Ua Avea Ieova ma Oʻu Papa
UA FAAMATALAINA E EMMANUEL LIONOUDAKIS
Na faanonou le pupula a loʻu tinā ma faapea mai ia te au: “Afai e te tumau i lau filifiliga, ona tatau lea ona e tuua le aiga lenei.” Sa faia laʻu faaiuga e talaʻi le Malo o le Atua faataimi atoa. Peitai, sa lē mafai e loʻu aiga ona fesagaia le faalumaina o i latou i le puea soo o aʻu e leoleo.
O OʻU mātua e loto maulalo ma e matataʻu i le Atua. Sa nonofo i laua i le aai o Douliana, i le itu i sisifo o le motu o Eleni o Kereta, lea na ou fanau ai i le tausaga e 1908. Na amata mai lava i loʻu talavou, ona la aʻoaʻoina aʻu e mataʻu ma faaaloalo i le Atua. Sa ou fiafia i le Afioga a le Atua, e ui lava ou te lei vaai o uuina e faiaʻoga i le aʻoga se Tusi Paia po o faifeau o le lotu Orthodox i Eleni.
Ina ua uma ona faitauina e se tagata e tuaoi tusi e ono o le Studies in the Scriptures, na tusia e C. T. Russell, ma le tusi The Harp of God, ona ia faamatalaina mai lea ia te au ma le naunautai mea e maofa ai e faatatau i faamatalaga faale-Tusi Paia o loo i totonu o na tusi. Na lomia na tusi e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona taʻu ai Molimau a Ieova i lena vaitaimi. Na ou fiafia i le mauaina o se Tusi Paia ma tusi mai i le ofisa o le Sosaiete o le Olo Matamata i Atenai. O loo mafai pea ona ou manatuaina lo ma feala umi i le po ma lena tuaoi e ala i le malamalama o se molī gaʻo, ma tatalo ia Ieova ma utufiaina mea loloto mai le Tusi Paia faatasi ai ma le fesoasoani a na lomiga.
Sa na o le 20 oʻu tausaga ma sa ou galue o se faiaʻoga i se nuu e latalata ane ina ua amata ona ou tufaina atu loʻu malamalamaga fou faale-Tusi Paia i isi. E lei umi, ae faia loa e lē aunoa e i matou e toafā a matou suesuega faale-Tusi Paia i Douliana. Sa matou tufaina atu foi sāvali, tamaitusi, tusi, ma Tusi Paia ina ia fesoasoani ai i isi tagata e aʻoaʻoina e faatatau i le faamoemoe e tasi mo tagata, o le Malo lea o le Atua.
I le 1931 sa matou iai faatasi ma le faitauafe i le lalolagi aoao i le taliaina o le igoa faale-Tusi Paia Molimau a Ieova. (Isaia 43:10) A o faagasolo le tausaga na sosoo ai, na matou auai i se tauiviga i le lautele, i le faamatalaina i tagata mautofiga o lo matou igoa fou ma lona tāua. Na aofia ai i lenei tauiviga le tufatufaina atu o se tamaitusi e faatatau i lea mataupu i faifeau taitasi, faamasino, leoleo, ma tagata faipisinisi i lo matou vaipanoa.
E pei lava ona faatalitalia, sa uunaia e taʻitaʻi lotu le oo mai o sauaga. O le taimi muamua lava na puea faamalosi ai aʻu, sa tuuina aʻu i le falepuipui mo aso e 20. E lei umi lava ona tatalaina aʻu, ae toe puea faamalosi foi aʻu ma tuuina atu i le falepuipui mo le masina e tasi. Ina ua faatonu mai se faamasino e taofia la matou talaʻiga, na matou tali atu i upu o loo i le Galuega 5:29: “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.” Mulimuli ane, i le 1932, na asiasi mai ai se sui o le Olo Matamata i la matou vaega toaitiiti i Douliana, ma na papatisoina uma ai i matou e toafā.
