Le Auala na Oo Mai ai le Tusi Paia ia i Tatou—Vaega Tolu
I BURMA, i le 1824 —Ua faatoʻā maeʻa lava ona matuā vailiili le sueina e leoleo a le tupu o le fale misionare o Adoniram ma Ann Judson, na ave e leoleo mea uma na latou manatu e tāua. Peitai, na latou misia le oa e silisili atu ona tāua—o se manusikulipi o le Tusi Paia ua uma ona faaliliuina sa nanāina faalilolilo e Ann i lalo o le fale. O loo taotooto lē na faaliliuina o Adoniram ua saisaia i filifili i se falepuipui e tumu i namu, ua tuuaia o ia faapea o se sipai. Ua lamatia nei le manusikulipi i le faaleagaina ona o le susū o le tau. E mafai faapefea ona faasaoina? Na tuu e Ann i totonu o se aluga malō na ia suʻiina ma avatu i lana tane o i le falepuipui. Na faasaoina le aluga, ma o le manusikulipi na iai i totonu ua avea nei ma vaega o le Tusi Paia muamua i Burma.
E tele tala faapea ua oo i le Tusi Paia i le gasologa mai o le talafaasolopito. I lomiga ua mavae, na tatou talanoaina ai le faaliliuina ma le faasalalauina atu o le Tusi Paia mai le taimi na maeʻa ai seia oo atu i vaitausaga amata o le 1600. Ua faapeī la le tulaga ua iai le Tusi Paia mai lena taimi seia oo mai i le taimi nei? Po o le a mafai ea ona maua e tagata uma? O le ā le vaega a le Sosaiete o le Olo Matamata ua faia i ai?
Misionare ma Sosaiete o le Tusi Paia
I le tele o atunuu, o vaitausaga amata o le 1600 ma le 1700 na iloga i le faatupulaia o le matuā naunau e faitau i le Tusi Paia. Na iloga le matuā aafia ai o Egelani i le Tusi Paia i le gasologa o lenei vaitaimi. O le mea moni, o tala ma aʻoaʻoga o le Tusi Paia na ulu atu e toetoe lava i manatu o tagata uma i le atunuu, e mai le tupu e oo atu i le tamaitiiti mai nuu i tua. Peitai sa mamao atili atu le aafiaga na oo atu i ai le Tusi Paia. O le vaitaimi lea na taulamua ai Egelani i le tele o fuāvaa laʻu oloa ma le tele o ona kolone, ma e iai nisi tagata mai Egelani na ō ma ave a latou Tusi Paia i a latou malaga. Ua faataatia ai e lena mea le faavae mo se faasalalauina atili o le Tusi Paia.
E oo atu i le taufaaiuiuga o vaitausaga amata o le 1700, na uunaia ai e le Tusi Paia nisi i Egelani ina ia mafaufau i manaoga faaleagaga o tagata o atunuu o loo i isi laueleele mamao o le Emepaea o Peretania. Peitai ane, o lenei naunautaiga sa lē tasi moemoe uma i ai. O le toatele o faifeau na talitonu i iuga tuupoina, ma o lea na latou manatu ai o le finagalo o le Atua ia lē faasaoina isi tagata. Ina ua lauga atu William Carey o lē na avea ma misionare mulimuli ane i sana lauga faalaeiau e faagaee ai le lagolago atu i le feau na avatu i Initia, sa alaga atu se tagata ina ia tetee atu: “Alii, nofo i lalo; a manao le Atua e faaliliu le au faapaupau, e mafai ona Ia faia e aunoa ma lau fesoasoani!” Peitai, na folau atu Carey i Initia i le 1793. Ma le maofa lava, na iu ina ia faaliliuina le Tusi Paia atoa ia po o ni ona vaega foi i gagana Initia e 35.
E amanaia e misionare e faapea o la latou meafaigaluega autū lava o le Tusi Paia i le feagai ai ma le gagana a tagata. Peitai, o ai o le a na saunia ni Tusi Paia? E mālie le mea na tupu, o se gaoioiga na iu ina faasalalauina ai ia Tusi Paia i le lalolagi sa faia ma le lē iloa e se teine e 16 tausaga le matua mai Uelese, e suafa ia Mary Jones. I le 1800, na savali ai Mary e aunoa ma ni ona seevae mo le 25 maila [40 kilomita] e faatau mai se Tusi Paia i le gagana Uelese mai i se faifeau. E ono tausaga sa faaputuputu ai lana tupe, ae ina ua iloa e Mary ua uma ona faatau atu Tusi Paia, sa tagi masūsū i le faanoanoa. Sa matuā faagaeetia ai le faifeau i lenei mea, o lea na ia tuu atu ai ia Mary se tasi o ana Tusi Paia.
