Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 3/1 itu. 20-24
  • Loto Faafetai Ona o se Tofi Mautu Faa-Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Loto Faafetai Ona o se Tofi Mautu Faa-Kerisiano
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Maelega o Tamā mo Upu Moni o le Tusi Paia
  • Luitau i Vaitaimi o le Taua
  • Nofo Sauni e Avatu se Tali
  • Se Valaaulia e Lei Faatalitalia
  • Tofiga Faamisionare
  • Suiga o Tofiga
  • Galuega i Nigeria
  • Faatumauina e lo Ma Faamoemoe
  • Foaʻi Mai e Ieova le Malosi i Taimi o Taua ma Taimi na Filemu Ai
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega) (2024)
  • O Ieova o Lo‘u Malu ma le Malosi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Lo‘u Olaga i le Falapotopotoga e Ta‘ita‘ia e le Agaga o Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Faafetaia Ieova—E Ala i le Auaunaga Faataimi Atoa!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 3/1 itu. 20-24

Ata i le itulauLoto Faafetai Ona o se Tofi Mautu Faa-Kerisiano

E PEI ONA FAAMATALAINA E GWEN GOOCH

I le aʻoga sa ou usuina ai se pese faalelotu i upu nei, ‘ua faapaleina Ieova Lē e Sili i lona mamalu.’ Sa masani lava ona ou tau mānatu, ‘Po o ai lenei Ieova?’

O MĀTUA o loʻu tamā, na avea o ni tagata e matatau i le Atua. I le amataga lava o le senituri lenei, sa la auaufaatasi atu ai ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e pei ona faaigoa ai Molimau a Ieova i na aso. O loʻu tamā sa avea o se tagata faipisinisi e taulau manuia, ae i le taimi muamua, e na te lei tuufaasolo maia ia te i matou o lana fanau e toatolu le tofi faa-Kerisiano na ofoina atu ia te ia.

Ana lē tuuina mai lava e Tamā i loʻu tuagane o Douglas, loʻu uso o Anne, ma aʻu ia tamai tusi sa taʻua o le His Works ma le Who Is God? lena faatoʻā ou iloa ai o Ieova, o le suafa lea o le Atua moni. (Salamo 83:18) Sa matuā faafiafiaina ai lava aʻu! Ae o le ā na toe faagaeeina ai le fiafia o Tamā?

I le 1938, ina ua ia vaaia le nofo sauni o atunuu mo le taua, na iloa ai e Tamā e faapea, e manao-mia ni taumafaiga e sili atu nai lo o taumafaiga a tagata ina ia foia ai faafitauli o le lalolagi. Na tuuina atu e le tinā o loʻu tamā ia te ia le tusi na taʻua o le Enemies, na lomia e Molimau a Ieova. Mai le faitauina o lea tusi, na ia iloa ai e faapea, o le fili moni lava o le fanau a tagata, o Satani le Tiapolo, ma e faapea e na o le Malo lava o le Atua e mafai ona aumaia le filemu i le lalolagi.a—Tanielu 2:44; 2 Korinito 4:4.

A o lalata mai le taua, na amata ai e lo matou aiga ona auai i sauniga i le Maota o le Malo o Molimau a Ieova i Wood Green, i Lonetona i Mātū. Ia Iuni 1939 na matou ō atu ai i Alexandra Palace e latalata ane e faalogologo i le lauga lautele, o lona matua, “Government and Peace,” (Le Malo ma le Filemu) na fofogaina mai e Joseph F. Rutherford, le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata i lena taimi. O le lauga a Latafoti na faia i Madison Square Garden, i le aai o Niu Ioka, na faaoo atu e ala i leitiō i Lonetona ma isi aai tetele. Sa matuā manino lava la matou faalogo i le lauga, o lea ina ua taumafai se vaega faatupu vevesi i Niu Ioka e faalavelave ane, sa ou vaavaai solo po o lenei vevesi o loo tupu i le nofoaga lea matou te iai!

