O Loʻu Olaga o se Lepela—E Fiafia ma Faamanuiaina Faaleagaga
E PEI ONA FAAMATALAINA E ISAIA ADAGBONA
Na ou ola aʻe i Akure, i Nigeria. Na iai se faatoaga ufi, faʻi, manioka ma koko a loʻu aiga. E lei manao loʻu tamā ou te alu i le aʻoga. Na ia faapea mai ia te au: “O oe o se faifaatoaga. E lē manaomia ona e iloa faitau ina ia faia ai se faatoaga ufi.”
AE NA ou manao lava e iloa faitau. I afiafi, ou te tu ma ou faalogologo atu ai i le faamalama a se aiga lea e aʻoaʻoina ai tamaiti e se faiaʻoga totogi. O le tausaga lena e 1940 a o pe ā ma le 12 oʻu tausaga. Afai e vaaia aʻu e le tamā o tamaiti, e ʻeʻē mai ma tuli ese aʻu. Ae sa fai lava ma ou alu atu pea e faalogologo. O isi taimi e lē sau ai le faiaʻoga, ona ou tolotolo lea i totonu ma tilotilo faatasi ma tamaiti i tusi aʻoga. O isi taimi latou te faataga ai ona ou avea mo sina taimi a latou tusi. O le auala lena na ou iloa ai faitau.
Ua Ou Aufaatasi ma Tagata o le Atua
Na iu ina maua laʻu Tusi Paia ma faitau pea lava pea i ai ae ou te lei moe. Na ou faitauina le Mataio mataupu e 10 i se tasi afiafi, lea e faaalia ai o le a itagia ma faasauaina e tagata soo o Iesu.
Na ou manatua le ō mai o Molimau a Ieova i loʻu fale ma na lē lelei le faiga o i latou. Na ou mafaufau ai atonu o tagata nei na fetalai i ai Iesu. O le isi taimi na ō mai ai Molimau, na ou aumaia ai se mekasini mai ia i latou. A o amata ona ou auai faatasi ma i latou, na avea aʻu ma taulaiga o ulaga. Ae peitai, o le tele o le taumafai o tagata e faavaivaia aʻu, o le tele foi lena o loʻu mautinoa ma loʻu fiafia, ua ou mauaina le lotu moni.
O le mea na sili ona ou fiafia ai i Molimau, i le lē pei o isi vaega faalotu i lo matou vaipanoa, e lē faafefiloiina e Molimau la latou tapuaiga ma tu ma aganuu a lotu faapaupau i lo matou vaipanoa. Mo se faataitaiga, e ui ina auai lo matou aiga i le lotu Egelani, ae na iai se mea mo tapuaiga na tausia pea e loʻu tamā mo le Atua o tagata Yoruba o Ogun.
Ina ua maliu loʻu tamā, na tatau ona ou mauaina lenei mea mo tapuaiga. Sa ou lē manao ai, talu ai na ou iloa e taʻusalaina e le Tusi Paia le ifo i tupua. Na ou agaigai i luma faaleagaga faatasi ma le fesoasoani a Ieova, ma ia Tesema e 1954, na ou papatiso ai.
Taia i le Lepela
I le tauamatamataga o le tausaga lava lena, na ou mātau ai le fufula ma le lē lagonaina o ni mea i oʻu vae. E lē tiga pe afai ou te tu i ni malala ola. Ina ua mavae sina taimi, na ali aʻe ai papala mūmū i loʻu muaulu ma oʻu laugutu. Matou te lei iloa ma loʻu aiga le mea o tupu; sa matou faapea ai o le mūmū mageso. E toʻa 12 tagata faivai na ou oo i ai i le sailia o se vaifofo. Mulimuli ane faatoʻā taʻu mai e se tasi o i latou, o le lepela.
Pagā se faateia o lena tala! Na oo ia te au le mafatia ma na lē lelei ai laʻu moe. Na fai aʻu miti ma sa ou fefe ai. Ae o loʻu malamalamaga i upu moni o le Tusi Paia ma loʻu faalagolago atu ia Ieova na fesoasoani ia te au e tepa taulai atu ai i le lumanai ma le mautinoa.
