“Ia E Tausi Aʻu Poloaiga, E te Ola Ai”
E TALAVOU o ia, e atamai, ‘e aulelei le tino ma ona mata e lalelei ia.’ O le avā a lona matai e faatosina ma e lē māgofie. Ona e foliga mai sa tosina tele atu o ia i le alii talavou, sa ia taumafai ai e faatosina o ia i aso taʻitasi. “Ua oo i le tasi aso, ua alu atu ai o ia i le fale e fai ai lana galuega, e leai se tasi tagata o le aiga sa i le fale. Ona tago atu lea o ia i lona ofu, o loo faapea, Ta te momoe.” Peitaʻi, na tuua e Iosefa, le atalii o le augatamā o Iakopo, lona ofu ae sola ese mai le avā a Potifara.—Kenese 39:1-12.
O le mea moni, e lē o tagata uma o le a sosola ese mai ni tulaga e faaosoosoina ai. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i le mea na tupu i se alii talavou na vaaia e le tupu o Solomona o Isaraelu anamua i magaala i le pō. Ina ua faatosinaina e se fafine amio lē taupulea, “na faafuaseʻi lava ona mulimuli atu ia te ia e pei o le povi poʻa ua alu atu i le mea e fasia ai.” —Faataoto 7:21, 22, New International Version.
Ua apoapoaʻia Kerisiano ina ia ‘sosola ese i le faitaaga.’ (1 Korinito 6:18) Mo le soo Kerisiano talavou o Timoteo, na tusi atu i ai le aposetolo o Paulo e faapea: “Ia e sola ese i tuʻinanau o taulelea.” (2 Timoteo 2:22) Pe a fesagaʻi ma tulaga e ono taʻitaʻiina atu ai i le faitaaga ma le mulilua, po o isi lava amioga sesē, e ao foʻi ia i tatou ona maumauaʻi e sosola ese e pei ona sa faia e Iosefa mai le avā a Potifara. O le ā o le a fesoasoani ia i tatou ina ia filifili ai e faia faapea? I le mataupu lona 7 o le tusi o le Tusi Paia o Faataoto, o loo aumaia ai e Solomona nisi o fautuaga e matuā tāua lava. E lē gata ina ia tautala e faatatau i aʻoaʻoga e puipuia ai i tatou mai togafiti a tagata amio lē mamā, ae o loo faaalia ai foʻi a latou auala o loo faaaogā e ala i le faamatalaina mai i se auala olaola o se vaaiga o loo iloa atu ai le faatosinaina o se alii talavou e se fafine amio lē taupulea.
‘Ia Fusi Aʻu Poloaiga i Ou Tamatamai Lima’
Na amata e le tupu i le fautuaga faatamā: “Loʻu atalii e, ia e tausi aʻu upu, ma e teu aʻu poloaiga ia te oe. Ia e tausi aʻu poloaiga, e te ola ai, ma aʻu tulafono e pei o lou tamatamaimata.”—Faataoto 7:1, 2.
O mātua, aemaise lava tamā, ua ia i latou le tiute tauave mai le Atua o le aʻoaʻoina lea o a latou fanau i tapulaa a le Atua e uiga i le lelei ma le leaga. Na timaʻi atu Mose i tamā e faapea: “Ia i ai foi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei. Ia e matuā aʻoaʻo soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a ē nofo i lou fale, pe a ē savali foi i le ala, pe a ē taoto, pe a ē tulai foi.” (Teuteronome 6:6, 7) Ma na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “O outou tamā foi, aua neʻi tou faaonoono atu i a outou fanau, a ia tausi atu i ai i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii [Ieova].” (Efeso 6:4) O lea la, o faatonuga a se matua lea e ao ona faapelepeleina, pe matuā faatāuaina, o le mea moni e aofia ai faamanatu, o poloaʻiga, ma tulafono o loo maua i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.
