. Ae i Lonetona, e seāseā lava ona ou mauaina ai sea uiga. Sa ou maofa i le tumau ma le onosai o o tatou uso i Peretania. O lenei tulaga sa ou iloa ai le manaomia tele ona atiina ae lagona malamalama mo tagata o ē ua “lailoa . . . ma tuulafoaiina” faaleagaga.—Mataio 9:36.
Ina ua mavae lo ma toe foi mai Aferika, ona ma auauna faatasi ai lea ma Vera i le Peteli i Lonetona seia oo lava i le taimi na maliu ai ia Setema 1991 ina ua 73 ona tausaga. E lē faigofie le lē toe iai o se paaga faamaoni o sē sa galulue soosootauau ma aʻu i le faiva mo le tele o tausaga. Ua ou matuā misia lava o ia. Ae ua ou fiafia lava i le lagolagosua ua maua mai lo matou aiga Peteli e tusa ma le 250 ona sui.
O le mea moni lava ou te manatu o se faaeaga le matauina o le agaigai i luma o gaoioiga a le faalapotopotoga a Ieova ma le vaai atu i le toatele o i latou o loo fai ma o latou sini o le olaga le faiva faataimi atoa. E mafai ona ou faamautinoa atu ia te outou, e leai lava se isi ala o le olaga e sili atu nai lo lenei, auā o “Ieova . . . na te le tuua . . . ona tagata amio Atua.”—Salamo 37:28.
[Ata i le itulau 23]
Sa ma paeonia i Egelani mai le 1947 e oo i le 1955
[Ata i le itulau 23]
Le uluai taimi i le faiva i le gasologa o se tauaofiaga i Initia
[Ata i le itulau 23]
A o avea i maʻua ma misionare i Rhodesia i Mātū
[Ata i le itulau 23]
I le 1985, faatasi ai ma uo sa matou valavala mo le 12 tausaga