Na faapea mai tagata i loʻu tinā afai ou te alu atu i se aitu vavalo e fai ai ni taulaga, o le a ou feoloolo ai. Na ou lē manao e alu, i le iloaina faapea o lena ituaiga o gaoioiga e lē finagalo i ai Ieova. I le iloa faapea e mautinoa ou te lē alu i se aitu vavalo, na faalaeiau ai e uo a loʻu tinā o ia, e na te aumaia se fatu kola ma faapaʻi mai i loʻu muaulu. Ona ave lea o le fatu kola i le aitu vavalo e faia ai se taulaga mo aʻu. E lei fia faia saʻu vaega i lena mea, ma na ou faailoa atu ia te ia. Na iu ina fiu ai, ma tuu ana taumafaiga ina ia faaaafia aʻu i lotu faapaupau.
E oo ane i le taimi na ou oo atu ai i le falemai, ua matuā sosolo lava le lepela. Sa matuā papala uma loʻu tino. Na aumai aʻu fualaau mai le falemai, ma na faasolosolo mālie lava ona toe foi ai loʻu paʻu i le tulaga lelei.
Faapea Latou ua Ou Oti
E lē o le iuga lena o oʻu faafitauli. Na matuā faamaʻia lava loʻu vae taumatau, ma i le 1962 na tipi ese ai. Ina ua uma le taotoga, na iai faafitauli o le maʻi. E lei faatalitalia e fomai ou te ola. Na sau se patele misionare paʻepaʻe e fai le toe sauniga. Sa ou matuā vaivai ua faigata ona tautala, ae sa taʻu atu i ai e se teine tausimai, o aʻu o se Molimau a Ieova.
Na faapea mai le patele ia te au: “E te manao e sui ma avea o se Katoliko ina ia e alu atu ai i le lagi?” Na ou ʻataʻata lē leoa. Na ou tatalo atu ia Ieova mo le malosi e tali atu ai. I se taumafaiga tele, na ou faapea atu, “E leai!” Na liliu le patele ma savali ese.
Na faasolosolo ina leaga loʻu tulaga ma oo ai ina faapea le au faigaluega a le falemai ua ou oti. Na latou ufiufi oʻu foliga i se ieafu. Ae peitai, latou te lei avea aʻu i se fale oti, talu ai e tatau ona faamautinoa muamua e se fomai po o se teine tausimai ua ou oti. Na leai se fomai o tiute, ma na ō uma teine tausimai i se patī. O lea na latou tuua ai aʻu i le potu i le po atoa. A o faia asiasiga a le fomai i le taeao na sosoo ai, na leai se tasi na sau i loʻu moega auā sa ufiufi pea aʻu ma faapea ai ua ou oti. Na iu lava ina iloa mai e se tasi le “tagata oti” i lalo o le ieafu, o loo gaoioi!
Ae, sa ou toe sologa lelei, ma ia Tesema 1963 na latou siitia ai aʻu i le falemai lea e avea ma nofoaga mo lepela i Abeokuta i saute i sisifo o Nigeria. Ua avea lena ma oʻu nofoaga seia oo mai i le asō.
Teteega i Laʻu Talaʻiga
E tusa ma le 400 lepela i le nofoaga i le taimi na ou taunuu ai, ma na o aʻu le Molimau na iai. Na ou tusi atu i le Sosaiete, ma na tali mai i le taimi lava lena e ala i le faafesootaia o le faapotopotoga i Akomoje e asiasi mai ia te au. O lea e lei motusia lava a matou fesootaiga ma uso.