Maelega o Tamā mo Upu Moni o le Tusi Paia

Sa maumauai Tamā e faapea, o afiafi o Aso Too-nai uma, e aufaatasi ai lo matou aiga atoa i se suesuega faale-Tusi Paia. O la matou suesuega sa faaautū i le mataupu faale-Tusi Paia lea o loo faasolo mai i Le Olomatamata mo le talanoaina i le aso e sosoo ai. I le faaalia o āuga malolosi na maua ai i nei suesuega, e oo mai i aso nei, o loo matuā olaola pea i loʻu mafaufau le tala e uiga i le puʻea e Iosua o le aai o Ai, lea na talanoaina i Le Olomatamata o Me 1, 1939. Sa matuā faatupuina ai loʻu naunau i le tala, o lea na ou suʻeina ai i laʻu lava Tusi Paia ia faamatalaga uma e uiga i ai. Sa ou matuā fiafia lava i na suesuega—ma o loo faaauau pea ona ou faia faapena.

O le tufa atu i isi o mea na matou aʻoaʻoina, na mafai ai ona goto i loʻu loto aʻoaʻoga faale-Tusi Paia. I se tasi aso, na tuu mai ai e Tamā ia te au se laau tautala faatasi ma se lauga faale-Tusi Paia ua uma ona puʻeina, o se tamai tusi na matou faaaogaina mo le suesuega faale-Tusi Paia, ma le tuatusi o le mea e nofo ai se tamaitai matua. Ona ia talosaga mai lea ia te au ina ia ou asiasi atu ia te ia.

Sa ou fesili atu: “O le ā saʻu tala o le a fai atu, ma o le ā se mea ou te faia?”

Na tali mai Tamā: “O lena e iai uma lava iina. Tau lava ina ta le laau, faitau fesili, ma tuu atu i lē ona le fale e faitau mai tali, ona faitau lea o mau.”

Sa ou faia e pei ona ia faatonuina ai aʻu, ma i lenei auala na ou aʻoaʻoina ai le auala e faia ai se suesuega faale-Tusi Paia. I lenei auala, o le faaaogaina o le Tusi Paia i laʻu faiva, na oo ai ina ou matuā malamalama lelei i nei mau.

Luitau i Vaitaimi o le Taua

Na pa le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le 1939, ma i le tausaga na sosoo ai, na ou papatiso ai e faatinoina ai loʻu tuuina atu e auauna ia Ieova. Sa na o le 13 oʻu tausaga i lena taimi. Sa ou filifili ai e avea ma paeonia, e pei ona taʻua ai ia faifeau faataimi atoa. Na ou tuua le aʻoga i le 1941, ma i le tauaofiaga i Leicester, na ou aufaatasi atu ai ia Douglas i le galuega talaʻi faataimi atoa.

I le tausaga na sosoo ai, na tuuina ai Tamā i le falepuipui ona o lona matuā teena o le auai i vaegaau o le taua ona o mafuaaga tau i talitonuga. O i matou le fanau, na matou faatasitasi uma atu lava i lo matou tinā, ma fesoasoani ia te ia i le tausiga o lo matou aiga i taimi faigata o le taua. E lei umi ona faasaoloto mai Tamā mai le falepuipui, ae valaaulia loa Douglas mo le auaunaga faavaegaau. Na faitauina faapenei se mataupu na faatomua mai i se nusipepa, “Le Pogai ua Filifilia ai e le Atalii le Falepuipui e Pei o le Tamā.” Na iu ai i le avatuina o se molimau lelei, auā na maua ai se avanoa e faamatala atu ai le pogai e lē auai ai Kerisiano moni i le fasiotia o o latou uso a tagata.—Ioane 13:35; 1 Ioane 3:10-12.

I le faagasologa o na tausaga o le taua, o le toatele o Molimau i le faiva faataimi atoa na asiasi atu e lē aunoa i lo matou aiga, ma o a latou talanoaga e ati ae ai e faavae i le Tusi Paia, na faia ai se taaʻiga malosi. I nei uso Kerisiano faamaoni, sa aofia ai ia John Barr ma Albert Schroeder, o ē ua avea nei ma sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova. Sa iai i oʻu mātua le agaga talimālō moni lava ma na la aʻoaʻoina foi i matou ina ia faia faapena.—Eperu 13:2.

Nofo Sauni e Avatu se Tali

I le taimi lava na amata ai ona ou paeonia, na ma feiloai ai ma Hilda i le faiva mai lea fale i lea fale. Sa ia faailoa mai ma le ita tele e faapea: “O le la e alu loʻu toalua e tau mo tagata e pei o outou na! Aisea tou te lē faia ai se gaoioiga i le taumafaiga o le taua?”

Sa ou fesili atu: “O le ā le tele o lou silafia e faatatau i le galuega lea ou te faia? E te iloa le mafuaaga ua ou sau ai ia te oe?”