Le Mauaina o se Aiga Faaleagaga
Ona o loʻu faanaunauga o le faateleina lea o se sao i le galuega talaʻi, na ou faamavae mai ai i loʻu tulaga faafaiaʻoga. Na uma ai iina le onosai o loʻu tinā. Na ia faatonuina aʻu ou te alu ese loa ma le aiga. Faatasi ai ma le ioega a le ofisa o le lālā o le Olo Matamata i Atenai, na taliaina ai ma le fiafia aʻu e se uso Kerisiano agaalofa i lona fale i le aai o Iráklion, i Kereta. O lea la ia Aokuso o le 1933, na ō mai ai uso mai i le aai lea ou te nofo ai, faatasi ai ma nisi o tagata fiafia, i le nofoaga faatalipasi e faamavae mai ia te au. O se taimi sa sili ona ou faanoanoa ai, ma sa matou taufai fetagisi uma lava, talu ai lo matou lē mautinoa po o afea o le a toe fevaaiai ai.
I Iráklion, na avea ai aʻu o se vaega o se aiga alolofa faaleagaga. Sa iai isi uso Kerisiano e toatolu ma se tuafafine e toatasi lea e matou te feiloai e lē aunoa mo suesuega ma le tapuaiga. Sa ou molimauina totino le faataunuuga o le folafolaga a Iesu: “Ai se tasi ua ia tuua le fale, po o uso, po o tuafāfine, po o le tamā, po o le tinā, po o le avā, po o le fanau, po o fanua, ona o aʻu ma le tala lelei, e maua lava e ia taisautuaselau i lenei olaga, o fale, ma uso, ma tuafāfine, ma tinā.” (Mareko 10:29, 30) O loʻu tofiga o le talaʻi i lena aai ma nuu e lata ane. Pe a uma ona ou galueaina le aai, ona ou see atu lea e galue i Iráklion ma Lasithion.
Paeonia Toatasi
E tele itula na ou faaaluina e savali atu ai i le tasi nuu i le isi nuu. E lē gata i lea, e tatau foi ona ou tauaveina se uta mamafa o lomiga, ona sa umi se taimi e va ai faatoʻā taunuu mai uta o lomiga. Ona sa leai se mea ou te moe ai, na ou alu atu ai i totonu o le fale e faatau ai kofe a le nuu, ma faatalitali ai seʻi alu ese le tagata mulimuli—e masani lava o le teʻa o le vaeluaga o le po—moe ai loa i se nofoa, ma toe vave ala i le taeao e sosoo ai a o lei amata ona faatau mea inu a lē e ona le fale. E lē mafaitaulia le aofai o utufiti e momoe ai foi i na nofoa o loo oʻu moe ai.
E ui lava e masani ona lē māfana le tali mai a tagata, ae sa ou fiafia e faaaogaina mo Ieova le malosi o loʻu talavou. Pe a ou mauaina se tagata e fiafia i upu moni o le Tusi Paia, e toe faafouina ai lava laʻu filifiliga maumaututu e faaauau i lenei auaunaga faasaoola. O le auaufaatasi ma oʻu uso faaleagaga sa maua ai foi le faafouina. Sa masani ona ou feiloai atu ia i latou pe a mavae loʻu toesea mo le va o le 20 i le 50 aso, e faalagolago lava i le mamao ese mai le aai o Iráklion lea ou te talaʻi ai.
Ou te manatuaina pea ma le manino loʻu lagonaina o le tuua toatasi i se tasi o aoauli, ae maise lava i le manatu atu i oʻu uso ma tuafāfine Kerisiano i Iráklion o loo faia la latou sauniga i lena afiafi. O loʻu faanaunauga e fia feiloai atu ia i latou na matuā malosi tele, ma o lea na ou filifili ai loa e savali mo le silia ma le 15 maila (25 kilomita) lea e matou te va ai. Ou te lei savali muamua lava i se vave faapea. Maeu le faamafanafanaina ai i le olioli o le māfana o le aufaatasiga ma uso i lena afiafi ma toe faafouina ai loʻu malosi faaleagaga, e pei ona iai!