O aʻoaʻoga faamātua e mafai foʻi ona aofia ai isi tuutuuga—tulafono i le aiga. O nei tulafono e mo le lelei o sui o le aiga. E moni, e faalagolago i manaʻoga, e eseese foʻi la tulafono a le tasi aiga mai le isi aiga. E ui i lea, ua iai i mātua le tiute o le filifilia lea o le mea e sili ona lelei mo lo latou lava aiga. Ma o tulafono latou te faia e masani lava o se faailoaga lea o lo latou alofa moni ma le manatu mamafa. O le fautuaga i ē laiti ina ia latou pipii atu i nei tulafono faatasi ai ma aʻoaʻoga faale-Tusi Paia, ua maua mai o latou mātua. Ioe, o loo iai se manaʻoga ina ia tausia na faatonuga “e pei o lou tamatamaimata”—i le matuā leoleoina ma le faaeteete. O le auala lena e ʻalofia ai āuga e oti ai ona o le lē amanaʻia o tapulaa a Ieova ma o lea ia ‘faaauau pea ona ola ai.’
Ua faaauau mai Solomona e faapea: “Ia e fusi ai [aʻu poloaiga] i ou tamatamai lima; ia e tusi ai i le papa o lou loto.” (Faataoto 7:3) E pei ona masani ona iloa atu e o tatou mata ia o tatou tamatamaʻilima ma e tāua mo le faataunuuina o a tatou fuafuaga, o lesona tatou te aʻoaʻoina mai le fafagaina i le Tusi Paia po o le mauaina o le poto i le Tusi Paia e ao ona avea o se faamanatu ma o se taʻiala e aumaia pea lava pea i so o se mea tatou te faia. E ao ona tatou tusia ia faatonuga i papa o o tatou loto, ia avea o se vaega o o tatou uiga tumau.
I le lē faagaloina foʻi o le tāua o le atamai ma le malamalama, na timaʻi mai ai le tupu e faapea: “Ia e fai atu i le poto, O oe o loʻu tuafafine; ma ia e taʻua le atamai, o lou aiga lea.” (Faataoto 7:4) O le atamai o le tomai lea e mafai ona faaaogā tatau ai le poto ua tuuina mai le Atua. E ao ona ia i tatou le alofa mo le atamai e pei ona tatou alolofa i se tuafafine faapelepeleina. O le ā le malamalama? O le tomai lea e vaai ai i se mataupu ma maua mai lona uiga e ala i le malamalama i le sootaga o ona vaega ma le mataupu atoa. O le malamalama e ao ona latalata mai ia i tatou e pei o se uō māfana.
Aiseā e ao ai ona tatou pipii atu i toleniga faale-Tusi Paia ma ati aʻe le vavalalata atu i le atamai ma le malamalama? Ina ia “leoleo ia [i tatou] ai le fafine ese, o le [“tagata,” NW] ese na te faaoleole i ana upu.” (Faataoto 7:5) Ioe, o le faia faapea o le a leoleo ai i tatou mai ala faaoleole ma le faatauanau o se tagata ese—se tagata amio lē mamā.a
Ua Fetaiaʻi le Tama Talavou ma ‘se Fafine Pepelo’
Ua faamatala mai e le tupu o Isaraelu se vaaiga na vaaitino lava i ai o ia e faapea: “O le faamalama o loʻu fale na ou vaavaai atu ai i le mea faamataupega; ona ou vaai atu ai lea i e faigofie; na ou iloa ua i taulelea le tasi tama, ua leai sona mafaufau; na ui ane o ia i le ala e lata ane i le fetaulaigāala e nofo ai le fafine; na ia alu ane i le ala i lona fale, i le segisegi, i le afiafi, i le tulua o po, i le pouliuli.”—Faataoto 7:6-9.