Na ia tali mai: “Ia, e lelei la pe a e susū mai i totonu ma taʻu mai ia te au.”

Sa mafai ona ou faamatala atu e faapea, o loo tatou saunia se faamoemoe moni mo tagata o ē o loo mafatia ona o faiga matautia ua faia e tagata—e masani lava ona faaauala i le suafa o le Atua. Na faalogologo ma le fiafia Hilda, ma na avea ai o ia ma aʻu uluai tagata suesue o le Tusi Paia e lē aunoa. Ua avea nei o ia o se Molimau maelega i le silia ma le 55 tausaga.

Ina ua faaiuina le taua, na ou mauaina ai se tofiga fou e avea o se paeonia i Dorchester, o se aai i saute sisifo o Egelani. O le taimi muamua lenei na ou nofo ese ai mai loʻu aiga. Sa faia sauniga a si a matou faapotopotoga toʻa gaogao i se faleʻaiga laitiiti, o se fale na fausia i lona 16 o senituri na taʻua o le “Old Tea House.” Sa tatau ona matou toe faatulaga laulau ma nofoa mo a matou sauniga taitasi. Sa matuā ese lava ma le Maota o le Malo lea sa ou masani ai. Ae peitai, o meaʻai faaleagaga lava e tasi ma le aufaatasiga mafana o uso ma tuafāfine Kerisiano sa auai.

O le taimi lea, na siitia atu ai oʻu mātua i Tunbridge Wells, i le itu i saute o Lonetona. Sa ou toe foi atu i lo matou aiga ina ia mafai ai ona matou paeonia faatasi ma Tamā, ma Anne. E lei pine lava ae tupu aʻe la matou faapotopotoga mai le toʻa 12 i le toʻa 70 Molimau, o lea na talosagaina ai lo matou aiga ina ia siitia atu i Brighton i le talafatai i saute, o iina sa manaomia tele ai se fesoasoani mo ni ē folafola le Malo. E toatele lava i latou na aufaatasi mai ma le maelega i le talaʻiga ma lo matou aiga paeonia, ma na matou vaaia ai le tele o faamanuiaga a Ieova i la matou galuega. Sa lei pine ae avea le faapotopotoga e tasi ma faapotopotoga e tolu!

Se Valaaulia e Lei Faatalitalia

I le taumafanafana o le 1950, na iai lo matou aiga faatasi ma sui usufono e toʻa 850 mai Peretania o ē na auai i le Fonotaga Faava-o-atunuu o le Theocracy’s Increase (Faatelega Tauatua) i le Yankee Stadium i le aai o Niu Ioka. E toatele paeonia o ē na ō mai mai isi atunuu i lena tauaofiaga, sa aauina atu i ai ni tusi talosaga ina ia auai i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata, e tu latalata i South Lansing, i Niu Ioka. O Douglas, o Anne, ma aʻu sa iai faatasi ma i latou! Ou te manatua sa ou mafaufau lava ina ua lafo laʻu tusi talosaga ua uma lelei ona faatumu i le pusa meli, ‘O lenei ua ou faataunuuina se mea! O le ā le tulaga o le a oo i ai loʻu olaga?’ Ae o loʻu faanaunauga moni lava sa faapea: “O aʻu lenei, ina auina atu aʻu.” (Isaia 6:8) Sa matuā faafiafiaina aʻu ina ua ou maua se valaaulia ina ia ou nofo pea pe a uma le tauaofiaga ina ia ou auai i le vasega lona 16 o Kiliata, faatasi ma Douglas ma Anne. Sa matou iloa lelei uma lava e mafai ona aauina atu i matou o ni misionare i so o se vaega o le lalo-lagi.

Ina ua uma ona olioli faatasi o se aiga i le tauaofiaga, na oo mai le taimi mo o matou mātua e toe foi atu ai i Egelani—na o i laʻua. O i matou uma o le fanau e toatolu, na matou talotalo faatofa atu a o la folau atu i le setima o le Mauritania. Pagā se faamavaega ootia!

