Loto Faafetai mo se Olaga Umi i le Auaunaga ia Ieova
E PEI ONA FAAMATALAINA E OTTILIE MYDLAND
I le taufaaiuiuga o le 19 senituri, sa fetaulai ai vaafailā i le taulaga o Kopervik i Nōue i sisifo. I na aso e toso e tamaloloa ma solofanua ia taavale toso i ala tetele. Sa faaaogā e tagata ia molī karasini, ma o fale e fau i laupapa ma e tele lava ina vali papaʻe sa faamafanafanaina i fafie ma malala. Sa ou fanau iina ia Iuni 1898, o le lona lua o le fanau e toalima.
I LE 1905, sa lē faigaluega ai Tamā, o lea na alu ai i le Iunaite Setete. Na toe foi mai i le tolu tausaga mulimuli ane ai ma se ato paʻu sa tumu i meaalofa mananaia mo le fanau ma ie silika ma isi mea mo Tinā. Ae o ana mea totino e sili ona tautele o tusi ia na tusia e Charles Taze Russell ua faaulutalaina Studies in the Scriptures.
Sa amata ona taʻu atu e Tamā i ana uo ma ona tauaiga mea na ia aʻoaʻoina mai i nei tusi. I le sauniga i se falesa o le nuu, sa ia faaaogā ai le Tusi Paia e faaali atu ai e leai se afi e mu ai i seoli. (Failauga 9:5, 10) I le 1909, o le tausaga na sosoo ma le tausaga na toe foi mai ai Tamā mai le Iunaite Setete, na asiasi atu ai le uso o Russell i Nōue ma faia ai ni lauga i Bergen ma Kristiania, lea ua avea nei ma Oslo. Na alu atu Tamā i Bergen e faalogologo ia te ia.
O le toatele o tagata na tuuaia Tamā i le faaauilumaina o aʻoaʻoga sese. Sa ou alofa ai lava ma fesoasoani ai ia te ia e tufaina atu sāvali faale-Tusi Paia i tuaoi. I le 1912, sa ou tuuina atu ai se sāvali e uiga i seoli i le afafine o se taʻitaʻi lotu. Sa ia upuleagaina i maʻua ma Tamā. Sa faateia ai aʻu i le mafai e se afafine o se taʻitaʻi lotu ona faaaogā sea ituaiga gagana matagā!
O isi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona taʻua ai Molimau a Ieova i lena taimi, sa asiasi atu faavaitaimi ia i matou i Kopervik, e aofia ai Theodor Simonsen, o se failauga agavaa. Ou te valaauliaina tagata ia auai i lauga e na te faia i lo matou aiga. A o lei faia lana lauga na te taina le zither, pei o se kitara, ma usu le pese, ma a maeʻa lana lauga na te usuina se pese faaiu o le po. Sa matou faaaloalo tele ia te ia.
O le isi mālō a lo matou aiga o Anna Andersen, o se colporteur, po o se faifeau faataimi atoa. Sa femalagaai o ia mai lea taulaga i lea taulaga i Nōue atoa, o le tele lava o taimi e alu i le uila vilivae e tufaina atu ai lomiga i tagata. Sa avea muamua o ia ma tagata o le faalapotopotoga e taʻua o le Salvation Army ma e na te iloaina nisi o tagata o lea faalapotopotoga i Kopervik. Sa latou faatagaina o ia ina ia faia se lauga faale-Tusi Paia i o latou fale lotu, ma sa ou valaaulia tagata e ō mai e faalogologo ia te ia.
O le isi tagata talaʻi faataimi atoa na asiasi mai ia i matou i Kopervik, o Karl Gunberg. O lenei tane agamalu, filemu, ma loto maulalo, sa auauna foi faavaitaimi o se faaliliu i le ofisa o le lālā i Oslo. I tausaga mulimuli ane ai sa ma galulue faatasi ai iina.
