Le Olaga pe a Mavae le Oti—O ā Fa a le Tusi Paia?
“O le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.”—KENESE 3:19.
1, 2. (a) O ā manatu eseese e uiga i se olaga o i tua atu o le oti o loo iai? (e) O le ā e manaomia ona tatou iloiloina ina ia iloa ai po o le ā o aʻoaʻoina e le Tusi Paia e faatatau i le solu?
“O LE manatu o le faapuapuagatia e faavavau e lē o ogatusa ma le talitonuga i le alofa o le Atua mo mea na foafoaina. . . . O le talitonu i le faasalaga e faavavau o le solu talu ai ni measese na faia i ni nai tausaga, e aunoa ma se avanoa e faasaʻoina ai, e lē ogatusa ma mafaufauga tonu uma lava,” o le faamatalaga lena a se faifilosofia Hinitū, o Nikhilananda.
2 I le pei o le manatu o Nikhilananda, ua faapena foi ona toatele tagata i aso nei e lē o mautonu i le aʻoaʻoga o le faapuapuagatia e faavavau. O le mafuaaga lava lena e tasi ua faigata ai mo isi ona malamalama i talitonuga e pei o le ausiaina o Nirvana ma le autasi ma le faanatura. E oo lava ia i latou o ē faapea mai e faavae o latou talitonuga i le Tusi Paia, e iai manatu eseese i le mea e uiga i ai le solu ma le mea e tupu ai pe a tatou oti. Ae o le ā tonu lava le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le solu? Ina ia iloa, e manaomia ona tatou iloiloina uiga o le upu Eperu ma le upu Eleni lea e faaliliuina o le “solu” i le Tusi Paia.
Le Solu e Tusa ai ma le Tusi Paia
3. (a) O le ā le upu ua faaliliuina mai ai le “solu” i Tusitusiga Eperu, ma o le ā lona uiga autū? (e) Ua faapefea ona faamautinoa mai e le Kenese 2:7, e mafai ona faasino atu le upu “solu” i le tagata atoa?
3 O le upu Eperu ua faaliliuina mai ai le “solu” o le neʹphesh, ma e 754 taimi o loo taʻua ai i Tusitusiga Eperu. O le ā le uiga o le neʹphesh? E tusa ai o se faamatalaga a le Dictionary of Bible and Religion, e “masani ona faasino atu i le meafaiola atoa, le tagata atoa.” Ua faamautinoa lenei manatu e le faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i le solu i le Kenese 2:7: “Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata i le efuefu o le eleele, ma ua mānava i ona pogaiisu o le mānava ola; ona avea ai lea o le tagata ma tagata [“solu,” NW] ola.” Seʻi mātau, sa “avea ai” le uluai tagata ma solu ola. O lona uiga o lena faamatalaga, sa lei iai ia Atamu se solu; o ia o le solu—e pei lava o se tasi ua avea ma fomaʻi o lona uiga o ia o le fomaʻi. O le upu “solu” la, o loo faamatala ai iinei le tagata atoa.
4. O le ā le upu ua faaliliuina mai ai le “solu” i Tusitusiga Paia Eleni, ma o le ā le uiga autū o lenei upu?
4 O le upu ua faaliliuina i ai le “solu” (psy·kheʹ) o loo aliali mai e sili atu i le faaselau taimi i Tusitusiga Kerisiano Eleni. I le pei o le neʹphesh e masani ona faasino atu lenei upu i le tagata atoa. Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i faamatalaga nei: “O loo ātu nei loʻu loto [solu].” (Ioane 12:27) “Ua oo foi le fefe i tagata [solu] uma.” (Galuega 2:43) “Ia usiusitai tagata [solu] uma i faipule silisili.” (Roma 13:1) “Ia faamafanafana i e [solu] loto iti.” (1 Tesalonia 5:14) “Na faasaoina ai tagata e toaitiiti, e toavalu lava ia [solu], i le vai.” (1 Peteru 3:20) E manino mai, o le psy·kheʹ, i le pei o le neʹphesh, e faasino atu i le tagata atoa. E tusa ai o faamatalaga a le tagata atamai faapitoa o Nigel Turner, o lenei upu “e faailoa mai ai le mea o loo faamatalaina ai e faaletagata, o ia lava, le tino faaletino ua mānavaina atu i ai i totonu le rûaḥ [agaga] o le Atua. . . . O loo tuu atu le faamamafaga i le tagata atoa.”
