O Ieova o le Atua Faamaoni
“Ieova e, le Atua faamaoni, ua e togiolaina aʻu.”—SALAMO 31:5.
1. Na faapeʻī le tulaga o le lagi ma le lalolagi a o leʻi iai se pepelo?
SA IAI le taimi na aunoa ai ma se pepelo. Sa soifua foafoaga agaga lelei atoatoa i le lagi, ma auauna i Lē na Foafoaina i latou o “le Atua faamaoni.” (Salamo 31:5) O le taimi lenā e augapiu ma se pepelo po o se taufaasesē na iai. Na fetalai ma le faamaoni Ieova i ona atalii agaga, ona o lona alofa ma lona manatu mamafa iā i latou. Na faapena foʻi le tulaga o le lalolagi. Na foafoaina e Ieova le uluaʻi tamāloa ma le fafine, ma e ala i lana auala o fesootaʻiga, na fetalai mai ai i taimi uma i se auala manino, tuusaʻo ma faamaoni. Maʻeu se taimi ina a matagofie!
2. O ai na amataina le pepelo, ma aiseā?
2 Mulimuli ane, na faia ai ma le faamaualuga e se tasi o atalii agaga ia lava ma atua, e faatavā ma faasagatau iā Ieova. Na manaʻo lenei foafoaga agaga o lē ua taʻua o Satani le Tiapolo e tapuaʻi atu isi iā te ia. Ina ia faataunuu lona faamoemoe, na ia amataina ai le pepelo ina ia mafai ona tosina atu isi i lana itu. O le faia faapea, na taʻua ai o ia “o le pepelo” ma “le tamā o le pepelo.”—Ioane 8:44.
3. O le ā na faia e Atamu ma Eva ina ua faalogo i tala pepelo a Satani, ma o ā iʻuga na oo iai?
3 E ala i se gata, na faapea atu ai Satani i le uluaʻi fafine o Eva, afai o le a lē faalogo i le faatonuga a le Atua ma ʻai i le fua o le laau faasāina o le a lē oti ai. E pepelo lenā tala. Na fai atu foʻi Satani iā Eva o le a pei o ia o le Atua e iloa le lelei ma le leaga, pe a ʻai i le laau. E pepelo foʻi lenā tala. E ui o le taimi muamua lea na faalogo ai Eva i se tala pepelo, ae na tatau lava ona ia iloaina le matuā eseese o le mea o fai atu ai le gata ma le fetalaiga a le Atua iā Atamu. Peitaʻi, na filifili pea o ia e faalogo iā Satani ae lē o Ieova. Ona ua matuā ʻolegia o ia, na tago ai i le fua ma ʻai ai. Mulimuli ane, na ʻai ai foʻi Atamu i le fua. (Kenese 3:1-6) E leʻi faalogo muamua foʻi Atamu i se tala pepelo, e leʻi ʻolegia la o ia e pei o Eva. (1 Timoteo 2:14) Na faaalia e Atamu e ala i ana gaoioiga, lona teena o Lē na Faia o ia. Na iʻu ina matuā malapagā le tulaga o tagata. Ona o le lē usiusitai o Atamu, na tuufaasolo mai ai le agasala ma le oti i lana fanau, atoa foʻi ma faiga faapiʻopiʻo ma le anoanoaʻi o mafatiaga.—Roma 5:12.
4. (a) O le ā e ao ona tatou malamalama i ai e uiga i tala pepelo na taʻua i Etena? (e) O le ā e tatau ona tatou faia ina ia lē faasesēina ai i tatou e Satani?
4 Na faasalalauina foʻi le pepelo. E ao ona tatou iloaina, o tala pepelo ia na taʻua i le faatoʻaga o Etena na luʻia ai le faamaoni o Ieova le Atua. Na faapea mai Satani na taofia ma le lē faamaoni e le Atua mea lelei mai le uluaʻi ulugalii. Ae e pepelo lenā manatu. Na malaia Atamu ma Eva ona o lo la lē usiusitai. Na feoti i laʻua e pei ona fetalai mai Ieova. Ae na faaauau pea le salalau atu o tala pepelo taufaaleaga a Satani e faasaga iā Ieova. O le māfuaaga lenā ina ua mavae le faitau selau o tausaga mulimuli ane ai, na faagaeeina le aposetolo o Ioane e tusi e faapea, o Satani “o lē faasesē i le lalolagi uma.” (Faaaliga 12:9) Ina ia lē faasesēina foʻi i tatou e Satani le Tiapolo, e tatau ona tatou faatuatua atoatoa i le faamaoni o Ieova ma lana Afioga. E mafai faapefea ona e faatuputele lou faatuatuaina o Ieova, ma faamalosia oe lava ina ia lē lolo atu i faiga faaʻoleʻole ma le pepelo a lona Fili?