Na ou taunuu atu loa i le nofoaga, amata loa laʻu talaʻiga. E lei fiafia le faifeau o le nofoaga i lena mea, ma na ia lipotia aʻu i le tagata o vaaia le tulaga sologa lelei o le nofoaga. O lenei tagata o se tamaloa e matua atu, e sau mai Siamani. Na ia taʻu mai ia te au e leai saʻu aiā e aʻoaʻo ai le Tusi Paia auā ou te lei aʻoga pe iai foi ni pepa faamaonia e aʻoaʻo ai; ona ou te lē agavaa, ou te ono aʻoaʻoina ai tagata i le auala sese. Afai ou te talaʻi pea, e mafai ona aveese aʻu mai le nofoaga ma lē mafai ai ona togafiti aʻu e fomai. Na te lei tuu maia se avanoa e fai atu ai saʻu tali.
Na sosoo ai ma lona tufaina o se pepa faatonu e faapea e lē tatau i se tasi ona suesue le Tusi Paia ma aʻu. O le iuga, o i latou na faaalia le fiafia ua lē toe ō mai ia te au.
Na ou tuu atu ia Ieova le mataupu i le tatalo, i le talosaga atu i le poto ma le taitaiga. I le Aso Sa na sosoo ai, na ou alu atu ai i le falesa o le lotu Papatiso i lea nofoaga, ae sa leai saʻu vaega na faia ai i le sauniga faalelotu. E iai se taimi o le sauniga na mafai ai ona fai atu fesili a tagata na auai. Na sii loʻu lima i luga ma fesili: “Afai e ō uma tagata lelei i le lagi ma ō atu uma tagata leaga i se isi nofoaga, aisea la ua faapea mai ai le Isaia 45:18 na faia e le Atua le lalolagi ina ia ainā?”
Na tele le magamaganū i le faapotopotoga. Na iu ina faapea mai le faifeau misionare e lē mafai ona tatou iloa ala uma o le Atua. O lea, na tali lava e aʻu, aʻu lava fesili e ala i le faitauina o mau e faaalia ai e toʻa 144,000 e ō atu i le lagi, e faaumatia tagata amioleaga, ma e ola tagata amiotonu i luga o le lalolagi e faavavau.—Salamo 37:10, 11; Faaaliga 14:1, 4.
Na patipati uma tagata e faaalia ai lo latou talisapaia o le tali. Ona faapea mai lea o le faifeau: “Ia toe patipati auā ua iloa lelei e lenei tamaloa le Tusi Paia.” Ina ua uma le sauniga, na ō mai isi ma faapea mai ia te au: “E sili atu mea e te iloa nai lo le faifeau!”
Faaauau Uunaiga e Aveese Aʻu
Na taofia e lena mea le vaega tele o sauaga, ma na toe faia a matou suesuega ma tagata i le Tusi Paia. Ae peitai, na iai lava tagata tetee o ē na uunaia le tamaloa e vaaia le sologa lelei o le nofoaga, ina ia aveese aʻu. Pe ā ma se masina talu ona mavae le sauniga i le falesa, na ia amia ai aʻu ma faapea mai: “Aisea ua faaauau ai pea ona e talaʻi? I loʻu atunuu, e lē fiafia tagata i Molimau a Ieova, ma e faapea foi i lenei nofoaga. Aisea e te faapogaia ai faafitauli mo aʻu? Pe e te lē iloa ea e mafai ona ou tuliesea oe?”
Na ou tali atu: “Tamā, ou te faaaloalo ia te oe ona o mafuaaga e tolu. Muamua, ona e te matua ia te au, ma o loo faapea mai le Tusi Paia e tatau ona avatu le faaaloalo i ē ua ulu sinā. O le mafuaaga lona lua ou te faaaloalo ai ia te oe ona ua e tuua lou atunuu ina ia e fesoasoani ia i matou iinei. Lona tolu, ona e te agalelei, limafoai, ma fesoasoani atu i tagata o mafatia. Peitai, o le ā le aiā e te manatu ai, e mafai ona e tuliesea aʻu? E lē tuliesea e le peresitene o le atunuu Molimau a Ieova. E lē tuliesea e le pulenuu o lenei vaipanoa i matou. E tusa lava pe e te tulia aʻu mai lenei nofoaga, e tausi pea aʻu e Ieova.”