Ina ua mavae lena, sa manatunatu ai le faifeau i le toatele o isi o loo manaomia le Tusi Paia, ona latou talanoaina lea o le faafitauli ma ana uo i Lonetona. Na iu ai i le faavaeina i le 1804, o le British and Foreign Bible Society. E faigofie lava le mafuaaga: Ina ia maua ni Tusi Paia e mafai e tagata ona faatau i a latou lava gagana, ia lomia e “aunoa ma ni manatu faaopoopo e tusia ai.” O le aveesea o manatu faaopoopo e tusia i le ogatotonu, sa manatu i latou na faavaeina lea Sosaiete e alofia ai ni finauga i talitonuga faalotu. Ae ui i lea, e tele taimi sa vaeluaina ai le Sosaiete o le Tusi Paia ona o le Apokerifa, papatisoina e ala i le faatofuina, atoa ma le aʻoaʻoga i le Tasitolu.
O le tulaga aasa o le naunau na aliaʻi mai sa vave ona salalau atu, ma e oo ane i le 1813 ua faatuina isi sosaiete lagolago i Siamani, i Holani, i Tenemaka, ma Rusia. A o faagasolo le taimi, sa faaopoopo mai sosaiete o le Tusi Paia a isi atunuu. Ina ua faatulaga e sosaiete amata o le Tusi Paia o latou sini, na latou manatu o le toatele lava o le lalolagi o le a latou faaaogaina na o ni nai gagana autū. Latou te lei manatu o le a oo atu i le faitau afe le aofai o gagana! O le tulaga sa iai, e toaitiiti le au faaliliu e iloa le gagana Eperu ma le gagana Eleni ina ia faaliliu saʻo ai i gagana masani. O lea la, ina ua faaaogā e le British and Foreign Bible Society ni tagata faaliliu, sa masani lava i le au faaliliu ona faavae a latou galuega i le King James Version faa-Peretania.
O Tofotofoga o se Tasi Tagata Faaliliu
O le tele lava o mea o loo i le Tusi Paia o faamatalaga ma tala faatusa e faavae i mea tutupu i aso faisoo. Na avea lena ma auala e faigofie ai ona faaliliu le Tusi Paia nai lo le tulaga semanū e iai pe ana tusia i ni faaupuga faigata faafilosofia. Ae ui i lea, e pei ona faatalitalia, o uluai taumafaiga a misionare na māfua ai le fenuminumiai ia po o ni faamatalaga mālie i nisi taimi. Mo se faaaoaoga o se tasi faaliliuga, na taʻu atu ai i tagata i se tasi vaega o Initia le manatu e faapea o le Atua o se peresona ola e lanu moana. O le upu ua faaaogā mo le “faalelagi” i le faaupuga “Tamā faalelagi” na faauiga i le “iai o le lanu o le vanimonimo”—le lagi faitino!
E faatatau atu i faigata sa feagai ma le au faaliliu, na tusia ai faapea e Adoniram Judson i le 1819: ‘Pe a matou aʻoaʻoina se gagana e tautatala ai ni tagata i le isi itu o le lalolagi, lea atonu o le faatulagaga o a latou faaupuga e matou te lē malamalama ai, ma o a latou upu foi ma mataitusi e matuā le tutusa lava ma se gagana ua uma ona matou iloa; pe a leai se lomifefiloi po o se tagata faaliliu e fesoasoani mai ina ia matou iloa sina mea itiiti o le gagana a o lei iai sē e aʻoaʻoina mai—e manaomia ona matou matuā galulue lava!’ Ma o galuega a tagata faaliliu e pei o Judson sa matuā faateleina ai Tusi Paia na mafai ona maua.—Tagai i le siata i le itulau 12.
Sa fesoasoani Ann Judson i lana tane i le galuega faigata o le faaliliu. Peitai e sili atu isi faafitauli na fesagai ma le au Judson nai lo faafitauli tau faaliliu. Ina ua toso faatātā atu e leoleo a le tupu ia Adoniram i le falepuipui, o le taimi lea o maua Ann i le maʻitaga tau fafine. Ma le lototele lava, sa ia talosaga atu ai i leoleo sauā mo le 21 masina, mo lana tane ina ia faasaolotoina. O lena mea na tupu atoa ma se gasegase sa afaina ai lona soifua maloloina. E lei umi lava talu ona faasaoloto mai Adoniram, ae maliliu loa lana avā lototele o Ann ma le la tama teine laitiiti i le maʻi o le fiva. Sa matuā nutimomoia le loto o Adoniram. Peitai, sa ia vaai atu i le Atua mo le malosi ma faaauau ana faaliliuga, e oo ane i le 1835 ua maeʻa le Tusi Paia i le gagana Burma. O le taimi lea ua amata ona iai isi lamatiaga e luʻia ai le Tusi Paia.