E lei umi, ae amata loa ona fua mai laʻu talaʻiga fitā. E pei ona iai i aso o le au aposetolo, ‘ua faaopoopoina ia i matou e le Alii i aso fai soo o ē ua faaolaina.’ (Galuega 2:47) Na amata ona tuputupu aʻe le aofai o tagata tapuai o Ieova i Kereta. A o aufaatasi mai isi ia te au i le faiva, na ou lē toe lagonaina ai le tuua toatasi. Na matou onosaia faigata faaletino ma teteega ogaoga. O a matou meaʻai i aso taitasi o le falaoa, faatasi ai ma ni fuamoa pe afai o iai, o fua o le olive, po o fualaau faisua na mafai ona matou maua e fesuiai ma lomiga ia na taliaina e i latou na matou talaʻi i ai.
I le taulaga o Ierápetra, i le vaega i saute i sasaʻe o Kereta, sa ou talaʻi ai ia Minos Kokkinakis, o le tagata faatau ie. E ui lava i aʻu taumafaiga faifai pea e amataina se suesuega faale-Tusi Paia ma ia, ae sa tau leai sona taimi e maua ona o le pisi o lona olaga. Peitai, ina ua ia filifili e faatāua lana suesuega, na ia faia ni suiga tetele i lona olaga. Na oo foi ina avea o ia ma se tagata talaʻi e sili ona maelega ma le tiotio o le tala lelei. O Emmanuel Paterakis, o se tagata e 18 ona tausaga na faigaluega mo Kokkinakis, sa faagaeetia i na suiga, ma e lei umi ae talosaga mai foi mo ni lomiga faale-Tusi Paia. Maeu loʻu fiafia i le vaaia o ia o faia se agaigai i luma faaleagaga ma oo ai lava ina avea o ia ma misionare!a
Ae i lea lava vaitaimi, o loo faaauau ona tuputupu aʻe le faapotopotoga i loʻu nuu ma o le taimi lea ua toʻa 14 le au talaʻi. E lē galo ia te au le aso ina ua ou mauaina le tusi mai i loʻu tuafafine o Despina, e taʻu mai ai faapea ua taliaina ma le fiafia e ia ma oʻu mātua le upu moni ma ua avea nei ma tagata tapuai papatisoina a Ieova!
Onosaia o Sauaga ma le Faaaunuua
Na amata ona vaai le lotu Orthodox i Eleni i la matou galuega talaʻi e pei o se mala o ni sē akerise e faaleagaina ai, ma na latou maumauai e faatoilaloina i matou. Ia Mati i le 1938, na ou tulai ai i luma o le faamasino a le malo, lea na poloaia ai aʻu e tuua vave loa le aai. Sa ou tali atu faapea o la matou galuega talaʻi sa aogā moni lava ma o la matou galuega sa faatonuina e se pule e sili atu ona maualuga, lo tatou Tupu o Iesu Keriso.—Mataio 28:19, 20; Galuega 1:8.