5. Po o ni solu ea manu? Faamatala mai.
5 Seʻi mātau mai, o le upu “solu” i le Tusi Paia e faatatau atu e lē gata i tagata ae faapena foi i manu. Mo se faaaoaoga, i le faamatalaina o le foafoaga o meaola o le sami, ua faapea mai le Kenese 1:20, na poloai le Atua: “Ia tele ona tutupu mai i le sami o mea ola [solu ola] e fetolofi.” Ma i le aso faalefoafoaga na sosoo ai, na fetalai ai le Atua: “Ia tutupu mea ola [solu ola] mai le laueleele, e taitasi ma lona uiga, o manu vaefa fanua, ma mea fetolofi, ma manu vaefa o le vao, e taitasi ma lona uiga.”—Kenese 1:24; faatusatusa i le Numera 31:28.
6. O le ā le faamatalaga e uiga i le faaaogaina e le Tusi Paia o le upu “solu”?
6 O le upu “solu” la e pei ona faaaogā ai i le Tusi Paia e faasino atu i se tagata po o se manu po o le ola lea e ola ai se tagata po o se manu. (Tagai i le pusa o i luga.) O le faamatalaina e le Tusi Paia o le solu e faigofie, e maumauai, ma e lē paluina faatasi ma filosofia lavelave ma talitonuga faanuupo a tagata. Ona o lena tulaga, o le fesili tāua la e ao ona fesiligia o le, E tusa ai o le Tusi Paia, o le ā e tupu i le solu pe a oti?
Ua Lē Toe Iloa e Tagata ua Oti se Mea
7, 8. (a) O le ā ua faaalia mai e le Tusi Paia e uiga i le tulaga o ē ua oti? (e) Aumai ni faaaoaoga mai le Tusi Paia e faaalia ai e mafai ona oti le solu.
7 O le tulaga o ē ua oti o loo faamanino mai i le Failauga 9:5, 10, e pei ona tatou faitau ai: “O e ua oti, latou te le iloa se mea . . . e leai se galuega, po o se mafaufau, po o se iloa, po o se poto i le tuugamau.” O lea la, o le oti, o le tulaga lea ua lē toe iai. Na tusi le faisalamo faapea pe a oti le tagata, “e foi atu i le eleele na i ai o ia; e faaumatia i lea lava aso ona manatunatu.” (Salamo 146:4) O ē oti ua lē toe iloa se mea, ua lē toe gaoioi.
8 A o fofogaina atu le faasalaga o Atamu, na fetalai le Atua: “O le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.” (Kenese 3:19) A o lei foafoaina o ia e le Atua mai le efuefu o le eleele ma tuu atu ia te ia le ola, sa lei iai se Atamu. Ina ua oti o ia, sa ia toe foi atu i lena lava tulaga. O lona faasalaga o le oti—ae lē o le faaliliu atu i se isi nofoaga. O le ā la na tupu i lona solu? Talu ai i le Tusi Paia, o loo masani ona faasino atu le upu “solu” i se tagata, pe a tatou faapea atu la ua oti Atamu, o lona uiga o loo tatou faapea atu ua oti le solu e igoa ia Atamu. Atonu e ese lenei manatu i le faalogo a se tagata e talitonu e lē mafai ona oti le solu. Peitai ane, ua faapea mai le Tusi Paia: “O le solu e agasala e oti ia.” (Esekielu 18:4, NW) O loo tautala le Levitiko 21:1 e uiga i ‘se solu ua oti’ (se “tino oti,” The Jerusalem Bible). Ma sa poloaiina tagata faa-Naseri ina ia aua neʻi papaʻi atu i “so o se solu oti” (“se tino oti,” Lamsa).—Numera 6:6, NW.
9. O le ā na uiga i ai le Tusi Paia ina ua faapea mai ‘ua mavae atu le [solu]’ o Rasela?
9 Ae faapefea la, le faamatalaga a le Kenese 35:18 e faatatau i le oti faanoanoa o Rasela, lea na tupu a o ia fanauina mai lana tama tama lona lua? Tatou te faitau ai: “Ua oo ina a mavae atu lona agaga [“solu,” NW], (auā ua oti ai o ia,) ua ia faaigoa ia te ia o Penani; a o lona tamā na ia faaigoa ia te ia o Peniamina.” Pe ua faaalia ea e lenei fuaitau faapea sa iai i totonu o Rasela se mea na alu ese mai ia te ia ina ua oti? E matuā leai lava. Seʻi manatua, o le upu “solu” e mafai foi ona faasino atu i le ola lea o loo maua e le tagata. I lenei la tulaga, o le “solu” o Rasela sa na ona faauiga atu i lona “ola.” O le pogai lena e faaaogā ai e isi faaliliuga a le Tusi Paia le fuaitau “ua oo ina a mavae atu lona agaga [solu]” faapea “ua fāi ifo lona ola” (Knox), “ua tō lana mānava” (JB), ma “ua alu ese atu lona ola mai ia te ia” (Bible in Basic English). E leai se faailoaga faapea sa iai se vaega lilo o Rasela na ola pea ina ua oti o ia.