Ou te lei tautala muamua lava i se auala tuusaʻo faapena ia te ia, ma na ou vaaia le faateia o ia i aʻu faamatalaga. Na ia savali ese e aunoa ma se upu. Mulimuli ane, ina ua faitio se tasi e faatatau ia te au, na ia tali atu ma le lē fiafia: “Ou te lē toe aiā fua i lenei faafitauli. Afai e iai sou faafitauli i lana talaʻiga, talanoa atu oe ia te ia!”
O le Aʻoga e Aʻoaʻo ai le Faitau ma le Tusitusi
O teteega i laʻu talaʻiga na faaauau mai ia i latou na auai i le lotu Papatiso i le nofoaga lea e tuu ai lepela. Ona iai lea o soʻu manatu. Na ou alu atu i le tamaloa o vaaia le sologa lelei o le nofoaga ma talosaga pe mafai ona ou faatū se aʻoga e aʻoaʻo ai le faitau ma le tusitusi. Ina ua fesili mai pe fia le totogi ou te manao i ai, na ou faapea atu o le a ou aʻoaʻo fua.
Na latou saunia se potu aʻoga, laupapa e tusi ai, ma sioka, lea na amata ai ona ou aʻoaʻoina le faitau a nisi o tagata lepela na matou nonofo faatasi. Na fai a matou lesona i aso uma. Mo le 30 minute i le amataga, ou te aʻoaʻo ai le faitau, ona ou taʻu lea ma faamalamalama se tala mai le Tusi Paia. Mulimuli ane, ona matou faitau lea o le tala mai le Tusi Paia.
O se tasi o tagata aʻoga o se tamaitai e igoa ia Nimota. Na tele sona naunau i mea faaleagaga ma na masani ona faia ana fesili faalelotu i le falesa faapea ma le falesa Musalimi. E lei talia ana fesili iina, o lea sa sau ai e fesili mai ia te au. Mulimuli ane, na tuuina atu lona ola ia Ieova ma papatisoina. I le 1966 na ma faaipoipo ai.
O le toatele i lo matou faapotopotoga na iloa faitau ma tusitusi mai lena aʻoga. E lei ia te au le poto e mafaufau ai i sea aʻoga. Na matuā mautinoa lava le manino mai o le faamanuia a Ieova. E lei toe taofia lava aʻu e se tasi i le talaʻi atu mai lena taimi.
Se Maota o le Malo i le Nofoaga o Lepela
I le taimi na ma faaipoipo ai ma Nimota, e toafa i matou na faapotopoto pea lava pea e suesueina faatasi Le Olomatamata. I le pe ā ma se tausaga, na matou faapotopoto ai i le potu e faamamā ai manuʻa o lepela. Ona faapea mai lea o le tamaloa e vaaia le sologa lelei o le nofoaga, o lē ua avea nei ma aʻu uō: “E lē lelei le tou tapuai i lo outou Atua i se potu mo togafitiga.”
Na ia faapea mai e mafai ona matou faapotopoto i se fale sa faaaogā e tagata kamuta, lea ua tuufua. Na oo ina suia lena fale e avea ma se Maota o le Malo. I le 1992, faatasi ma le fesoasoani a uso i le taulaga, na maeʻa ai le faafouina o le maota. E pei ona tou vaaia i le ata i le itulau e 24, o lo matou maota o se fale lelei—na toe faaleleia ma valiina, e fola simā ma sa malosi lona taualuga.
Talaʻi Atu ia i Latou e Lepela
O laʻu oganuu mo le 33 tausaga, o le nofoaga o lepela. E faapeī le talaʻi atu i lepela? Iinei i Aferika, e talitonu le toatele o tagata e faapea, o mea uma lava e māfua mai le Atua. O lea afai e maua i latou i le lepela, latou te talitonu o le Atua na māfua ai. O isi e matuā mafatia i o latou tulaga. O isi e ita ma faapea mai: “Aua le talanoa mai ia i matou e faatatau i se Atua alofa ma alofa mutimutivale. Afai e moni lena mea, semanu la e alu ese lenei maʻi!” Ona matou faitau lea ma faamalamalama le Iakopo 1:13, lea e faapea: ‘E lē faaosoosoina e le Atua se tasi i mea leaga.’ Ona matou faamatala lea o le pogai e faataga ai e Ieova maʻi e pagatia ai tagata, ma matou faasino atu i lana folafolaga o se lalolagi parataiso lea o le a lē toe iai se tagata maʻi e mau ai.—Isaia 33:24.