O le faamalama lea na vaai atu ai i fafo Solomona e faamataupega—e foliga mai e faavaa laupapa valavala ma atonu o loo faaalia ai ni mamanu na vaneina. A o faasolo ifo ina pogipogi, ua faasolo ai ina pogisa le ala. Na ia vaaia se tama talavou o lē e lamatiagofie lava. E leai se faautauta, po o le magafagafa, e leai foʻi sona mafaufau. E foliga mai, o loo ia iloa lelei le ituaiga tuaoi lea ua ia alu i ai ma le mea e ono tupu ia te ia iinā. Ua ui atu le tama talavou i le ala e latalata ane i le “fetaulaigāala e nofo ai le fafine,” lea e ui atu ai le ala i lona fale. O ai lena fafine? O ā ana mea o loo fai?
Ua faaauau mai le tupu na vaai i ai e faapea: “Faauta foi, na fetaiai ma ia le fafine ua ofu i le ofu o le fafine talitane, ua ia te ia foi le loto pepelo; ua leoleoa o ia, ma le vaogata; ua le nofo tumau ona vae i lona fale. Se itu aso ua i fafo, se itu aso ua i malae; na te lamalama foi e lata ane i fetaulaigāala uma lava.”—Faataoto 7:10-12.
O le ituaiga o lavalava o loo ofuina e lenei fafine ua faamanino mai ai lona tulaga. (Kenese 38:14, 15) E lē onomea ona ofu, e pei o se fafine talitane. E sili atu i lena, e pepelo lona loto—e “faaʻoleʻole” lona mafaufau, o ana fuafuaga e “faapiʻopiʻo.” (An American Translation; New International Version) E leoleoā ma vaogatā, tautala soo ma faaulu malo, leotele ma uamaaa, e tetee ma faamaualuga o ia. Na i lo le nofo i le fale, ua sili ia te ia ia nofoaga faitele, e lafilafi solo ai i fetaulaʻiga ala ina ia maua sē na te maileia. O loo ia faatali mo se tasi e pei o le tama talavou.
Le ‘Tele o Togafiti’
O lea ua fetaiaʻi le tama talavou ma se fafine amio lē taupulea faatasi ai ma se fuafuaga piʻopiʻo. Pagā se mea na tupu na ao ona taulaʻi atu i ai le vaai a Solomona! Na ia taʻua e faapea: “Na ia pue atu foi ia te ia, ma sogi ia te ia ua mata faalemā; ma ua faapea atu ia te ia, Ua ia te au taulaga faafetai; o le aso nei, ua ou avatu ai mea na ou tauto ai; o le mea lea na ou sau ai e faafetaiai ia te oe; e saili lava ia te oe, ua ou maua foi oe.”—Faataoto 7:13-15.
E molemole laugutu o lenei fafine. O le faaali mai o ni foliga lē mā, ua ia fai mai ai ana upu ma le mautinoa. O mea uma lava na ia fai atu ai sa fuafuaina ma le faaeteete ina ia faaseeina ai le tama talavou. E ala i lona taʻua faapea ua māeʻa ona ia faia taulaga faafetai i lena lava aso ma ua avatu foʻi mea o lana tautoga, ua ia faia ai se faaaliga o le fai mea tonu, e tau faaataata atu ai faapea e lē o faalētonu lona itu faaleagaga. O taulaga faafetai i le malumalu i Ierusalema e aofia ai aano o manu, falaoamata, suāuu, ma le uaina. (Levitiko 19:5, 6; 22:21; Numera 15:8-10) Talu ai e mafai e lē na ofoina atu le taulaga ona aveina se vaega o le taulaga faafetai mo ia ma lona aiga, o lea sa ia faapea atu ai o loo tele meaʻai ma mea inu i lona fale. E manino lava le faauigaga: O le a maua ai e le tama talavou se taimi fiafia iinā. Na sau lava o ia i fafo ma lona fale e saʻili patino lava mo le tama talavou. Maʻeu le uunaʻia ai—pe afai e mafai ona talitonu i ai se tasi i lena tala. Ua faapea mai se tasi fai tofa o le Tusi Paia: “E moni na sau i fafo o ia e saʻili mo se tasi, ae pe moni ea na sau o ia ina ia saʻili tau lava o le alii lea? E na o le vale—pe atonu na o le alii lea—o le a talitonu ia te ia.”