10. Ina ua toetu aʻe le tama tama a se fafine ua oti lana tane, o le ā le auala na toe ‘foi mai ai ia te ia’ lona solu?
10 E faapena le toetu aʻe o le tama tama a se fafine ua oti lana tane, lea o loo faamauina i le 1 Tupu mataupu e 17. I le fuaiupu e 22, tatou te faitau ai faapea a o tatalo Elia i luga aʻe o le tamaitiiti, “ona faafofoga mai lea o Ieova i le leo o Elia; ua toe foi mai ai le agaga [“solu,” NW] o le tama i totonu ia te ia, ona ola ai lea o ia.” O lea foi ua toe faauiga atu le upu “solu” i le “ola.” Ona faitauina ai lea faapea le New American Standard Bible: “Na toe foi ane le ola o le tamaitiiti ia te ia ma ola ai o ia.” Ioe, o le ola, ae lē o se mea e pei o se ata lafoaia, lea na toe foi ane i le tama. Ua ogatusa lenei manatu ma le mea na fai atu ai Elia i le tinā o le tamaitiiti: “Faauta mai, ua ola lau tama [le tagata atoa].”—1 Tupu 17:23.
Ae Faapefea le Agaga?
11. Aisea e lē mafai ai ona faasino atu le upu “agaga” i se vaega ua mataa ese mai o se tagata ma o loo ola pea ae ua oti le tagata?
11 Ua faapea mai le Tusi Paia pe a oti le tagata, “e alu ese lona agaga, e foi atu i le eleele na i ai o ia.” (Salamo 146:4) Po o le uiga ea o lenei mea faapea e iai se agaga ua mataa ese mai le tino e alu ese moni atu ina ia faaauau pea ona ola pe a mavae ona oti se tagata? E lē mafai lena mea, auā ua toe sosoo mai upu a le faisalamo: “E faaumatia i lea lava aso ona manatunatu” (“ua faamutaina ona mafaufauga uma,” The New English Bible). O le ā la, le agaga, ma ua faapefea ona “alu ese” mai se tagata i le taimi o lona oti?
12. O le ā ua faatatau i ai le upu Eperu ma le upu Eleni lea ua faaliliuina mai ai le “agaga” i le Tusi Paia?
12 I le Tusi Paia, o upu ua faaliliuina i le “agaga” (faa-Eperu, ruʹach; faa-Eleni, pneuʹma) o ona uiga autū o le “mānava.” O lea la, na i lo le faapea “e alu ese lona agaga,” ae ua faaaogā e le faaliliuga a R. A. Knox le fuaitau “ua alu ese le mānava mai lona tino.” (Salamo 145:4) Peitai o le upu “agaga” e tele atu nisi mea e faatatau i ai na i lo le gaoioiga o le mānava. Mo se faaaoaoga, ina ua faamatala le faaumatiaina o tagata ola ma manu ola i le Lolo i le lalolagi aoao, ua faapea mai le Kenese 7:22 (NW): “Na uma le ola o mea uma sa gaoioi ai le mānava o le malosi [po o le, agaga; faa-Eperu, ruʹach] o le ola i o latou pogaiisu, o lona uiga, o mea uma sa i le eleele matutu.” O le “agaga” la e ono faasino atu i le malosi ola o loo gaoioi i totonu o foafoaga ola uma, o tagata ma manu, ma e faatumauina lena malosi ola e ala i le mānava.