E toatele ua talileleia le tala lelei. Talu ona ou sau i lenei nofoaga, ua faaaogā aʻu e Ieova e fesoasoani i le sili atu ma le 30 tagata ina ia tuuina atu ma papatisoina, o i latou uma o lepela. O le toatele ua toe foi atu i o latou aiga ina ua togafitia, ma o isi ua feoti. I le taimi nei e toʻa 18 tagata talaʻi o le Malo, ma pe ā ma le 25 tagata o loo auai e lē aunoa i sauniga. O le toalua o i maʻua e auauna o ni toeaina, ma e tasi la matou auauna o le faiva, tasi le paeonia sauatoa. Maeu le faafiafiaina o aʻu i le vaaia o le toatele o loo auauna ma le faamaoni ia Ieova i lenei nofoaga! I le taimi na ou sau ai iinei, na ou fefe ina nei tuua toatasi aʻu, ae ua faamanuia aʻu e Ieova i se auala matagofie.
Le Fiafia i le Auauna Atu mo Oʻu Uso
Na ou inuina fualaau mo le lepela mai le 1960 seia oo i le pe ā ma ni tausaga e lima faatoʻā mavae atu. O lea la ua ou toe malosi atoatoa, e pei foi o uso uma i le faapotopotoga. Ua iai āuga o le lepela—ua leai le pito i lalo o loʻu vae, ma e lē mafai ona faasaʻo oʻu lima—ae ua lē o toe iai le maʻi.
Talu ai ua ou toe malosi, ua fesili mai isi pe aisea ou te lē alu ese ai mai le nofoaga ma toe foi atu i loʻu aiga. E tele ni mafuaaga ou te nofo ai, ae o le mafuaaga pito i tāua, ou te fia nofo e faaauau ona fesoasoani i oʻu uso iinei. O le fiafia i le tausia o mamoe a Ieova e sili atu nai lo so o se mea e aumaia e loʻu aiga ia te au, pe afai ou te toe foi atu ia i latou.
Ou te matuā faafetai auā sa ou iloa muamua Ieova a o lei oʻu iloaina ua ou maua i le lepela. Auā ana leai, atonu ou te pule i loʻu ola. Na tele faigata ma faafitauli i le gasologa o tausaga, ae o Ieova na fesoasoani mai ia te au—e lē o fualaau. Pe a ou toe tepa i tua, ou te fiafia; ae pe a ou manatu i le lumanai i le Malo o le Atua, ona sili atu lea o loʻu fiafia.
[Pusa i le itulau 25]
Faamatalaga Moni e Faatatau i le Lepela
O le ā le Lepela?
O le lepela i ona po nei, o se faamaʻi e māfua mai se siama (bacillus) lea na maua i le 1873, e Armauer Hansen. I le amanaiaina o lana galuega, ua faaigoa ai foi e fomai le lepela o le faamaʻi a Hansen (Hansen’s disease).
E faaleaga e le siama neula, ponaivi, mata, ma isi totoga patino. E lē lagonaina ni mea, e masani lava i lima ma vae. Afai e lē togafitia, e mafai e le faamaʻi ona matuā faaleagaina foliga, vae ma lima. E seāseā lava oo i le oti.
Pe Iai se Vaifofo?
O tagata e lē o sosolo tele ai le lepela, e masani lava ona toe lelei e aunoa ma ni togafitiga. Pe a oo i se tulaga ogaoga e mafai ona faaleleia i fualaau.