O le aso na sosoo ai, na avatu faamalosi ai aʻu i le ofisa o leoleo e lata ane. O iina sa taʻuina mai ai ia te au faapea ua faailogaina aʻu o se tagata e lamatia ai le lautele ma sa faasalaina aʻu e faaaunuua i le tausaga e tasi i le motu o Aegean i Amorgos. Ina ua mavae ni nai aso, ona saisaia lea o oʻu lima ma auina atu i le vaa i lena motu. Sa lei iai ni Molimau a Ieova i Amorgos. Ae seʻi mafaufau i le faateiʻa o aʻu, ina ua mavae le ono masina, ae ou iloaina faapea o loo iai se isi Molimau ua faaaunuua atu i le motu! O ai o ia? O Minos Kokkinakis, o laʻu tagata suesue o le Tusi Paia i Kereta. Maeu loʻu fiafia i le iai o se aumea faaleagaga! I se taimi mulimuli ane, na ou maua ai le faaeaga e papatiso ai o ia i le vai o Amorgos.b
E lei umi ona ou toe foi i Kereta ae toe pueina foi aʻu, ma o le taimi la lea sa faaaunuua ai aʻu mo le ono masina i se tamai taulaga o Neapolis i le motu lena. Ina ua uma loʻu faaaunuua mo le ono masina, sa pueina aʻu ma faafalepuipui mo aso e sefulu, ona toe auina atu lea mo le fa masina i se motu e faapitoa mo Komunisi ua faaaunuua. Na ou iloaina le moni o upu a le aposetolo o Paulo: “O i latou uma foi o e loto ina nonofo ma le amio atua ia Keriso Iesu, e sauaina i latou.”—2 Timoteo 3:12.
Faatelega e Ui i Teteega
O le puleaina e Siamani o Eleni mai le tausaga e 1940 seia oo i le tausaga e 1944, na toetoe lava a faamutaina ai la matou galuega talaʻi. Peitai, na vave lava ona toe faamaopoopoina tagata o Ieova i Eleni, ma amataina ai loa se gaoioiga fou o la matou galuega talaʻi. O le taumafai e toe faapaleni mo le taimi na maimau, na matou faaauauina ai ma le tiotio ma le maelega le galuega o le Malo.
E pei lava ona faatalitalia, na toe amata foi ona mapuna aʻe teteega faalotu. E masani lava ona faia e faifeau Orthodox i Eleni gaoioiga e lē faaletulafono mo lo latou lava lelei. I se tasi o nuu, na faaosoina ai e se faifeau se vaega e tetee faasaga ia i matou. Na amata ona sasaina aʻu e se faifeau a o faia foi e lona atalii lena lava mea e tasi i oʻu tua. Sa ou tamoʻe atu i se fale na lata ane mo se puipuiga, a o toso faatātā atu laʻu paga i le malae o le nuu. O iina na saeia ai e tagata tetee ana lomiga, ma sa valaau mai pea se fafine mai le faapaologa o lona fale, “Fasioti o ia!” Mulimuli ane na faasaoina i maʻua e se fomaʻi ma se leoleo na ui ane iina.
Mulimuli ane, i le 1952, sa toe puea faamalosia foi aʻu ma faasalaina mo le fa masina e faaaunuua ai, lea na faataunuuina i Kastelli Kissamos, i Kereta. Na uma loa loʻu faasalaga, ona aʻoaʻoina loa lea o aʻu mo le asia o faapotopotoga ma faamalosia i latou faaleagaga. Ina ua maeʻa tausaga e lua na faaaluina mo lea galuega femalagaai, na ou faaipoipo atu ai loa i se tuafafine Kerisiano faamaoni, e igoa ia Despina e tutusa ma le igoa o loʻu tuafafine faaletino, lea na faamaonia lona avea ma tagata tapuai faamaoni a Ieova mai lava i lena taimi. Ina ua mavae le ma faaipoipoga sa tofia loa aʻu e avea ma paeonia faapito i le aai o Hania, i Kereta, lea o loo oʻu auauna ai pea e oo mai i le taimi nei.
I le vaitaimi ua toeitiiti atoa le 70 tausaga o le auaunaga faataimi atoa, ua ou galueaiina le tele o vaipanoa o Kereta—se motu e 3,200 maila faatafafā (8,300 kilomita faatafafā) e oo atu lona umi i le pe tusa o le 150 maila (250 kilomita). O loʻu fiafiaga sili, e sau mai le vaaia o nai Molimau i lenei motu i vaitausaga mai le 1930 ua tupu aʻe i le silia ma le 1,100 tagata talaʻi tiotio o le Malo o le Atua i aso nei. Ou te faafetai ai ia Ieova ona o le tuuina mai ia te au o le avanoa e fai ai se sao i le fesoasoani atu i le toatele o i latou nei e mauaina le poto saʻo mai le Tusi Paia ma le faamoemoe matagofie i le lumanai.