E Silafia e Ieova le Mea Moni
5, 6. (a) O le ā le poto ua iā Ieova? (e) E faapefea ona faatusatusa le poto o le tagata ma le poto o Ieova?
5 E masani ona faapea mai le Tusi Paia o Ieova “na faia mea uma lava.” (Efeso 3:9) O Ia “na faia le lagi, ma le lalolagi, ma le sami, ma mea uma lava o i ai.” (Galuega 4:24) Talu ai o Ieova o Lē na Foafoaina Mea, ua silafia e ia le mea moni e uiga i mea uma lava. Ina ia faataʻitaʻia: Seʻi faapea na tusi e se tamāloa le ata o lona fale, ma o ia foʻi na faia lona fale e oo lava i le faapipiiina o laau ma le tutuʻiina o fao. O le mea moni, e matuā iloa lelei e le tamāloa le fausaga o lona fale, ma e sili atu mea na te iloa e uiga i lona fale na i lo se isi lava tagata o maimoa i ai. E malamalama lelei tagata i mea latou te faia pe gaosia. Ua silafia lelei foʻi e Lē na Foafoaina Mea ana foafoaga.
6 Na faamatalaina ma le matagofie e le perofeta o Isaia, le tele o le poto o Ieova. Tatou te faitau ai e faapea: “O ai ea ua na fuatia le sami i lona alofilima, ma na fuatia le lagi i le āga, ma na fuatia le eleele o le lalolagi i le fua faaofuofu; ua na fuatia mauga foʻi i le fua, ma mauga iti i le fua faatautau? O ai ea ua fuatia le atamai o Ieova? o ai foʻi se tagata e pulega faatasi ma ia, ua na aʻoaʻoina o ia? O ai ea sē na la filifili faatasi ma ia, ma na aʻoaʻo iā te ia, ma na aʻoaʻo iā te ia i le ala o le faamasinoga; ma na aʻoaʻo iā te ia ia poto ai, ma na faailoa iā te ia le ala o le faautauta?” (Isaia 40:12-14) Ioe, o Ieova o le Atua poto ma o ia e “ona le poto atoatoa.” (1 Samuelu 2:3; Iopu 36:4; 37:16) E matuā faatauvaa lo tatou poto pe a faatusatusa atu iā te ia! E ui i le maoaʻe o le poto ua maua e tagata, ae o lo tatou iloa e faatatau i le foafoaga e lē oo atu i “mea aupito mai ia a ona [le Atua] ala.” Ua “matuā itiiti” pe a faatusatusa atu i se ‘faititili malosi.’—Iopu 26:14.
7. O le ā na iloa e Tavita e uiga i le poto o Ieova, ma o le ā e ao foʻi ona tatou iloaina?
7 Talu ai na foafoaina i tatou e Ieova, ua alagatatau ai lona silafia lelei o i tatou. Na iloa e le tupu o Tavita lenei manatu. Na faapea mai Tavita: “Ieova e, ua e suʻesuʻe mai iā te aʻu, ua e silafia lava aʻu. O oe lava ua e silafia loʻu nofo i lalo ma loʻu tulaʻi i luga; ua e silafia mamao mai oʻu manatunatu. Ua e suʻesuʻe i loʻu savali ma loʻu taoto, ua e masani lava ma oʻu ala uma. A o leai lava se upu i loʻu gutu, faauta, Ieova e, ua e silafia uma lava.” (Salamo 139:1-4) Peitaʻi na iloa e Tavita, e iai le saʻolotoga o le tagata e filifili ai—na tuu mai e le Atua le avanoa e tatou te usiusitai ai iā te ia pe leai. (Teuteronome 30:19, 20; Iosua 24:15) Peitaʻi, e sili atu le silafia e Ieova o i tatou na i lo i tatou lava. E finagalo Ieova i le mea e sili ona lelei mo i tatou, ma e mafai ona ia faatonutonuina o tatou ala. (Ieremia 10:23) Ioe, e leai se faiaʻoga, o sē e faapitoa lona tomai po o se faufautua, ua sili atu lona agavaa i lo Ieova e aʻoaʻoina i tatou i le upu moni, lea e faapotoina ai i tatou ma tatou fiafia ai foʻi.