O Finauga e Faatatau i le Tusi Paia
Na vāai tagata na soifua i tausaga amata o le 1800 i fefinauaiga faavafealoai ma faapolotiki, o nisi taimi e faaautū i le Tusi Paia. Mo se faataitaiga, e ui lava sa lagolagoina e le emeperoa ma le Lotu Orthodox i Rusia le amataina mai o le Sosaiete o le Tusi Paia i Rusia, na iu ina latou taofia ma faasaina le Sosaiete. (E faitau afe Tusi Paia ua uma ona susunuina pe tusa o le tausaga muamua atu e ē tetee i lena Sosaiete.) Ona sailia ma le maelega lea e faifeau Orthodox e faamuta le mea sa amataina ma le aasa e uluai Kerisiano—le tufatufaina atu i le lalolagi o le Tusi Paia. Sa maumauai taʻitaʻi Orthodox na iai i le senituri e 19 e faapea ua faalēaogā e le Tusi Paia le pule e lē gata i le Lotu, a o le Setete. Na ese se isi mea na aliali mai, o i latou na tulai mai ma faamaopoopo e tetee i faiga faapolotiki, sa latou manatu i le Tusi Paia e lē o se faamataʻu i pule, ae nai lo lena, o se auupega a le Lotu ma le Setete mo le taofiofia o le toatele ia usiusitai atu. Na osofaia le Tusi Paia mai ia itu uma e lua!
Sa faapena foi tausaga na sosoo mai ai ona latou molimauina le faatelega o osofaiga mai le au “atamamai” agaʻi i le Tusi Paia. O le 1831, na amata ai le malaga a Charles Darwin lea na taʻitaʻia ai i lona manatu o le evolusione. I le 1848, na tufatufa atu ai e Marx ma Engels le Communist Manifesto lea sa faatusa ai le Faa-Kerisiano i se meafaigaluega mo faiga lē saʻo a ē na iai le pule. O le isi mea na tupu i le taimi lena, o ē faitio agaʻi i le Tusi Paia sa latou fesiligia le faagaeeina o le Tusi Paia atoa, ma pe sa iai moni i le talafaasolopito ni tagata e pei ona taʻua i le Tusi Paia—e oo lava ia Iesu! Peitai sa amanaia e nisi tagata faitofa le lē faavaea o manatu o i latou sa teena le Atua ma le Tusi Paia, ona latou sailia lea o ni auala faaleaʻoaʻoga e faamautinoa ai le maufaatuatuaina o le Tusi Paia. O se tasi o i latou na o Konstantin von Tischendorf, o se tamaloa Siamani na mafai ona malamalama i nisi gagana ese.
Faamautuina Mau o le Tusi Paia i Fesoasoani na Maua
Sa faimalaga solo Tischendorf i Sasaʻe Tutotonu i le sailia o manusikulipi anamua o le Tusi Paia, o le faamoemoe ina ia faatulaga e aunoa ma se masalosalo ia uluai mau o le Tusi Paia. I le 1859, le tausaga lava lea na faalauiloa ai e Darwin le tusi The Origin of Species (Le Amataga Mai o Ituaiga Meaola), na maua ai e Tischendorf se kopi atoa aupito i leva o Tusitusiga Kerisiano Eleni i totonu o se monaseri i lalo o le Mauga o Sinai. Sa taʻua o le Codex Sinaiticus, ma e foliga mai sa saunia pe tusa o le 50 tausaga a o lei faamaeʻaina e Jerome le Vulgate faa-Latina. E ui lava o loo finauina pea pe na tatau ona ia aveesea mai lea manusikulipi mai le monaseri, na faasalalauina e Tischendorf, ma faapea ai ona oo atu i tagata popoto faapitoa.a
Ona o le Sinaiticus o se tasi lea o manusikulipi aupito i leva o loo i gagana amata, ua lē gata ina faaalia ai e lē o iai ni mea tele ua suia ae ua fesoasoani foi i tagata popoto faapitoa ia iloa mea sese ia sa faaopoopo i ai e manusikulipi na mulimuli mai. Mo se faataitaiga, o le faamatalaga e faatatau ia Iesu i le 1 Timoteo 3:16 i le Sinaiticus e faitauina faapenei: “Ua faaali mai o ia i le tino tagata.” I le mea e iai le “ia,” o le tele o manusikulipi na maua i lena vaitaimi na faaalia ai se faapuupuuga o le upu “Atua,” i le faia lea i ai o se suiga itiiti o le upu Eleni mo le “he” po o le ia. Peitai, e tele tausaga talu ona mavae le faia o le Sinaiticus a o lei faia so o se manusikulipi Eleni lea e tuu i ai le faaupuga o le “Atua.” O lea, ua faaalia ai faapea na faaseseina le mau mulimuli ane, e mautinoa lava na faia ina ia lagolago ai le aʻoaʻoga o le Tolutasi.