Taaina e Manatu Faalotu
I lena taimi o le toatele o tagata e lē gata e malolosi o latou faatuatua i le Atua ma le Tusi Paia ae e mausali foi o latou talitonuga, e pei o le afi i seoli ma le Tolutasi. O lea la sa matuā faateia ai lava ina ua aʻoaʻoina e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia faapea o nei aʻoaʻoga e lē ogatasi ma le Tusi Paia. Sa taaina aʻu e oʻu tuaoi i ni tuuaiga malolosi faapea o Tamā o sē e ese ona talitonuga. O se tasi taimi na oo lava ina ou fai atu ia te ia: “O mea o e aʻoaʻoina e lē moni. E feteenai ma aʻoaʻoga taatele faalotu!”
“Sau iinei, Ottilie,” o lana faalaeiau mai lea ia te au, “ma vaai i le mea o fai mai ai le Tusi Paia.” Ona ia faitau mai lea o le Tusi Paia. O le iuga, sa tupu aʻe loʻu talitonuina o ia ma mea sa ia aʻoaʻoina mai. Sa ia faalaeiauina aʻu e faitau le Studies in the Scriptures, o lea la i le faagasologa o le taumafanafana o le 1914, sa masani lava ona ou nofonofo i luga o se aʻega ma faitau ma vaavaai atu i le taulaga.
Ia Aokuso 1914, sa lolofi atu ai tagata i fafo ane o le fale fainusipepa o le nuu ina ia faitau ai e uiga i le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi. Sa sau Tamā ma iloa ai le mea ua tupu. “Taʻi faafetai!” o lana alaga lea. Sa ia iloa o le amataga o le taua o le faataunuuga lea o valoaga a le Tusi Paia e uiga i le mea lea sa ia talaʻiina. (Mataio 24:7) Sa talitonu le toatele o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i lena taimi faapea ua toeitiiti nei ona aveina aʻe lea o i latou i le lagi. Ina ua lē taulau lenei mea, o nisi sa lē fiafia.
Loʻu Tumausali mo le Upu Moni o le Tusi Paia
I le 1915, i le 17 o oʻu tausaga, sa uma ai laʻu aʻoga i le aʻoga itumalo ma amata ai ona ou faigaluega i se ofisa. Sa amata ona ou faitau e lē aunoa i Le Olo Matamata. Ae faatoʻā faia e lē aunoa sauniga i Kopervik ina ua oo i le 1918. Sa na o le toalima i matou na amata ai. Sa matou faitauina lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata, e pei o le Studies in the Scriptures, ma talanoaina le mataupu e ala i fesili ma tali. E ui lava sa tautala faaviivii Tinā i isi e uiga i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ae sa lē tāitai ona avea o ia ma se tasi o i matou.
I le ofisa lea sa ou faigaluega ai, amata mai i le 1918, sa ou masani ai ia Anton Saltnes, o lē sa mafai ona ou fesoasoani i ai ina ia avea ma se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. I le taimi lea ua avea aʻu ma tagata talaʻi pea ma sa ou papatiso i se fonotaga i Bergen i le 1921.
Ia Me 1925 sa faia ai se fonotaga mo tagata uma lava o Scandinavia i Örebro, i Suetena. E silia i le 500 le aofia na auai, e aofia ai Joseph F. Rutherford, o le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata. E tusa ma le 30 i matou na faimalaga mai i Oslo i le nofoaafi i se vaega o le nofoaafi na totogia faapitoa.
Sa faasilasila ai i lea fonotaga e faapea o le a faavaeina se Ofisa mo Europa i Mātū i Copenhagen, i Tenemaka, e na te tausiaina le galuega talaʻi i Scandinavia atoa ma atunuu o le Baltic. Sa tofia William Dey mai Sikotilani e na te vaavaaia le galuega talaʻi. Sa toatele e fiafia ia te ia, ma e lei umi ae lauiloa o ia o le Tamaloa Tele mai Sikotilani. I le amataga sa matuā lē malamalama lava le uso o Dey i se gagana Scandinavia, o lea sa nofo ai o ia i le pito i tua i le taimi o sauniga ma fonotaga ma vaavaai tamaiti ina ia mafai ai e o latou mātua ona uaʻi atu i mea o fai mai i le pulelaa.