E Faamaoni Ieova
8. E faapefea ona tatou iloa e faamaoni Ieova?
8 O le iloaina o le mea moni, e lē faapea o le a tautala ai ma le faamaoni i taimi uma. O se faaaʻoaʻoga, na filifili le Tiapolo ina ia ‘lē tu i le upu moni.’ (Ioane 8:44) E ese o ia mai iā Ieova auā o Ieova e ‘tele lona faamaoni.’ (Esoto 34:6) I le tele o taimi, ua molimau mai ai le Tusi Paia i le faamaoni o Ieova. Na faapea mai le aposetolo o Paulo “e lē mafai ona pepelo . . . le Atua” ma “e lē mafai ona tala pepelo” o Ia. (Eperu 6:18; Tito 1:2) O le faamaoni o se uiga tāua o le Atua. E mafai ona tatou faatuatuaina Ieova ma faalagolago iā te ia auā e faamaoni o ia; e lē taitai ona faasesēina e Ieova ana auauna faamaoni.
9. E faapefea ona sootaga atu le suafa o Ieova i le faamaoni?
9 Ua faailoa mai e le suafa o Ieova, o ia o se Atua faamaoni. O le uiga o lona suafa “E Gaoioi o Ia e Tusa ma Tulaga Manaʻomia.” Ua tatou iloa ai la, e faasolosolo ona Faataunuuina e Ieova ana folafolaga uma. E lē mafai e se isi lava ona faia lenā mea. E lē mafai ona taofia le faataunuuina o ana fuafuaga talu ai o Ieova o Lē e Silisili Ese. E lē gata ina faamaoni Ieova, ae ua na o ia lava e iai le mana ma le atamai e faataunuuina mea uma na fetalai i ai.
10. (a) Na faapefea ona molimauina e Iosua le faamaoni o Ieova? (e) O ā folafolaga a Ieova ua e vaai ua faataunuuina?
10 O Iosua o se tasi na molimauina mea mataʻina na tutupu, lea na faamaonia ai le faamaoni o Ieova. Na iai Iosua i Aikupito ina ua faaoo mai e Ieova mala e sefulu i lenā nuu, ma na muaʻi faailoa mai e Ieova na mala taʻitasi. E lē gata i lea, na tofo foʻi Iosua i le faataunuuga o le folafolaga a Ieova e laveaʻiina le fanauga a Isaraelu nai Aikupito ma taʻitaʻi atu i latou i le Nuu Folafolaina, atoa foʻi ma le faatoʻilaloina o ʻautau malolosi a Kanana lea na faasagatau iā i latou. A o pulapula lā goto lona soifua, na fai atu ai Iosua i toeaina o le nuu o Isaraelu: “Ua outou iloa ma o outou loto atoa, ma o outou agaga atoa, e leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou; ua taunuu uma iā te outou, ua lē iʻuvale se upu e tasi.” (Iosua 23:14) E ui e te leʻi vaaitino i vavega e pei ona sa molimauina e Iosua, ae po ua e vaai ea i le faataunuuina o folafolaga a Ieova i o tatou aso?
Ua Faailoa Mai e Ieova le Upu Moni
11. O le ā ua faaalia ai e finagalo Ieova e faailoa mai le upu moni i tagata?
11 Seʻi manatu i se matua e tele mea e na te iloaina ae e seāseā talanoa i lana fanau. Pe tatou te lē loto faafetai ea ona e lē faapena Ieova? E tele ina fesootaʻi mai ma le alofa Ieova i tagata. Ua taʻua o ia e le Tusi Paia o le ‘Aʻoaʻo’ ma ua sili o ia i lea tulaga. (Isaia 30:20) Ona o lona agalelei faifua, ua fesootaʻi mai ai Ieova i ē e lē fia faalogo iā te ia. O se faaaʻoaʻoga, na tofiaina Esekielu e talaʻi atu i tagata na silafia e Ieova, o le a lē faalogo. Na fetalai Ieova: “Le atalii e o le tagata, alu ia oe, inā alu i le aiga o Isaraelu, ma e tautala atu i aʻu upu iā te i latou.” Ona lapataʻi atu lea o Ieova: “E lē mafafai i latou ona faalogo iā te oe, auā latou te lē mafafai ona faalogo mai iā te aʻu; auā ua muaulu malō, ma loto maaa le aiga uma o Isaraelu.” E ui i le faigatā o lenā tofiga, ae na faatinoina pea ma le faamaoni e Esekielu. O le faia faapea, na ia faaalia ai foʻi le mutimutivale o le alofa o Ieova. Pe afai e faigatā le tofiga o e auauna ai ae o loo e faalagolago atu i le Atua, e mafai ona e mautinoa o le a faamalosia oe e le Atua e pei ona ia faamalosia le perofeta o Esekielu.—Esekielu 3:4, 7-9.