13. E faapefea ona toe foi atu i le Atua le agaga pe a oti le tagata?
13 O le ā la, ua uiga i ai le faapea mai o le Failauga 12:7 pe a oti le tagata, e “toe foi atu le agaga i le Atua o le na foaiina mai ai”? Po o le uiga ea e faimalaga moni atu le agaga i le vateatea ina ia oo atu i le afioaga o le Atua? E matuā leai se faauigaga faapena. Talu ai o le agaga o le malosi ola lea, e ‘toe foi atu la i le Atua moni’ i le uiga faapea, so o se faamoemoe o le olaga i le lumanai o lena tagata ua faalagolago atoatoa atu nei i le Atua. E na o le Atua e mafai ona ia toe faafoisia mai le agaga, po o le malosi ola, ma faapogaia ai ona toe ola le tagata. (Salamo 104:30) Ae po o fuafua ea le Atua e faia faapea?
“E Toe Tu Mai Lava Ia”
14. O le ā na faia ma fetalai i ai Iesu e avea o se mapusaga ma se faamafanafanaga mo tuafāfine o Lasalo ina ua oti lo la tuagane?
14 I le tamai aai o Petania, pe tusa ma le lua maila [3 kilomita] i sasaʻe o Ierusalema, sa faanoanoa ai Maria ma Mareta ona o le maliu faafuasei o lo la tuagane o Lasalo. Sa faavauvau faatasi Iesu ma i laua, auā sa alofa tele o ia ia Lasalo ma ona tuafāfine. Na mafai faapefea e Iesu ona faamafanafana atu i teine? Na te lei taʻu atu ia i laua se faamatalaga lavelave, ae na taʻu atu i ai le mea moni. Sa na ona fetalai atu lava o Iesu: “E toe tu mai lou tuagane.” Ona afio atu lea o Iesu i le tuugamau, ma ia faatuina aʻe Lasalo—ua toe faafoisia le ola i se tagata o lē na oti mo aso e fa!—Ioane 11:18-23, 38-44.
15. O le ā le tali atu a Mareta i le mea na fetalai ma faia e Iesu?
15 Pe na faateia Mareta i le faamatalaga a Iesu faapea o le a ‘toetu’ mai Lasalo? E foliga mai e leai, auā na ia tali atu: “Ua ou iloa e toe tu mai lava ia i le toe tu i le aso gataaga.” Ua uma ona ia maua le faatuatua i le folafolaga o le toetu. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia: “O aʻu nei o le toe tu ma le ola; o lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.” (Ioane 11:23-25) O le vavega i le toe faafoisia o le ola o Lasalo na toe faamalosia atili ai le faatuatua o Mareta ma faatupu aʻe ai le faatuatua i isi. (Ioane 11:45) Ae o le ā tonu lava le uiga o le upu ‘toetu’?
16. O le ā e faauiga i ai le upu ‘toetu’?
16 O le upu ‘toetu’ e faaliliu mai le upu Eleni a·naʹsta·sis, o lona uiga moni faapea o “se toe tulai aʻe i luga.” Ua faaaogā e tagata Eperu o loo faaliliuina le gagana Eleni le upu a·naʹsta·sis i se faaupuga e faauiga i le “toe faaolaina o lē ua oti” (faa-Eperu, techi·yathʹ ham·me·thimʹ).a O lea, o le toetu e aofia ai le faatuina aʻe o se tagata mai le tulaga o le oti e leai se ola o iai—ua toe faafoisia ma toe faagaoioia le ola na masani ai lea tagata.
17. (a) Aisea o le a lē avea ai le toetu o tagata taitoatasi o se faafitauli mo Ieova le Atua ma Iesu Keriso? (e) O le ā le folafolaga na fai e Iesu e faatatau ia i latou o i tuugamau faamanatu?
17 I le lē gata mai o lona atamai ma le atoatoa ona lelei o lona manatuaina o mea, e faigofie ai ia Ieova le Atua ona ia toe faatuina se tagata. O le manatuaina o ituaiga olaga sa iai ē ua maliliu—o latou uiga totino, talaaga o o latou olaga totino, ma auiliiliga uma o mea e mataulia ai i latou—e lē faigata ia te ia. (Iopu 12:13; faatusatusa i le Isaia 40:26.) E lē gata i lea, o le mea na tupu ia Lasalo e faaalia ai, e lē gata ina naunau Iesu Keriso e toe faatutuina ē ua maliliu, ae e mafai foi ona ia faia. (Faatusatusa i le Luka 7:11-17; 8:40-56.) O le mea moni, na fetalai Iesu Keriso: “E oo mai le itula e faalogo ai i lona leo [le leo o Iesu] o i latou uma ua i tuugamau faamanatu, ma latou o mai ai.” (Ioane 5:28, 29, NW) Ioe, sa folafola e Iesu Keriso faapea o i latou uma o loo manatua e Ieova o le a toe tutū mai. E manino lava, e tusa ai ma le Tusi Paia, e oti le solu, ma o le vaifofo mo le oti o le toetu. Peitai e faitau piliona tagata sa soifua mai ae ua maliliu. O ai o i latou na o loo manatua e le Atua, ma faatalitalia le toetu?