O le Watchtower o Mati 1, 1925, sa talanoaina ai le Faaaliga mataupu 12 ma faamatalaina ai faapea o lea mataupu e faasino atu i le fanau mai o le Malo o le Atua i le lagi ma o lea fanau mai na tupu i le lagi i le 1914. Sa faigata ona ou malamalama i ai, o lea sa ou faitauina ai ma toe faitauina le mataupu. Ina ua oo ina ou malamalama i ai, sa ou matuā fiafia lava.
Ina ua faia ni faasaʻoga i lo tatou malamalamaga i mataupu faale-Tusi Paia, sa tausuai nisi ma ō ese mai i tagata o le Atua. Ae pe afai e fai si faigata ona malamalama i se faasaʻoga, e masani lava ona ou faitau ma toe faitau le mataupu ina ia taumafai e malamalama i le mafuaaga. Afai lava ou te lē malamalama i le faamalamalamaga fou, ou te faatali mo se faamaninoga. Ua faapea lava ona tauia ai aʻu ona o le faaalia o sea onosai.
Auaunaga i Peteli
Mo ni nai tausaga sa ou galue ai o se tausitusi, failautusi, ma sē e suetusi i lea itumalo. I le 1928 sa gasegase ai lē na ia tausia tulaga tautupe a le Sosaiete ma sa tatau ai ona ia tuua Peteli. Ona sa iai soʻu poto masani i lea galuega, sa valaaulia ai aʻu e tauaveina lea tiute. Sa ou amata i le auaunaga i Peteli ia Iuni 1928. E fai ma asiasi mai le uso o Dey ia i matou ma sueina tusi a le Sosaiete. O lo matou aiga Peteli foi e taimuaina le galuega talaʻi i le lautele i Oslo, lea sa na o le tasi le faapotopotoga na iai.
O nisi o i matou sa fesoasoani atu i le auauna o felauaiga i Peteli, le uso o Sakshammer, i le fafaoina ma le auina atu o le Golden Age (lea ua avea nei ma Ala Mai!). O le uso o Simonsen ma Gunberg sa iai faatasi ma i latou na fesoasoani ane. Sa matou fiafia lava i lena taimi, sa masani ona usu pese a o matou galulue.
Mautinoa le Faamoemoe o le Malo
I le 1935 na matou malamalama ai faapea o le “motu o tagata e toatele” e lē o se vasega lona lua mo le lagi. Na matou iloa faapea o lea vasega ua faaatagia mai ai le vasega ua faasaoina mai le puapuaga tele ma ua iai le avanoa e ola ai e faavavau i le lalolagi Parataiso. (Faaaliga 7:9-14) Faatasi ai ma lenei malamalamaga fou, o nisi sa taumafaina le areto ma le uaina o le Faamanatuga sa latou iloaina e faalelalolagi lo latou faamoemoe, ma sa lē faaauauina ai ona latou taumamafa.
E ui lava sa lē tāitai ona ou masalomia loʻu faamoemoe faalelagi, ae sa masani ona ou mafaufau, ‘Aisea ua manao ai le Atua ia te au?’ Sa ou lagona loʻu lē agavaa i sea faaeaga sili. I le avea ma se fafine faatauvaa, e matamuli, sa faigata ona ou manatu ia te au o sē e tupu e pule faatasi ma Keriso i le lagi. (2 Timoteo 2:11, 12; Faaaliga 5:10) Peitai, sa ou manatunatu pea i upu a le aposetolo o Paulo e faapea “e le toatele ē faipule” na valaaulia, ae o “mea vaivai a le lalolagi ua filifilia e le Atua, e faamāina ai mea malolosi.”—1 Korinito 1:26, 27.
Galuega i le Taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi
Ia Aperila 9, 1940, na osofaia ai Nōue e vaegaau a Siamani, ma e lei umi ae vagaia le atunuu. O le iuga, e toatele sa tali atu i le feau o le Malo ona o le taua. E mai ia Oketopa 1940 e oo ia Iuni 1941, sa matou tufaina atu ai le sili atu ma le 272,000 tusi ma tamaitusi. O lona uiga o tagata talaʻi taitoatasi o Molimau e sili atu ma le 470 lea na iai i Nōue sa latou tufaina, i se fua faatatau, le silia ma le 570 tusi ma tamaitusi i le faagasologa o lena iva masina!