12, 13. O ā auala ua fesootaʻi mai ai le Atua i tagata?
12 E finagalo Ieova ia “faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.” (1 Timoteo 2:4) Na fetalai mai o ia e ala i perofeta, o agelu ma lona Alo pele o Iesu Keriso. (Eperu 1:1, 2; 2:2) Na faapea atu Iesu iā Pilato: “O le mea lenei na fanau mai ai aʻu, o le mea foʻi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni. O i latou uma lava o i le upu moni, e faalogo mai i latou i loʻu leo.” Na iā Pilato le avanoa lē laumaua e faalogo atu ai i le Alo o le Atua ma aʻoaʻo ai le upu moni i le fuafuaga a Ieova mo le faaolataga. Peitaʻi ane, e leʻi naunau Pilato i le upu moni ma e leʻi manaʻo foʻi e aʻoaʻoina o ia e Iesu. Na i lo lea, na tali atu Pilato ma le aamu: “Po o le ā le upu moni?” (Ioane 18:37, 38) Ioe, ua maumau lenā avanoa! Ae e toʻatele tagata na faalogo i le upu moni na folafolaina e Iesu. Na fetalai atu o ia i ona soo: “Amuia o outou mata, auā ua vaavaai; ma o outou taliga, auā ua faalogo.”—Mataio 13:16.
13 Na faasaoina e Ieova le upu moni e ala i le Tusi Paia, ma ua mafai foʻi ona maua e tagata uma lenā upu moni. Ua faailoa mai e le Tusi Paia le tulaga moni o mea uma. O loo faamatalaina mai ai uiga o le Atua, o ana fuafuaga ma tulafono atoa ai ma le tulaga moni o tagata. Na taʻua e Iesu i lana tatalo iā Ieova: “O lau afioga o le upu moni lea.” (Ioane 17:17) O le māfuaaga lenā e matuā lē mafaatusalia ai le Tusi Paia. Ua na o le pau lenei o le tusi e mai i le agaga o le Atua, o lē e silafia mea uma lava. (2 Timoteo 3:16) O se meaalofa matagofie mo tagata lea e tausi faapelepele i ai auauna a le Atua. O se mea lelei mo i tatou ona faitau i ai i aso taʻitasi.
Ia Pipiimau i le Upu Moni
14. O ā nisi o mea na fetalai Ieova o le ia faatinoina, ma aiseā e ao ai ona tatou talitonu iā te ia?
14 E ao ona tatou manatu mamafa i fetalaiga a Ieova o i lana Afioga. E faamaoni o ia i ana fetalaiga, ma o le a ia faia mea e tusa ai ma lona finagalo. E anoanoaʻi māfuaaga e tatou te faatuatuaina ai le Atua. E mafai ona tatou talitonu i le fetalaiga a Ieova o le a ia faaooina mai le “taui ma sui i ē ua lē iloa le Atua, ma ua lē anaana i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu.” (2 Tesalonia 1:8) E mafai foʻi ona tatou talitonu i le fetalaiga a Ieova e faapea e alofa i ē tausisi i le amiotonu, ma o le a ia tuuina atu le ola e faavavau i ē faatuatua. Na fetalai mai foʻi o le ia soloiesea le tigā, puapuaga ma le oti. Na faamamafa mai e Ieova le maufaatuatuaina o lenā folafolaga e ala i lona faatonuina o le aposetolo o Ioane e faapea: “Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia.”—Faaaliga 21:4, 5; Faataoto 15:9; Ioane 3:36.