18. O ai o le a toe faatutuina aʻe?
18 O i latou sa ola i se ala amiotonu i le avea ma auauna a Ieova o le a toe faatutuina mai. Peitai, e faitau miliona isi tagata ua maliliu e aunoa ma so latou faailoa mai pe faamata o le a latou usitaia tapulaa amiotonu a le Atua. Atonu pe sa latou lē iloa mea na faafinagaloina e Ieova, pe na lei lava foi se taimi e faia ai ni suiga manaomia. O i latou foi na, o isi o loo manatua e le Atua ma o le a toe faatutuina mai, auā ua folafola e le Tusi Paia: “O le a toe tutū mai e ua amiotonu atoa ma e ua amioletonu.”—Galuega 24:15.
19. (a) O le ā le vaaiga na iloa e le aposetolo o Ioane e faatatau i le toetu? (e) O le ā ua ‘lafoina i le lepa afi,’ ma o le ā le uiga o lena faaupuga?
19 Sa vaaia e le aposetolo o Ioane se vaaiga mataina o ē ua toe faatutuina mai o loo tutū i luma o le nofoālii o le Atua. I le faamatalaina o lena mea, na ia tusi ai: “Ua avae foi e le sami e na oti sa i ai, ua avae foi e le oti ma seoli e na oti sa i ai; e taitasi foi o i latou ma faamasinoina e tusa ma a latou amio. Ua lafoina foi le oti ma seoli i le lepa afi; o le oti faalua lea, o le lepa afi lea.” (Faaaliga 20:12-14) Seʻi manatu i le uiga o lena mea! O ē uma ua maliliu o loo manatua e le Atua o le a toe faasaoloto mai Heitisi, po o Seoli, le tuugamau o le fanau a tagata. (Salamo 16:10; Galuega 2:31) Ona lafo atu lea o “le oti ma seoli” i le mea ua taʻua o “le lepa afi,” o loo fai ma faailoga o le faatamaiaga atoatoa. O le a mou atu e lē toe iai tuugamau o le fanau a tagata.
Se Faamoemoe Tutasi!
20. O ā ituaiga o siomaga o le a faatutuina aʻe i ai le faitau miliona o tagata ua maliliu nei?
20 Pe a faatutuina aʻe le faitau miliona o tagata i le toetu, o le a lē faaolaina mai i latou ina ia nonofo i se lalolagi gaogao. (Isaia 45:18) O le a latou alafai mai i ni siomaga ua matagofie ona faaleleia ma o le a latou maua fale, lavalava, ma le anoanoai o meaʻai ua sauniunia mo i latou. (Salamo 67:6; 72:16; Isaia 65:21, 22) O ai o le a faia uma nei sauniuniga? E manino mai, e tatau ona iai ni tagata o le a ola muamua i le lalolagi fou a o lei amata le toetu faalelalolagi. Ae o ai?
21, 22. O le ā le faamoemoe tutasi ua taatia atu mo i latou o loo ola i “aso e gata ai”?
21 O le faataunuuga o valoaga a le Tusi Paia e faaalia ai o loo tatou ola i “aso e gata ai” o lenei faiga o mea.b (2 Timoteo 3:1) Ua lē o toe umi nei, ona faalaa mai lea o Ieova le Atua i meafai a tagata ma tafiesea ai le amioleaga mai le lalolagi. (Salamo 37:10, 11; Faataoto 2:21, 22) I lena taimi, o le ā e tupu ia i latou o ē o loo auauna faamaoni i le Atua?
22 O le a lē faaumatia e Ieova tagata amiotonu faatasi ma ē amioleaga. (Salamo 145:20) E na te lei faia lava muamua se mea faapena, ma o le a ia lē faia foi pe a oo ina faamamāina le lalolagi mai mea leaga uma. (Faatusatusa i le Kenese 18:22, 23, 26.) O le mea moni, o loo tautala le tusi mulimuli o le Tusi Paia, i se “motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e le ma faitaulia e se tasi,” o loo ō mai nai “le puapuaga tele.” (Faaaliga 7:9-14) Ioe, o se motu o tagata e toatele o le a faasaoolaina atu nai le puapuaga tele lea e faamutaina ai le lalolagi amioleaga o iai nei, ma latou ulu atu ai i le lalolagi fou a le Atua. Iina, e mafai ai e tagata usiusitai ona maua atoatoa aogā mai le sauniuniga ofoofogia a le Atua ina ia faasaoloto tagata mai le agasala ma le oti. (Faaaliga 22:1, 2) O lea, e lē toe manaomia ai ona oo le oti i le “motu o tagata e toatele.” Maeu se faamoemoega tutasi!