Ina ua ia faatosina atu e ala i se vaaiga i ona ofu, e ala i le leo o ana upu taufaasee, le paʻi atu o lana fusi, ma le tofo o ona laugutu, na faaaogā uma ai e le fafine taufaasee uiga eseese o le sogisogi. Na ia faapea atu: “Ua fofola loʻu moega i ie afu, o le ie pulepule mai Aikupito. Ua ou luluina loʻu moega i le muro, ma aloe, ma le kinamomi.” (Faataoto 7:16, 17) Ua ia saunia ma le matagofie lona moega i ie lino felanulanuaʻi mai Aikupito ma faamanogi i mea manogi matagofie o le muro, aloe, ma le kinamomi.
Ua ia faaauau atu e faapea: “Sau ia, ina ta faamalilie i le alofa, seia oo i le taeao, ia ta fiafia lava i le fealofani.” O le valaaulia sa aofia ai se mea e sili atu na i lo se ʻaiga fiafia mo se toʻalua. O lana folafolaga o le faia lea o se faiga faaleituaiga. I le manatu o le tama talavou, o le faatosina o se mea fou ma e faagaeetia ai! Ina ia faatosina atili, na ia faaopoopo atu ai faapea: “Auā e le i ai laʻu tane i lona fale; ua alu o ia i le malaga mamao. Ua alu ma ia le taga tupe; e sau o ia i lona aiga i le masina e faatoa vaaia.” (Faataoto 7:18-20) O le a la saogalemu atoatoa, na ia faamautinoa atu ai i le tama talavou, auā o loo toesea lana tane i se malaga faapisinisi ma e lē o faatalitalia o ia e toe foʻi mai i le aiga seʻiloga ua mavae se taimi umi. Maʻeu le tomai o lenei fafine i lona faaʻoleʻoleina o se tagata talavou! “Na ia faasese ia te ia i le tele o ana togafiti; na ia tosina o ia i ona laugutu faaoleole.” (Faataoto 7:21) E manaʻomia ai le ituaiga tagata e iai uiga pei o Iosefa ina ia tetee atu i se faatosinaga e foliga faapea. (Kenese 39:9, 12) Pe e talitutusa ea ma uiga o lenei tama talavou?
‘Pei se Povi o le a Fasia’
Ua lipotia mai e Solomona e faapea: “Ua mulimuli loa o ia ia te ia, e pei o le povi ua alu a fasia; e pei o le vale ua alu i le aoaiga o noanoaga; seia ati le u i lona ate, e pei ona faavave atu le manu i le mailei; na te le iloa ua saunia lea e mate ai o ia.”—Faataoto 7:22, 23.
Ua faamaonia le lē mafai ona teena e le tama talavou o le valaaulia. E aunoa ma se mafaufau, na ia mulimuli atu ai i le fafine ‘pei se povi o le a fasia.’ Pei lava ona lē mafai e se tagata ua noanoatia ona sola ese mai lona faasalaga, e faapena ona agaʻigaʻi atu le tama talavou i le agasala. Na te lē iloa le mataʻutia o le agasala seʻia oo ina “ati le u i lona ate,” o le uiga o lena mea, seʻia oo ia te ia se manuʻa e mafai ona faapogaia ai lona oti. E mafai ona faaletino le oti i le uiga faapea ua ia faaaafiaina o ia lava i faamaʻi pipisi e māfua mai i feusuaʻiga lea e mafai ona iʻu ai i le oti.b E mafai foʻi e le manuʻa ona faapogaia ai lona oti faaleagaga; ‘e aafia ai lona lava solu.’ E matuā aafia ai lava o ia ma lona olaga, ma ua ia faia se agasala matuiā faasaga i le Atua. O lea ua ia nanati atu ai i noataga o le oti pei lava ona sulu atu se manulele i se mailei!