Tofiga Faamisionare

O le vasega lona 16 o Kiliata na faia aʻe i tagata aʻoga e 120 mai vaega eseese o le lalolagi, e aofia ai ma nisi na puapuagatia i nofoaga o faasalaga a Nasi. Ona sa aʻoaʻoina le faa-Sepania i la matou vasega, na matou faatalitalia ai e tofia i matou i ni atunuu i Amerika i Saute e tautala i le gagana Sepania. Seʻi manatu i lo matou teteʻi ina ua oo i le aso o le faauuga, ae matou iloa ai ua tofia Douglas i Iapani a o Anne ma aʻu na tofia i Suria. O lea, sa tatau ai ia i maʻua ma Anne ona aʻoaʻoina le gagana Arapi, ma sa aogā pea lenei mea e ui lava ina suia lo ma tofiga i Lepanona. A o faatali mo o ma pemita, na faia ai ni a ma aʻoga i le gagana Arapi e faalua i le vaiaso e George Shakashiri o lē na faatulagaina le lolomiina o Le Olomatamata i le faa-Arapi a le Sosaiete o le Olo Matamata.

Maeu le faafiafiaina ai ona o le a ma ō atu i se nuu o le Tusi Paia lea na ma suesue i ai i le vasega! O i latou na matou ō faatasi atu iina, o Keith ma Joyce Chew, o Edna Stackhouse, Olive Turner, Doreen Warburton, ma Doris Wood. Maeu se aiga misionare fiafia na iai i matou! Sa asiasi atu i lo matou aiga misionare se uso Molimau o le atunuu e fesoasoani atili ia te i matou i le aʻoaʻoina o le gagana. I le taimi o la matou aʻoga i aso taitasi, e matou te faataitaia ai se taulimaga puupuu, pe a uma lea ona matou ō atu loa lea ma faaaogā i la matou galuega talaʻi.

Na faaalu o matou uluai tausaga e lua i Tripoli, o iina sa iai se faapotopotoga mautu. O Joyce, Edna, Olive, Doreen, Doris, Anne, ma aʻu, sa fesoasoani atu i avā ma afafine o Molimau i le atunuu ina ia faia se sao i sauniga faapea ma le faiva i le lautele. Seia oo mai lava i lena taimi, o o tatou uso ma tuafāfine Kerisiano o ē o loo pipii atu pea i tu faaleatunuu, sa lē nonofo faatasi i sauniga, ma e seāseā lava auai nei tuafāfine Kerisiano i le faiva mai lea fale i lea fale. Sa matou manaomia la latou fesoasoani i le gagana i la matou talaʻiga i le lautele, ma sa matou faalaeiauina i latou ina ia faia so latou sao i lenei galuega.

Na sosoo ai ma le tofia o i maʻua ma Anne e fesoasoani i se vaega toʻa gaogao o Molimau i le aai anamua o Saitonu. E lei leva foi, ae toe faatonuina i maʻua ina ia toe foi atu i le laumua, o Beirut. Na luluina ai fatu o le upu moni o le Tusi Paia i tagata e tāutala i le gagana Armenia iina, o lea na ma aʻoaʻoina ai foi lena gagana ina ia fesoasoani atu ai ia i latou.

Suiga o Tofiga

Na ma feiloai ma Wilfred Gooch ae ma te lei tuua Egelani. Na avea o ia o se uso maelega ma alofa o lē sa auauna i Peteli i Lonetona. O Wilf o se sui o le vasega lona 15 o Kiliata, lea na faauuina i le 1950 i le vaitaimi o le tauaofiaga i Yankee Stadium. O lona tofiga o se misionare, na tofia atu i le ofisa o le lālā o le Sosaiete i Nigeria, ma sa ma fetusiai mo sina taimi. I le 1955, na ma auai uma i le tauaofiaga o le “Triumphant Kingdom” na faia i Lonetona, ma e lei umi se taimi mulimuli ane ae faia loa la ma faamau. I le tausaga na sosoo ai, na ma faaipoipo ai i Ghana, ma sa ma ō faatasi ai ma Wilf i lona tofiga faamisionare i Lagos, i Nigeria.

Ina ua ou tuua Anne i Lepanona, na faaipoipo atu o ia i se uso Kerisiano lelei o lē na aʻoaʻoina le upu moni o le Tusi Paia i Ierusalema. Sa lē mafai ona auai oʻu mātua i a matou faaipoipoga talu ai, o Douglas, Anne, ma aʻu e eseese itu o le lalolagi na matou faaipoipo ai. Ae sa loto malilie lava i lo la iloa sa matou auauna uma lava ma le fiafia i lo tatou Atua o Ieova.