Talu mai le taimi o Tischendorf, ua tele isi manusikulipi ua iai. I aso nei, o le aofaiga o manusikulipi ua iloa o loo iai o Tusitusiga Eperu pe tusa ma le 6,000, ma e tusa e silia i le 13,000 Tusitusiga Eleni. O le suesueina ma faatusatusa o nei manusikulipi ua iu ai i le iai o se tusi mai uluai gagana e sili ona maufaatuatuaina. E pei ona faaupu ai e le tagata aʻoga o F. F. Bruce e faapea: “O le eseese o auala e faitau ai . . . e lē suia ai mea moni faatalafaasolopito o le faatuatua ma gaoioiga faa-Kerisiano.” A o faaauau pea ona faaliliuina le Tusi Paia i le tele o gagana, ua faapefea ona aogā i tagata lenei poto auiluma?
Le Sosaiete o le Olo Matamata ma le Tusi Paia
I le 1881 o se vaega itiiti ae maumauai o faiaʻoga ma tagata aʻoga na faatū aʻe ai le vaega lea na mulimuli ane taʻua o le Watch Tower Bible and Tract Society. I le taimi muamua, sa latou tufatufa atu Tusi Paia sa saunia e isi sosaiete faale-Tusi Paia, e aofia ai ma Tusitusiga Eleni a Tischendorf. Peitai, e oo ane i le 1890, ua latou lomia saʻo lava le Tusi Paia, faatupeina ma faagaoioia le uluai lomiga o a latou lomiga e tele o le Tusi Paia. I le 1926 na amata ai ona lomia le Tusi Paia i masini lomitusi a le Sosaiete lava ia. Ma sa faasolo ina manino mai le manaomia o se faaliliuga malamalamagofie o le Tusi Paia. Pe faamata e mafai i le poto lea na maua mai i mea tutupu a o faagasolo le taimi atoa ma aʻoaʻoga i le senituri na muamua atu, ona tuufaatasia i se Tusi Paia e malamalama ai ma faigofie ona maua? O le faanaunauga lea, na agaʻi atu ai loa aumea a le Sosaiete i le 1946 ma saunia se faaliliuga fou o le Tusi Paia.
Tasi le Faaliliuga, ae Tele Gagana
Sa faatūina se komiti faaliliu mai i Kerisiano faauuina o ē ua maua le poto masani ina ia latou saunia le New World Translation of the Holy Scriptures i le gagana Peretania. Sa saunia i ni tusi se ono, na faasalalauina mai i le 1950 agaʻi i le 1960, amata i Tusitusiga Kerisiano Eleni. Talu mai le 1963 ua uma ona faaliliuina i isi gagana faaopoopo e 27, atoa ma isi o loo faagaoioia i le taimi nei. O sini autū mo isi gagana e tutusa lava foi ma le gagana Peretania. Muamua, ia saʻo le faaliliuga, ia matuā sili ona latalata atu i manatu sa iai i le amataga. E lē tatau ona suia le uiga ina ia faafetaui atu i se malamalamaga o se talitonuga faapitoa. Lona lua, ia faatumauina le tausisi atu i le manatu po o faaupuga tutusa, o se faaliliuga e tausisi atu i le faamatalaina i se uiga e tasi mo upu iloga e pei ona talanoaina ai i manatu o loo siomia ai. O se faiga faapena o le a fesoasoani ai i le au faitau e iloa pe na faapefea ona faaaogā e le au tusitala o le Tusi Paia nisi upu iloga. Lona tolu, e ao ona taumafai le faaliliuga ina ia faaliliu le upu i le upu e aunoa ma le suia o le uiga. O le faaliliu o le upu i le upu e avatu ai i le tagata faitau le uiga moni sa iai i uluai gagana atoa ma le manatu sa iai. Ma lona fa, e ao ona faigofie mo tagata lautele ona faitau ma malamalama i ai.