“Aua Neʻi e Sese Atu i Ona Magāala”
O le mauaina mai o se lesona mai le mea na ia vaai i ai, na augani mai ai le tupu poto: “O lenei, le fanau e, ia outou faalogo mai ia te au; ia uai mai o outou taliga i upu a loʻu gutu; aua neʻi afe lou loto i ona ala; aua neʻi e sese atu i ona magāala. Auā e toatele ua lafotuina e ia ua manunua; o e malolosi lava o i latou uma e ua fasiotia e ia. O lona fale, o le ala i seoli lea, e alu ifo ai i ana o le oti.”—Faataoto 7:24-27.
E manino mai, o le fautuaga a Solomona ia ʻalo ese mai ala e oti ai o se tagata amio lē mamā ma ‘faaauau ai pea ona ola.’ (Faataoto 7:2) Maʻeu le talafeagai o lenei fautuaga mo o tatou aso! E mautinoa o loo iai se manaʻoga ina ia ʻalofia nofoaga e masani ai i latou o loo nofonofo e faatali ai iinā sē latou te faaseeina. Aiseā o le a e gauaʻi atu ai i a latou togafiti e ala i le alu atu i na nofoaga? O le mea moni, aiseā o le a avea ai ma tagata e “leai se mafaufau” ma fealualuaʻi ai i le ala o se ‘tagata ese’?
O le “fafine ese” lea na vaaia e le tupu na ia tofotofoina le tama talavou i se valaaulia ina ia “[la] fiafia lava i le fealofani.” Pe e lē toʻatele ea talavou—aemaise lava teine talavou—ua faaleagaina i se auala faapena? Ae seʻi manatu: Pe a taumafai se tasi e faatosina atu oe ina ia faia se faiga faaleituaiga lē mamā, pe o se alofa moni ea po o se tuʻinanau manatu faapito? Aiseā o le a uunaʻia malosi ai fua e se alii o lē e alofa moni i se tamaʻitaʻi, o ia ina ia solia mea ua uma ona toleniina ai o ia faa-Kerisiano ma lona lotofuatiaifo? Na apoapoaʻi mai Solomona e faapea: “Aua neʻi afe lou loto” i na ala.
O upu a se tagata taufaasee e masani lava e molemole ma e fuafuaina lelei. O le tausisia o le atamai ma le malamalama o le a fesoasoani ia i tatou ina ia nofo manino i ai. O le lē faagaloina o mea ua faatonuina mai e Ieova o le a leoleoina ai i tatou. O lea la, seʻi tau ina ia tatou tauivi e ‘tausia poloaiga a le Atua ma faaauau ai pea ona ola,’ e oo lava i le faavavau.—1 Ioane 2:17.
[Faamatalaga pito i lalo]
a O le faaupuga ‘tagata ese’ sa faatatau atu ia i latou o ē ua latou vavaeina ese i latou lava mai ia Ieova, e ala i le liliu ese mai le Tulafono. O lea, o se fafine amio lē mamā, pei o se fafine talitane, o loo faasino atu i ai o se “fafine ese.”
b O nisi faamaʻi pipisi e māfua mai i feusuaʻiga e faaleagaina ai le ate. Mo se faaaʻoaʻoga, pe a oo ina tugā le maʻi o le sifili, e faatumulia ai le ate i siama ninii. Ma o le siama lea e māfua ai le maʻi afi e mafai ona faapogaia ai le papala o le ate.
[Faamatalaga i le itulau 29]
O le ā lau vaaiga i tulafono faamātua?
[Faamatalaga i le itulau 31]
O le tausia o poloaʻiga a le Atua e taʻitaʻia atu ai i le ola