Ia Iulai 8, 1941, na asiasia ai ovasia taimua uma e Leoleo Nanā Siamani ma taʻu atu ia i latou faapea afai e lē taofia le galuega talaʻi, o le a tuuina atu loa i latou i nofoaga o faasalaga. E toalima alii leoleo Siamani na ō mai i Peteli ma ave faamalosi le tele o mea totino a le Sosaiete o le Olo Matamata. Na ave ese le aiga Peteli ma suesueina, ae e leai se tasi o i matou na faafalepuipuiina. Mulimuli ane ia Iulai 21, 1941, sa faoa ai le fale o le Sosaiete, i Inkognitogaten 28 B, ma sa faasaina ai le matou galuega talaʻi. Sa ou toe foi atu i Kopervik ma maua ai se galuega totogi e tausia ai aʻu.
I le taimi lea, sa auauna ai Tamā o se paeonia. I se tasi aso, sa ō mai ai le au Nasi ma sueina le fale o Tamā. Sa latou aveina uma ana lomiga, e aofia ai ana Tusi Paia ma ana Bible concordances (faasino upu o le Tusi Paia). Sa matou mauaina na o ni nai sapalai o meaʻai faaleagaga i le gasologa o lea vaitaimi. Ina ia faatumauina le malolosi faaleagaga, sa matou suesueina ma toe suesue tusi tuai, e pei o le Government, ma sa faaauau pea ona matou talaʻi.
O le mea e faanoanoa ai, i le tele o nofoaga sa fevaevaeai le au uso. Sa iai le manatu o nisi faapea e tatau ona talaʻi atu i lumāmea ma ō atu mai lea fale i lea fale a o isi sa manatu faapea e ao ona matou galulue i se tulaga faalilolilo, i le faafesootaia lea o tagata i nisi auala. O lea la, o uso na taimua, o ē sa galulue soosootauau ma o ē sa matou matuā alolofa lava i ai, sa lē toe fetautalaai. O fevaevaeaiga i lo latou va sa matuā tiga ai loʻu loto nai lo se isi lava tulaga na oo i loʻu olaga i le avea ai ma Molimau.
Toe Faafou Galuega Ina ua Mavae le Taua
I le taumafanafana ina ua mavae le taua, i le 1945, sa asiasi mai ai le uso o Dey i Nōue ma faia sauniga i Oslo, Skien, ma Bergen. Na ia talosaga atu i le au uso ina ia tausia le filemu ma talosagaina i latou uma e naunau e faia faapea ina ia tutulai. Sa tutulai uma tagata! Sa faaleleia atoatoa le fevaevaeaiga ia Tesema 1945, ina ua mavae se asiasiga a Nathan H. Knorr, o lē na avea i lena taimi ma peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata.
I lea vaitaimi, ia Iulai 17, 1945, sa ou mauaina ai se feau faauaealesi mai le auauna o le lālā, le uso o Enok Öman, ua faapea mai: ‘O afea e mafai ai ona e toe foi mai i Peteli?’ Sa faapea mai nisi e ao ona ou nofo i le aiga ma tausia loʻu tamā, o lē ua silia i le 70 tausaga le matua. Ae sa faalaeiauina aʻu e Tamā ina ia toe faaauau i le auaunaga i Peteli, lea sa ou faia. I le 1946, sa avea ai Marvin F. Anderson, o se uso mai le Iunaite Setete ma ovasia o la matou lālā, ma sa toe faatulaga ai le galuega talaʻi.