Ona o le faiga lena a le New World Translation i le gagana Peretania e faaliliu upu i le upu, ua faafaigofie ai ona faaliliu i isi gagana. Ma ona o lenei fuafuaga ua faaaogā ai e le au faaliliu a le Sosaiete i le taimi nei ia meafaigaluega ua faakomepiuta ina ia faavavevave ai la latou galuega ma ia matuā saʻo aʻiaʻi. Ua fesoasoani lenei faiga i le au faaliliu e fai se lisi o upu i isi gagana e tutusa i upu iloga e pei ona faaaogā ai i le New World Translation. Ua fesoasoani foi ia i latou e suesueina le uiga i le gagana Peretania o upu taitasi i le gagana Eperu ma le gagana Eleni i le Tusi Paia.
E iai itu e aogā ai tele le faaliliu mai le gagana Peretania, nai lo le faaliliu saʻo mai le gagana Eperu ma le Eleni. E lē gata i le puupuu o le taimi e faaliliu ai, ae faigofie ai foi ona maua le autasi o faaupuga i gagana uma. Aisea? Auā e sili atu ona faigofie ona faaliliu mai i se tasi o gagana faaonaponei i se isi gagana, nai lo le faaliliu mai i se gagana anamua agaʻi i gagana eseese i ona po nei. Ae maise lava, e mafai e le au faaliliu ona saili atu i tagata e tautatala i gagana faaonaponei ae latou te lē mafai ona talanoa atu i tagata sa tautatala i gagana sa faaaogaina i le faitau afe tausaga ua mavae.
Le Tala Lelei mo Tagata Uma
E tele mea e mafai ona tusia e faatatau i le maumauai o tane ma tamaitai o ē na fesoasoani ina ia avea le Tusi Paia o se tusi e aupito i lautele lona faasalalauina i le lalolagi. I senituri ua mavae atu, pe ā ma le fa piliona Tusi Paia ma vaega o le Tusi Paia ua uma ona faaliliuina i le sili atu i le lua afe gagana, e tautatala ai le sili atu i le 90 pasene o le faitau aofai o le lalolagi!
O loo valoia mai e le Tusi Paia se faalauiloaina o le Malo o le Atua i le lalolagi atoa i o tatou aso. E oo mai i le taimi nei, ua manino le iai o le taitaiga a Ieova ina ia mafai ona maua le Tusi Paia e pei ona iai nei toetoe lava i le lalolagi aoao. (Mataio 13:47, 48; 24:14) O le au faaliliu atoa ma ē na faasalalauina atu ma le lē fefe le Tusi Paia sa latou faia le mea e au i ai lo latou malosi ina ia oo mai ia i tatou le Afioga a le Atua—le puna e tasi mo le malamalama faaleagaga i se lalolagi pogisa tau amio. Tau ina ia uunaia oe e la latou faataitaiga e faitau, ola e talafeagai ai, ma ia fetufaaʻi lena Afioga faatasi ai ma le mautinoa sa latou faaalia. Ioe, i aso uma, ia matuā faaaogā atoatoa le Tusi Paia maufaatuatuaina ua ia te oe!—Isaia 40:6-8.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i le “Rescuing the Codex Sinaiticus” i le Watchtower o Oketopa 15, 1988.
[Siata i le itulau 12]
Ua Faateleina Faaliliuga o le Tusi Paia
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
Aofai o Gagana
Na amata e tagata Iutaia ona faaliliu Tusitusiga Eperu i le gagana Eleni
pe tusa o le 280 T.L.M.
12 Na faamaeʻa ona faaliliu e Jerome le Vulgate faa-Latina pe tusa o le 400 T.A.
35 Na faamaeʻa ai e Gutenberg le Tusi Paia muamua pe tusa o le 1455
81 British and Foreign Bible Society na faavaeina i le 1804
Le Aofaiga o Gagana e Manatu ua Oo i ai e Tusa ai o le Tausaga
522
1900
600
700
800
900
1,049
1950
1,100
1,200
1,300
1,471
1970
2,123
1996
2,200
2,300
2,400
[Ē Ana le Ata]
Puna o Faamatalaga: Christianity Today, United Bible Society
[Ē Ana le Ata i le itulau 9]
Mountain High Maps® Copyright © 1995 Digital Wisdom, Inc.
[Ata i le itulau 8]
Sa saisaia Judson ma toso faatātā ese atu
[Ē Ana le Ata]
Mai le tusi Judson the Hero of Burma, na tusia e Jesse Page
[Ata i le itulau 10]
Na faasaoina mai e Tischendorf se manusikulipi tāua tele mai le monaseri lenei i lalo o le Mauga o Sinai
[Ē Ana le Ata]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.