Le Olaga e Aunoa ma le Oti
23, 24. O le ā e ao ona e faia pe a e fia ola i se olaga e aunoa ma le oti i le Parataiso i le lalolagi?
23 Pe mafai ona tatou faatuatuaina lenei faamoemoe ofoofogia? O le mea moni lava lena! O Iesu Keriso lava ia na faaalia mai faapea o le a iai se taimi o le a ola ai tagata e aunoa ma le toe oti. A o lei faatuina aʻe lana uo o Lasalo, na fetalai atu ai Iesu ia Mareta: “O tagata ola uma o e faatuatua mai ia te au, e le oti lava e oo i le faavavau.”—Ioane 11:26.
24 Pe e te fia ola ea e faavavau i le Parataiso i luga o le lalolagi? Po o e moomoo ea ia e toe vaai atu i ē pele ia te oe? Fai mai le aposetolo o Ioane: “E mavae atu foi le lalolagi, atoa ma lona tuʻinanau, a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (1 Ioane 2:17) O le taimi lenei e aʻoaʻo ai ia iloa le finagalo o le Atua ma ia filifili e ola e ogatusa ma lea finagalo. Ona mafai ai lea e oe, ma le faitau miliona o isi o loo latou faia le finagalo o le Atua, ona ola e faavavau i le Parataiso i le lalolagi.
[Faaopoopoga i lalo]
a E ui e lē o aliali mai le upu ‘toetu’ i Tusitusiga Eperu, ae ua manino lelei ona faamatala mai le faamoemoe o le toetu i le Iopu 14:13, Tanielu 12:13, ma le Hosea 13:14.
b Tagai i Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau 98-107.
Pe E te Manatua?
◻ O le ā le uiga autū o upu mai uluai gagana ia o loo faaliliuina i ai le “solu”?
◻ O le ā e tupu i le solu pe a oti?
◻ E tusa ai ma le Tusi Paia, o le ā le vaifofo mo le oti?
◻ O le ā le faamoemoe tutasi o loo iai mo ē faamaoni i aso nei?
[Pusa i le itulau 15]
Le “Solu” i le Avea ma Ola o se Foafoaga
E iai taimi e faasino atu ai le upu “solu” i le ola o loo ola ai se tagata po o se manu. E lē o suia ai i lenei mea le faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i le solu faapea o se tagata po o se manu. Seʻi faataitai: Ua tatou faapea atu o loo ola se tasi, o lona uiga o ia o se tagata ola. Tatou te ono faapea atu foi ua ia maua le ola. I le uiga lava e tasi, o loo avea ai le tagata ola o se solu. Peitai, a o ola o ia, e mafai ona taʻua le “solu” faapea o se mea o loo ia maua.
Mo se faaaoaoga, na fetalai atu le Atua ia Mose: “Ua oti tagata uma o ē na saili e fasioti i lou solu.” E manino lava, sa saili fili o Mose ina ia faauma lona ola. (Esoto 4:19, NW; faatusatusa i le Iosua 9:24; Faataoto 12:10.) Na faaaogā e Iesu le upu i se uiga tali tutusa ina ua ia fetalai: ‘O le Atalii na sau ina ia foaiina atu lona ola [solu] e fai ma togiola e sui aʻi tagata e toatele.’ (Mataio 20:28; faatusatusa i le 10:28.) I faataitaiga uma taitasi, o le upu “solu” o loo faauiga atu i le “ola o se meafaiola.”
[Ata i le itulau 15]
O na mea uma o solu uma lava
[Ē Ana le Ata]
Hummingbird: U.S. Fish and Wildlife Service, Washington, D.C./Dean Biggins
[Ata i le itulau 17]
Na faataitaia mai e Iesu faapea o le vaifofo mo le oti o le toetu lea
[Ata i le itulau 18]
“O tagata ola uma o e faatuatua mai ia te au, e le oti lava e oo i le faavavau.”—Ioane 11:26