I taimi o malologa o le taumafanafana sa ou alu atu ai i Kopervik e asi loʻu aiga. O oʻu tuagane e toalua ma oʻu uso e toalua sa lē o ni Molimau, ae sa mafana mai lava ia i maʻua ma Tamā. O se tasi o oʻu tuagane sa avea ma sē e vaaia le uafu ma vaaia pailate o vaa, ae o le isi sa avea ma faiaʻoga. E ui lava sa itiiti aʻu mea faitino, ae e fai atu lava Tamā ia i laua: “E mauoloa atu Ottilie ia te oulua.” Ma sa moni lena manatu! O mea sa la mauaina sa lē mafaatusalia i oa faaleagaga sa ou olioli ai! Na maliu Tamā ina ua 78 ona tausaga i le 1951. O Tinā na maliu i le 1928.
O se tumutumuga o loʻu olaga o le auai atu lea i le tauaofiaga faava-o-atunuu o tagata o Ieova i le Aai o Niu Ioka i le 1953. I lena tausaga na ova atu ai ma le 500,000 tagata talaʻi i le lalolagi, ma e sili atu ma le 165,000 na auai i le tauaofiaga! A o lei oo i le tauaofiaga i le 1953, sa ou galue mo se vaiaso i le Brooklyn Bethel, le faauluuluga o le faalapotopotoga a Ieova i le lalolagi.
Faia le Mea Ou te Mafaia
I nai tausaga talu ai ua faasolo ina fai atu le malosi o le vaai a oʻu mata ona o tu ua sosolo ai. I le faaaogaina o ni matatioata malolosi ma se tioata e faalapopoa ai mea, o loo mafai lava ona ou faitauina ni nai mea matamata tetele. Ma e asiasi mai ia te au ia tuafāfine Kerisiano ma faitau mai ia te au e faalua i le vaiaso, lea ou te matuā faafetai ai.
Ua faatapulaa foi loʻu galue i le galuega talaʻi. Mai lea taimi i lea taimi o le taumafanafana, e ave ai aʻu e tuafāfine Kerisiano i loʻu nofoa faataavalevale i se nofoaga e mafai ona ou faia ai sina talaʻiga. Ou te lafoina foi e lē aunoa mekasini ma polosiua i aʻoga i Kopervik, e pei o le aʻoga amata lea sa ou aʻoga ai ua toetoe lava 100 tausaga talu ai. Ou te fiafia ona o lea lava e mafai ona ou talaʻi pea.
O le mea e lelei ai ona o le potu ʻai ma le Maota o le Malo e iai faatasi i le fogafale lea e iai loʻu potu i Peteli, lea talu mai le 1983 sa iai i Ytre Enebakk i fafo atu o Oslo. O lea la e mafai ai ona ou alu atu i mau o le taeao, le taimi o meaʻai, ma i a matou sauniga e ala i le faaaogaina o tootoo (walker). Ma ou te fiafia foi auā o loo mafai lava ona ou auai i tauaofiaga ma fonotaga. Ou te olioli i le feiloai atu i uo ua ou iloaina mo le tele o tausaga, faapena foi ma uso ma tuafāfine fou ma le tele o fanau lelei.
Tumau i le Faatuatua e oo i le Iuga
O se faamanuiaga le siomia e tagata malolosi, fiafia ma faaleagaga iinei i Peteli. Ina ua amata laʻu auaunaga i Peteli, sa faia aʻe le aiga atoa ia i latou o ē e iai le faamoemoe faalelagi. (Filipi 3:14) I le taimi nei o tagata uma lava i Peteli seʻi vaganā ai aʻu o loo vaavaai atu ma le naunautai i le ola e faavavau i luga o le lalolagi.
O le mea moni, sa matou faatalitalia e gaoioi vave Ieova. Peitai, ua ou olioli i le vaaia o le faateleina pea lava pea o le motu o tagata e toatele. Maeu ni faatelega ua ou vaaia! Ina ua ou faatoʻā auai i le faiva, sa na o le 5,000 tagata talaʻi i le lalolagi aoao. I le taimi nei ua sili atu ma le 5,400,000! O le mea moni, ua ou vaaia le “toaitiiti e fai ma toaafe, ma le ua faatauvaa e fai ma nuu malosi.” (Isaia 60:22) E ao ona tatou faatalitali pea ia Ieova, e pei ona tusia e le perofeta o Sapakuka: “E ui lava ina tuai mai, a ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava.”—Sapakuka 2:3.