15. O ā nisi o pepelo ua faapogaia e Satani?
15 E matuā tuufaafeagai Ieova ma Satani. E faasesē e Satani tagata na i lo le faamalamalama atu o mea iā i latou. Ina ia faataunuu lona faamoemoe o le liliuina ese o tagata mai le tapuaʻiga mamā, ua faapogaia ai e Satani le anoanoaʻi o tala pepelo. O se faaaʻoaʻoga, e manaʻo Satani e tatou te talitonu e faapea e lē o manatu mamafa mai le Atua iā i tatou ma e lē o ano mai foʻi i puapuaga o tagata. Peitaʻi ua faaalia e le Tusi, e alofa faapelepele Ieova i ana foafoaga ma e lē fiafia i le amioleaga ma mafatiaga. (Galuega 17:24-30) E manaʻo foʻi Satani e tatou te talitonu, e maumau lo tatou taimi e saʻili ai i mea faaleagaga. Ae ua faamautinoa mai e le Tusi Paia, “e lē amiolētonu le Atua, na te lē faagalogaloina la outou galuega ma le alofa ua outou faaali mai ai i lona suafa.” E lē gata i lea, ua taʻu saʻo mai e le Tusi Paia “o ia foʻi na te tauia mai o ē matuā saʻili iā te ia.”—Eperu 6:10; 11:6.
16. Aiseā e tatau ai mo Kerisiano le faaauau ona mataalia ma pipiimau i le upu moni?
16 Na tusi le aposetolo o Paulo e faatatau iā Satani e faapea: “Ua faatauasoina manatu o i latou o ē lē faatuatua e le atua o le lalolagi nei, ina neʻi pupula atu iā te i latou le malamalama o le tala lelei i le mamalu o Keriso, o ia foʻi o le faatusa o le Atua.” (2 Korinito 4:4) E pei o Eva, ua matuā ʻolegiaina isi tagata e Satani le Tiapolo. O isi ua pei o Atamu lea e ui lava e leʻi ʻolegia o ia, ae na lē usiusitai ma lona loto i ai. (Iuta 5, 11) O lea la, e matuā tāua mo Kerisiano le faaauau ona mataalia ma pipiimau i le upu moni.
E Finagalo Ieova i le “Faatuatua Faamaoni”
17. O le ā e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le finagalo malie o Ieova?
17 Talu ai e faamaoni Ieova i ona ala uma, o lea la e finagalo foʻi o ia e faamaoni ē e tapuaʻi atu iā te ia. Na tusi mai le faisalamo: “Ieova e, o ai ea e nofo i lou fale fetafaʻi? O ai ea e mau i lou mauga paia? O lē savali ma le amio saʻo, ma ua fai le amiotonu, ma tautala ma le faamaoni i lona loto.” (Salamo 15:1, 2) A taʻu le mauga paia o Ieova i tagata Iutaia na pepese i lenā pese, e mautinoa e latou te manatu i le mauga o Siona lea na aumaia ai e le tupu o Tavita le atolaau o le feagaiga, ma tuu i totonu o le fale fetafaʻi na ia faia i inā. (2 Samuelu 6:12, 17) O le mauga ma le fale fetafaʻi, na latou manatua ai le nofoaga na afio ai Ieova i se tulaga faafaatusa. O lenā nofoaga na mafai ai ona faalatalata atu tagata i le Atua ma talosagaina ai lona finagalo malie.
18. (a) O le ā e moomia pe a fia uō se tasi i le Atua? (e) O le ā o le a talanoaina i le mataupu o mulimuli mai?
18 O so o se tasi e fia uō iā Ieova, e tatau ona tautala ma le faamaoni “i lona loto,” ae lē na o le faamaoni i ana faamatalaga. E tatau i uō moni a le Atua ona faamaoni i o latou loto ma ia faaalia le “faatuatua faamaoni,” auā o gaoioiga faamaoni e tupuga mai le loto. (1 Timoteo 1:5; Mataio 12:34, 35) E lē taufaasesē uō a le Atua, ma e lē taufaaʻoleʻole foʻi auā “e matuā inosia e Ieova le tagata . . . tauʻoleʻole.” (Salamo 5:6) O loo filigā Molimau a Ieova i le lalolagi aoao ina ia faamaoni i le faaaʻoaʻo atu i lo latou Atua. O le a iloiloina lenā manatu i le mataupu o mulimuli mai.
O le a Faapefea Ona E Tali?
• Aiseā ua silafia ai e Ieova le mea moni e uiga i mea uma lava?
• O le ā ua faaalia ai e faamaoni Ieova?
• Ua faapefea ona faailoa mai e Ieova le upu moni?
• O le ā e moomia mai iā i tatou e tusa ai ma le faamaoni?
[Ata i le itulau 10]
E silafia lelei e le Atua mea uma e uiga i ana foafoaga
[Ata i le itulau 13]
O le a taunuu folafolaga uma a Ieova