O le fualaau muamua e togafitia ai le lepela na faatoʻā faaaogā i tausaga mai le 1950 e oo atu i le 1959, na laitiiti lona aogā ma na faifai lava lē toe aogā talu ai ua malosi tele le siama. Na faia ni fualaau fou, ma i le tauamataga o tausaga mai le 1980 e oo atu i le 1989, na faaaogā ai i le lalolagi aoao togafitiga o le Multi-Drug Therapy (MDT). E faaaogā e nei togafitiga fualaau e tolu—Dapsone, Rifampicin, ma le Clofazimine. E mafai ona tapē e le MDT le siama, ae lē mafai ona faaleleia ai vaega o le tino ua faaleagaina e le lepela.
E matuā aogā lava le MTD i le togafitia o le faamaʻi. O le iuga, na matuā faaitiitia ai le aofaiga o tagata lepela mai le 12 miliona i le 1985, i le tusa ma le 1.3 miliona i le ogatotonu o le 1996.
O le ā le Vave e Pipisi Ai?
E lē matuā pipisi tele le lepela; o le toatele o tagata o loo lava lo latou malosi tau puipuiga e teena ai. Afai e pipisi, e masani lava ona maua ai tagata e faifaimea faatasi mo se taimi umi ma nisi tagata ua maua i le lepela.
E lē mautinoa lelei e fomai pe faapefea ona sao atu le siama i le tino o le tagata, ae latou te tau mānatu e ulu atu i le paʻu po o le isu.
Faamoemoega i le Lumanai
Ua avea le lepela ma se “faafitauli lautele tau soifua maloloina lea e manaomia ona aveesea” ae lei oo i le tausaga e 2000. O le uiga o lenei mea, o le aofaiga o tagata lepela i so o se nuu, o le a lē sili atu i le 1 mai le 10,000 tagata. I lalo o le Malo o le Atua, o le a aveesea ai atoatoa.—Isaia 33:24.
Puna o Faamatalaga: World Health Organization; International Federation of Anti-Leprosy Associations; ma le Manson’s Tropical Diseases, Lomiga o le 1996.
[Pusa i le itulau 27]
Pe Tutusa le Lepela i Aso Nei ma le Lepela i Taimi o le Tusi Paia?
O tusi faafomai i aso nei ua faamatalaina le lepela i faamatalaga patino; o le igoa faasaienisi mo le siama o loo aafia ai, o le Mycobacterium leprae. O le mea moni, o le Tusi Paia e lē o se tusi faafomai. E sili atu ona lautele le faauigaina o le upu Eperu ma le upu Eleni ia e faaliliu mai ai le upu “lepela” i le tele o faaliliuga o le Tusi Paia. Mo se faataitaiga, o le lepela i le Tusi Paia na iai faailoga vaaia e lē gata i tagata ae faapea foi i laei ma fale, o se mea e lē faia e se bacillus.—Levitiko 13:2, 47; 14:34.
E lē gata i lea, o faailoga i tagata ia e iloa ai le lepela i aso nei atonu e tau lē tutusa ma faamatalaga o le lepela i taimi o le Tusi Paia. Ua faapea mai isi atonu e faamalamalama lenei tulaga i le mea moni faapea e suia āuga o faamaʻi a o faasolo mai taimi. Ua talitonu isi e faapea o le lepela lea e faasino i ai le Tusi Paia o loo aofia ai le tele o faamaʻi, atonu e aofia pe lē aofia ai foi le faamaʻi lea e māfua mai le M. leprae.
Ua faapea mai le Theological Dictionary of the New Testament, o le upu Eleni ma le upu Eperu lea e masani ona faaliliu i le upu lepela, o loo “faasino atu i le maʻi lava e tasi, po o ni faamaʻi . . . E lē mautinoa po o lenei faamaʻi o le faamaʻi lea ua tatou faaigoaina o le lepela i aso nei. Ae o le iloa patino faafomai o le faamaʻi e lē afaina ai fua la tatou vaaiga i tala o faamalologa [o lepela e Iesu ma ona soo].”
[Ata i le itulau 24]
Le faapotopotoga i fafo o le Maota o le Malo i le nofoaga mo tagata lepela
[Ata i le itulau 26]
Isaia Adagbona ma lana avā, o Nimota