Galuega i Nigeria

I le ofisa o le lālā i Lagos, sa tofia ai aʻu ou te teuina potu o sui e toavalu o lo matou aiga i le lālā faapea ma le saunia o a latou taumafataga ma faia a latou tagamea. Na foliga mai ia te au e faapea, sa lē gata ina ou maua se tane, ae ua maua foi se aiga fou!

Sa ma aʻoaʻoina ma Wilf ni taulimaga pupuu faale-Tusi Paia i le gagana Yoruba, ma na tauia a ma taumafaiga. O se tagata aʻoga talavou na matou feiloai i aso la, ua iai nei se atalii ma se afafine o loo auauna i le aiga Peteli toatele i Nigeria, e tusa ma le 400 sui.

I le 1963, na maua ai e Wilf se valaaulia ina ia auai i se aʻoga e faia mo le sefulu masina i Brooklyn, Niu Ioka, mo ni faatonuga faapitoa. Ina ua maeʻa le aʻoga, na toe tofia ai ma le lei faatalitalia o ia i Egelani. Na ou nofo ai pea i Nigeria ma na tuuina mai se faaaliga e na o le 14 aso ina ia ou alu atu e faafetaui Wilf i Lonetona. Sa ou malaga ese atu ma faalogona lē mautonu, talu ai sa avea Nigeria o se tofiga e fiafia i ai. Ina ua uma ona auauna i atunuu ese mo le 14 tausaga, sa umi se taimi o toe tau faamasani i le olaga i Egelani. Ae peitai, sa ma loto faafetai ona ua ma latalata atu i o ma mātua ua matutua, ua toe mafai ai ona fesoasoani atu i le tausia o i latou.

Faatumauina e lo Ma Faamoemoe

E mai le 1980, na faaeaina ai aʻu ma te ō atu faatasi ma Wilf a o faimalaga atu i le tele o atunuu e avea o se ovasia o le sone. Sa ou vaavaai faapitoa atu lava i luma i le taimi e ma te toe asiasi atu ai i Nigeria. Mulimuli ane, na ma ō atu ai foi i atunuu o Scandinavia, i le West Indies, ma Sasaʻe Tutotonu—e aofia ai ma Lepanona. Sa avea o se fiafiaga faapitoa le toe faamanatu mai o manatunatuga fiafia ma le vaai atu ia i latou na ou iloa a o talavou ua auauna e avea o ni toeaina Kerisiano.

O se tulaga faanoanoa, talu ai na maliu laʻu tane pele i le tau e totogo ai mea o le 1992. E na o le 69 ona tausaga. Sa avea lea o se ta malosi ae maise lava ona o se mea na tupu faafuasei. Ina ua mavae le 35 tausaga talu ona ma faaipoipo, sa umi foi se taimi na tau faamasani ai i suiga ua oo mai. Ae sa ou maua le tele o le fesoasoani ma le alofa mai i loʻu aiga faa-Kerisiano i le lalolagi aoao. E tele lava ni mea fiafia na tutupu ou te toe manatunatu i ai.

Na faataatia e oʻu mātua uma se faaaoaoga matagofie o le faamaoni faa-Kerisiano. Na maliu Tinā i le 1981 a o Tamā i le 1986. O loo faaauau pea ona auauna ma le faamaoni ia Ieova ia Douglas ma Anne. Ua toe foi atu Douglas ma lana avā o Kam i Lonetona, o iina sa la tausia ai Tamā, ma o loo nonofo ai pea iina ina ua uma le tausiga o Tamā. O Anne ma lona aiga o loo i le Iunaite Setete. E matuā talisapaia e i matou uma lava lo matou faamoemoe ma o se tofi mai le Atua. O loo faaauau pea ona matou faaalia se ‘uiga faatalitali,’ ma vaavaai atu i luma i le taimi o le a auauna ai e faavavau ē o ola, faatasi ma ē pele ia i latou ua toe faatutuina e avea o ni tagata o le auaiga o Ieova i le lalo-lagi.—Auega 3:24.

[Faaopoopoga i lalo]

a O le tala i le olaga o loʻu tamā, o Ernest Beavor, sa lomia i le Watchtower o Mati 15, 1980.

[Ata i le itulau 23]

Amata mai i le itu tauagavale i luga agaʻi i le itu taumatau:

O Gwen a o 13 ona tausaga, o loo faataitai le faia o se suesuega faale-Tusi Paia i le Maota o le Malo i Enfield

Aiga misionare i Tripoli, i Lepanona, 1951

O Gwen ma lana tane ua maliu, o Wilf

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga