Mai le Tapuaiga i le Emeperoa i le Tapuaiga Moni
E PEI ONA FAAMATALAINA E ISAMU SUGIURA
E ui lava sa manino mai i le 1945 le faasolo atu ina faiaina Iapani i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae sa matou mautinoa faapea o le a agi atu le kamikaze (“le matagi tauatua”) ma faatoilaloina ai le fili. E faasino atu le kamikaze i matagi malolosi ia na agi i le 1274 ma le 1281 lea na faaleagaina faalua ai le tele o vaatau a le Mongol i gataifale o Iapani, ma faamalosia ai i latou e toe foi.
O LEA la, ina ua faalauiloa atu i le atunuu e le emeperoa o Hirohito, ia Aokuso 15, 1945, faapea ua siilima atu Iapani i autau soofaatasi a Peretania, Rusia ma le Iunaite Setete (Allied Forces), na lē taulau loa faamoemoega o le faitau selau miliona o tagata na tuuina atu ia te ia. Sa ou i le aʻoga i lena taimi, ma o oʻu faamoemoega na lē taulau foi. ‘Afai o le emeperoa e lē o le Atua soifua, o ai la le Atua soifua?’ o oʻu manatunatuga ia. ‘O ai e tatau ona ou faatuatua nei i ai?’
O le mea moni lava, o le toilalo o Iapani i le Taua Lona Lua a le Lalolagi na tatala ai le avanoa mo aʻu ma le faitau afe o isi tagata Iapani e aʻoaʻoina ai e uiga ia Ieova le Atua moni. A o lei faamatalaina atu suiga na tatau ona ou faia, seʻi oʻu faamatalaina atu loʻu talaaga faalelotu.
Aafiaga Faalelotu na Iai Muamua
Sa ou fanau i le aai o Nagoya ia Iuni 16, 1932, ma o aʻu o le uii o tama e toafā. Na faigaluega Tamā o se fuafanua mo le aai. O Tinā o se tagata talitonu maumauai i le Tenrikyo, o se vaega o le lotu Shinto, ma o loʻu uso pito i matua sa aʻoaʻoina faalelotu o ia e avea ma se faiaʻoga Tenrikyo. E ma te matuā mafana tele ma Tinā, e ma te ō faatasi i le nofoaga e fai ai sauniga mo le tapuaiga.
Sa aʻoaʻoina aʻu e punou loʻu ulu ma tatalo. Sa aʻoaʻoina i le lotu Tenrikyo le talitonuga i sē na foafoaina mea e igoa ia Tenri O no Mikoto, faapea foi ma atua e maulalo ifo teisi e toasefulu. Sa faia e ona tagata lotu faamalologa i la le faatuatua, ma sa faamamafa foi le auauna atu i isi ma le faalautele atu o o latou talitonuga.
A o avea aʻu ma tamaitiiti, sa ou matuā naunau ai lava i le fia iloa. Sa ou ofo i le masina ma le lē mafaitaulia o fetu i le lagi i le po, ma sa ou manatunatu po o le ā le mamao atu o le vateatea i tala atu o le lagi. Na ou iloa le matuā matagofie o le matamata atu i le ola aʻe o isalaelu ma kukama ia sa ou totoina i se tamai poloka i le pito i tua o lo matou fale. O le matauina o le natura o mea na faamalosia ai loʻu faatuatua i le Atua.
Tausaga o le Taua
O oʻu tausaga i aʻoga maulalo mai i le 1939 i le 1945 na fetaui tonu lava ma le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le tapuaiga i le emeperoa, o se vaega tāua o le lotu Shinto, lea sa faamamafaina i aʻoaʻoga i le aʻoga. Na aʻoaʻoina i matou i le shushin, lea e aofia ai le aʻoaʻoina tau amio faatasi ai ma le loto atunuu ma faiga faafitafita. O sauniga o le sisiina o le fuʻa, le usuina o le vii o le atunuu, suesue mo tikerī tau aʻoaʻoga a le malo, ma le tuuina atu o le faaaloalo i le ata o le emeperoa, o vaega uma ia o faasologa a lo matou aʻoga.
Na matou ō foi i le falesa Shinto i lo matou vaipanoa e tatalo atu i le Atua mo le manumalo o le autau a le malo. O oʻu uso e toalua na galulue i le auaunaga faafitafita. Ona o loʻu aʻoaʻoina faalelotu ma le loto atunuu, sa ou olioli ai i tala i le faamanuiaina o le vaegaau a Iapani.
O Nagoya o le faauluuluga lea i le fausiaina o mea tau vaalele i Iapani, o lea la o le nofoaga autū lea e osofaia e vaaleletau a le Iunaite Setete. I le ao, e felelei atu ai vaalele laʻu pomu taʻutaʻua a le Iunaite Setete o le B-29 i luga aʻe o le aai ma faatulaga i le pe tusa o le 30,000 futu (9,000 mita), mai le eleele ma faatoulu ifo le faitau selau tone o pomu i luga aʻe o vaipanoa o loo iai falegaosimea. I le po e iloa atu ai e molī vāʻai vaalele laʻu pomu ua lele i le maulalo e tusa ma le 4,500 futu (1,300 mita). O osofaiga faifai pea a vaalele ma pomu afi na faatupuina ai le sasao aʻe o afi matautia i vaipanoa o loo nofoia e tagata. Na osofaia faalimasefulufa Nagoya lava ia e vaaleletau a o faagasolo masina e iva mulimuli o le taua, na oo atu ai i le tele o puapuaga ma e sili atu i le 7,700 i latou na maliliu ai.
E oo ane i le taimi lea, ua amata ona faasaga atu osofaiga mai vaatau i aai e sefulu o le talafatai, ma ua talanoa tagata i le ono tulaueleele ane o autau a le Iunaite Setete e tulata i Tokyo. Sa aʻoaʻoina fafine ma tama talavou e tau e faaaogā tao e fai i ofe e puipuia ai le atunuu. O la matou agana o le “Ichioku Sougyokusai,” o lona uiga “E sili le oti o le selau miliona na i lo le siilima atu.”
Ia Aokuso 7, 1945, na lipotia mai ai e talatomua i le nusipepa e faapea: “Ua Paʻū se Ituaiga Pomu Fou i Hiroshima.” I aso e lua mulimuli ane ai, na faapaʻū ai foi le isi pomu i Nagasaki. O pomu nei o pomu atomika, ma na mulimuli ane taʻu mai ia i matou faapea na maliliu ai tagata e sili atu i le 300,000. Ona oo lea ia Aokuso 15, i le faaiuga o se toleniga o le savali faafitafita ma fana laau, na matou faalogo atu ai loa i le tautalaga a le emeperoa lea na ia faalauiloa mai ai le siilima atu o Iapani. Sa faamautinoa mai ia i matou faapea o le a matou manumalo, ae o lenei ua matou pagatia!
Ua Ati ae se Faamoemoe Fou
A o amata nofoia lo matou nuu e fitafita a Amerika, ua auaumalie ona matou taliaina le mea moni faapea ua malo le Iunaite Setete i le taua. Na faaulufale mai le faatemokalasi i Iapani, faapea foi ma se tulafono faavae fou lea e faamautinoaina ai le saolotoga e tapuai ai. Sa matuā lē lelei le tulaga o mea e nonofo ai, tau lē maua se meaʻai, ma i le 1946 na maliu ai loʻu tamā i le maʻi paee.
I le taimi lava lea, na amata ai loa ona aʻoaʻoina le faa-Peretania i le aʻoga lea sa ou aʻoga ai, ma na amata ai loa se polokalame o talanoaga faa-Peretania i le ālāleo o le leitio a Iapani (NHK). Sa ou faalogologo i aso taitasi mo le lima tausaga i lenei polokalame lauiloa faatasi ai ma laʻu tusi e aʻoaʻo ai le faa-Peretania i loʻu lima. Na oo ai ina ou moomoo e fia alu atu i le Iunaite Setete i se aso. Ona o le lē faamalieina i lotu Shinto ma le lotu Puta, sa amata loa ona ou manatu faapea atonu o le upu moni e faatatau i le Atua e maua i lotu i le itu i Sisifo.
I le amataga o Aperila, 1951, na ou feiloai ai ia Grace Gregory, o se misionare a le Sosaiete o le Olo Matamata. Sa tu o ia i luma ane o le nofoaga mo nofoaafi o loo ia ofoina se kopi o Le Olomatamata faa-Peretania ma se tamai tusi i le gagana Iapani i se mataupu faale-Tusi Paia. O lona lotomaulalo i le faia o lea galuega na faagaeetia ai aʻu. Sa ou mauaina lomiga e lua ma taliaina loa lana ofo mo le faia o se suesuega faale-Tusi Paia. Na ou folafola atu ou te alu atu i lona fale mo le faia o le suesuega faale-Tusi Paia i ni nai aso mulimuli ane ai.
Ina ua maua loʻu nofoaga i le nofoaafi ma amata ona faitau Le Olomatamata, o le upu muamua i le mataupu amata, o “Ieova,” na alu i ai laʻu vaai. Ou te lei vaai muamua lava i lena igoa. Ou te lei faatalitalia e maua i le tamai lomifefiloi faa-Peretania e iai ma le faa-Iapani lea sa ou tauaveina, ae o lea e iai! “O Ieova . . . , o le Atua o le Tusi Paia.” Ua amata nei ona ou iloa e faatatau i le Atua o le Faa-Kerisiano!
O laʻu asiasiga muamua i le fale misionare, na ou iloaina ai se mataupu faale-Tusi Paia lea o le a faia pe a mavae ni nai vaiaso mulimuli ane ai e Nathan H. Knorr, o le peresitene o le Watch Tower Bible and Tract Society i lena taimi. Sa ia asiasi atu i Iapani ma lana failautusi o Milton Henschel, ma o le a la ō mai i Nagoya. E ui lava ina itiiti loʻu iloa i le Tusi Paia, ae sa ou olioli tele i le lauga, faapea ai ma le aufaatasiga ma misionare ma isi sa iai.
Pe tusa o le lua masina, ae ua ou aʻoaʻoina ai i laʻu suesuega ma Grace aʻoaʻoga faavae e faatatau ia Ieova, Iesu Keriso, le togiola, Satani le Tiapolo, Amaketo, ma le lalolagi Parataiso. O le tala lelei o le Malo o le ituaiga tonu lava lea o feau na ou sailia. O le taimi lava lea na amata ai ona ou suesue, na amata ai foi ona ou auai i sauniga a le faapotopotoga. Ou te fiafia tele i le mafana o le siomaga i nei aufaatasiga, lea e saoloto ai le miomio o misionare ma tagata Iapani ma matou nonofo faatasi i luga o le tatami (fala e lalagaina i vao mago).
Ia Oketopa o le 1951, na faia ai le uluai fonotaga matagaluega i Iapani i Nakanoshima i le Maota mo le Lautele i le aai o Osaka. Sa itiiti ifo i le 300 Molimau i Iapani atoa; peitai e 300 tagata sa auai i le tauaofiaga, e aofia ai ma misionare e toeitiiti lava atoa le toʻa 50. Sa fai ai foi laʻu tamai vaega i le polokalame. O mea sa ou vaai ma faalogo i ai na faagaeetia ai aʻu na fai ai ma laʻu faaiuga i loʻu loto e auauna atu ia Ieova i loʻu olaga atoa. O le aso na sosoo ai, na papatiso ai aʻu i le vai mafanafana o le fale taele mo tagata lautele e latalata ane.
Le Olioli o le Auaunaga Paeonia
Sa ou manao e avea aʻu ma paeonia, e pei ona taʻua ai faifeau sauatoa a Molimau a Ieova, ae na ou lagonaina foi le tiute tauave o le fesoasoani atu i loʻu aiga. Ina ua ia te au le lototele e taʻu atu ai i loʻu pule loʻu faanaunauga, na faateia aʻu i le faalogo atu ia te ia o faapea mai: “Ou te fiafia tele e lagolagosua atu ia te oe pe afai e te fiafia ai i lena mea.” Sa mafai ona ou faigaluega i aso e lua o le vaiaso ma sa mafai lava ona fesoasoani atu i loʻu tinā i tupe faaalu a le aiga. Na ou lagonaina le pei o se manulele ua saoloto mai se pa sa saisaitia ai.
A o amata ona sologa lelei tulaga o mea, na amata loa ona ou paeonia ia Aokuso 1, 1954, i se oganuu i tua atu o le nofoaga e faatali ai nofoaafi i Nagoya, o se savaliga puupuu mai le nofoaga tonu lava lea sa ma feiloai muamua ai ma Grace. Ina ua mavae ni nai masina, ae ou mauaina loa se tofiga e auauna ai o se paeonia faapito i Beppu, o se aai o le itu i sisifo o le motu o Kyushu. Sa tofia Tsutomu Miura e avea ma aʻu paga.a I lena taimi, sa leai se faapotopotoga o Molimau a Ieova i le motu atoa, ae o le taimi nei ua faitau selau faapotopotoga, ua vaevaeina i matagaluega e 22!
Le Faaataga o le Lalolagi Fou
Ina ua toe asia e le uso o Knorr Iapani ia Aperila 1956, na ia fai mai ia te au e faitau leotele ni nai palakalafa mai i le mekasini o Le Olomatamata faa-Peretania. Sa lei taʻuina mai ia te au pe aisea, ae i ni nai masina mulimuli ane ai, na ou mauaina ai se tusi lea na valaaulia ai aʻu e auai i le vasega lona 29 o le aʻoga faamisionare i Kiliata. O lea ia Novema i lena tausaga, na amata ai loa laʻu malaga fiafia i le Iunaite Setete lea na faataunuuina ai se moomooga ua leva ona iai. O le ola ma faigaluega mo ni masina se lua faatasi ma le aiga Peteli toatele i Brooklyn na faamalosia ai loʻu faatuatua i le faalapotopotoga vaaia a Ieova.
Ia Fepuari i le 1957, na aveina atu ai i matou le au aʻoʻoga e toatolu e le uso o Knorr i lana taavale i le nofoaga e faia ai le Aʻoga o Kiliata i le itu i Saute o Lansing, i Niu Ioka le setete pito i luga. O le lima masina o le Aʻoga o Kiliata na sosoo ai, a o oʻu mauaina faatonuga mai le Afioga a Ieova ma ola ai i siomaga matagofie ma aumea i le aʻoga, na ou iloaina ai le faaataga o le lalolagi Parataiso. O le toasefulu o tagata aʻoga e 103, e aofia ai ma aʻu, sa tofia atu i Iapani.
Talisapaia o Oʻu Tofiga
Pe tusa e 860 Molimau na iai i Iapani ina ua ou toe foi atu i ai ia Oketopa o le 1957. Sa tofia aʻu i le galuega femalagaai e avea o se ovasia o matagaluega, ae na toleniina muamua aʻu mo ni nai aso mo lena galuega e Adrian Thompson i Nagoya. Na aofia i laʻu matagaluega se oganuu mai i Shimizu, i tafatafa ane o le mauga o Fuji, seia oo atu i le motu o Shikoku ma aofia ai aai tetele e pei o Kyoto, Osaka, Kobe, ma Hiroshima.
I le 1961, na tofia ai aʻu e avea ma ovasia itumalo. E aofia ai i lenei galuega le faimalaga mai le motu aisā i le itu i mātū o Hokkaido seia oo atu i le tamai motu e lata i le teropika o Okinawa ma e oo atu lava i tala atu seia oo i le motu o Ishigaki e latalata i Taiwan, o se mamao e tusa ma le 1,850 maila (3,000 kilomita).
Ona oo lea i le 1963, na valaaulia ai aʻu mo le aʻoga e sefulu masina e fai ai i le Aʻoga o Kiliata i le Peteli i Brooklyn. A o faia le aʻoga, na faamamafa e le uso o Knorr le tāua o le iai o se vaaiga saʻo i galuega e tofia i ai. Na ia faapea mai o le faamamāina o faleese o se tofiga e tutusa lava lona tāua e pei o le galue i se ofisa. Na ia faapea mai, afai e lē mamā faleese, o le a afaina le aiga Peteli atoa ma a latou galuega. Mulimuli ane, o se vaega o laʻu galuega i le Peteli i Iapani o le faamamāina o faleese, ma sa ou manatuaina lena fautuaga.
Ina ua toe foi atu i Iapani, sa toe tofia aʻu i le galuega femalagaai. I nai tausaga mulimuli ane ai, i le 1966, na ou faaipoipo atu ai ia Junko Iwasaki, o se paeonia faapito na galue i le aai o Matsue. Sa faia e Lloyd Barry, o le ovasia o le lālā o Iapani i lena taimi, le lauga faamalieloto o le faaipoipoga. Sa ma aufaatasi ai loa ma Junko i le galuega femalagaai.
Na suia lo ma tofiga i le 1968 ina ua tofia aʻu e galue i le ofisa o le lālā i Tokyo e faia le galuega faaliliu. Talu ai le lē lava o potu, na ou tausavali ai mai Sumida, i Tokyo, ae galue Junko o se paeonia faapito faatasi ma le faapotopotoga i lena vaipanoa. E oo ane i lena taimi, ua manaomia nisi fale e lapopoa atu o le lālā. O lea i le 1970 na faatauina ai se fanua i Numazu, e lē mamao mai le mauga o Fuji. O iina, sa fausia ai loa se falegaosimea e tolu fogafale ma se fale e nonofo ai. A o lei amataina le galuega o faugafale, o nisi o fale na iai i le fanua sa faaaogā mo le Aʻoga o le Faiva o le Malo, lea e avatu ai toleniga mo ovasia o faapotopotoga. Sa ou maua le faaeaga e fai ma faiaʻoga i lena aʻoga, ma sa sauniunia e Junko meaʻai mo le au aʻoʻoga. O se fiafiaga le vaaia o le faitau selau o tane Kerisiano ua mauaina toleniga faapitoa mo le faiva.
I se tasi o aoauli, na ou mauaina ai se feau faauaealesi faanatinati. O loo i le falemaʻi loʻu tinā ma e lē o iai se faamoemoe e toe ola. Na ou alu atu i le nofoaafi pito i televave i Nagoya ma faanatinati atu i le falemaʻi. Na ia lē toe iloa se mea, ae sa ou iai i le po atoa i tafatafa o lona moega. Na maliu Tinā i le taeaopo lava. A o oʻu toe tietie atu agaʻi i Numazu, na lē mafai ona taofia oʻu loimata ina o oʻu manatunatu i taimi faigata na oo i lona olaga ma le alofa sa ia te ia mo aʻu. Afai e tusa ai ma le finagalo o Ieova, o le a ou toe vaai ia te ia i le toetu.
Na oo ina toatele tele i matou mo fale i Numazu. O lea na faatauina ai loa se fanua e 18 eka i le Aai o Ebina, ma amataina ai loa ona fausia se lālā fou i le 1978. O le taimi nei ua ufitia atoa le fanua i falegaosimea ma fale e nonofo ai, faapea foi ma se Maota Fono e ofi ai tagata e silia ma le 2,800. O le faaopoopoga mulimuli, lea e iai fale e lua e taʻi fogafale 13 e nonofo ai tagata ma le fale fogafalelima e paka ai ma siakiina ai taavale, na uma ona fausia i le amataga o le tausaga nei. O lo matou aiga Peteli i le taimi nei e tusa e toʻa 530, ae o fale ia ua toe faatetelē, o le a mafai ai ona ofi ai le tusa ma le 900 tagata.
Mafuaaga e Tele e Olioli Ai
O se lagona olioli le vaai atu i le faataunuuina o valoaga o le Tusi Paia, ioe, le vaai atu i “le ua faatauvaa e fai ma nuu malosi.” (Isaia 60:22) Ou te manatua le fesili a se tasi o oʻu uso ia te au i tuā i le 1951, “Pe e toafia ni Molimau o loo iai i Iapani?”
Sa ou tali atu: “Pe tusa e 260.”
“E na o le pau lava lena?” o lana fesili lea i se leo pei e vaai maulalo i le toalaiti.
Na ou manatua loʻu mafaufau faapea, ‘O le a faailoa mai a o faagasolo taimi pe toafia tagata o le a aumaia e Ieova i lana tapuaiga i lenei atunuu e lolotu Shinto ma Buddah.’ Ma ua aumaia e Ieova le tali! I aso nei ua lē o toe iai ni oganuu e lei tofiaina atu mo le talaʻiga i Iapani, ma o le aofai o tagata tapuai moni i Iapani ua matuā faateleina i le sili atu i le 222,000 i faapotopotoga e 3,800!
I le 44 tausaga ua tea o loʻu olaga i le auaunaga faataimi atoa—o le 32 tausaga ua ma auauna ai faatasi ma laʻu avā loto alofa—ua avea o ni taimi faapitoa o le fiafia. O le 25 o na tausaga, ua ou auauna ai i le Matagaluega mo Faaliliuga i Peteli. Ia Setema i le 1979, na valaaulia ai foi aʻu e avea ma se tasi o le komiti o le lālā o Molimau a Ieova i Iapani.
O se faaeaga ma o se faamanuiaga le faia o se vaega itiiti e fesoasoani atu ai i tagata e mananao moni i le filemu e ō mai i le tapuaiga ia Ieova. E toatele ua latou faia e pei lava foi o aʻu—na suia mai i le tuuina atu o le tapuaiga i le emeperoa i le tapuai atu i le Atua moni e toatasi, o Ieova. O loʻu faanaunauga moni ia fesoasoani atu i le toatele o isi tagata ia ō mai i le itu manumalo a Ieova ma maua ai le ola e lē uma i le lalolagi fou filemu.—Faaaliga 22:17.
[Faaopoopoga i lalo]
a O lona tamā o se Molimau faamaoni o lē na faasaoina mai ina ua pa le pomu i Hiroshima i le 1945 a o iai o ia i se falepuipui i Iapani. Tagai i le Awake! o Oketopa 8, 1994, itulau 11-15.
[Ata i le itulau 29]
O aʻoaʻoga i le aʻoga na faaautū atu i le tapuaiga i le emeperoa
[Ē Ana le Ata]
The Mainichi Newspapers
[Ata i le itulau 29]
Faatasi ma le uso o Franz i Niu Ioka
[Ata i le itulau 29]
Faatasi ma laʻu avā, o Junko
[Ata i le itulau 31]
Faigaluega i le Matagaluega mo Faaliliuga