O Ieova, “o Lē Saunia le Faaolataga”
Ua ou aʻoaʻoina mai i mea na tutupu faapea e manaomia le tumau ma le onosai e fesoasoani ai i tagata ia iloa le Atua moni. Ua aumaia ma le agaalofa e Ieova nei uiga manaomia. O le faagasologa o le 67 tausaga o laʻu auaunaga faataimi atoa, sa ou manatunatu soo ai i upu a le aposetolo o Paulo: “A o mea uma lava ua faailoa ai i matou o auauna a le Atua i matou, i le onosai tele, i puapuaga, i malaia, i atuatuvale, i sasaina, i tuuina i fale puipui, i faaletaupulea, i galuega, i mataala, i anapopogi.” (2 Korinito 6:4, 5) Ae maise lava i uluai tausaga o laʻu auaunaga, sa matuā leaga lava loʻu tulaga tau tupe. Peitai, sa lei tuulafoaiina e Ieova aʻu ma loʻu aiga. Ua avea o ia o Sē e Fesoasoani malosi mai pea. (Eperu 13:5, 6) E matou te vaaia pea lona aao alofa i le aoaoina o ana mamoe ma le sauniaina o mea e matou te manaomia.
Pe a ou vaai atu i tua ou te iloa ai faapea, i se uiga faaleagaga, ua fua mai le toafa, ua ou mautinoa ai e lē o faaleaogaina laʻu galuega. Sa ou faaaluina le malosi o loʻu talavou i se auala e sili ona aogā. O laʻu galuega i le auaunaga faataimi atoa ua sili atu ona uigā na i lo nisi lava mea. O lenei la ua oo ina ou matua, ou te faalaeiauina ma le loto atoa i latou e talavou ina ia ‘manatua Lē na Faia i latou i ona po o lo latou talavou.’—Failauga 12:1.
E ui lava ina 91 tausaga o le olaga, o loo mafai pea ona ou tuuina atu le silia ma le 120 itula i le talaʻiga i masina taitasi. O aso uma, ou te ala ai i le 7:30 i le taeao ma molimau atu i tagata i le auala, i faleoloa, po o paka. O se fua faatatau ou te ofoina mekasini e 150 i masina taitasi. O faafitauli i le faalogo ma le manatuaina o mea ua faafaigata ai loʻu olaga, ae o oʻu uso ma tuafāfine alolofa faaleagaga—loʻu auaiga toatele faaleagaga—faapea ai ma aiga o laʻu fanau teine e toalua, ua faamaonia o se lagolagosua moni.
Ae o le sili i mea uma, ua ou aʻoaʻoina e tuu atu loʻu faatuatuaga ia Ieova. Mai na taimi uma lava, ua faamaonia “o loʻu papa ia, ma loʻu ʻolo ma o Lē saunia le faaolataga mo aʻu.”—Salamo 18:2, NW.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo faamatalaga i le olaga o Emmanuel Paterakis, tagai i Le Olomatamata, Novema 1, 1996, itulau 22-27.
b Mo le manumalo faaletulafono e aafia ai Minos Kokkinakis, tagai i Le Olomatamata, Setema 1, 1993, itulau 27-31. Na maliu Minos Kokkinakis ia Ianuari i le tausaga 1999.
[Ata i le itulau 26, 27]
Pito i lalo: O maʻua ma laʻu avā; itu agavale: i le 1927; itulau o loo faafeagai: o maʻua ma Minos Kokkinakis (agavale) ma se tasi Molimau i le Acropolis, i le 1939, ina ua faatoʻā foi mai le faaaunuuaina