Mātua e Ia Leoleo a Outou Fanau
“E ao ona e iloa lelei lau lafu.”—FAATA. 27:23.
1, 2. (a) O ā nisi o tiute tauave o se leoleo mamoe Isaraelu? (e) Ua faapefea ona faatusaina mātua i leoleo mamoe?
SA OLA leoleo mamoe i Isaraelu anamua i se olaga filigā ma pisi. E lē gata sa latou onosaia le vevela o le lā ma le mālūlū, ae sa tatau foʻi ona latou puipuia a latou lafu mai i manufeʻai ma tagata leaga. Sa vaavaaia e leoleo mamoe le lafu i taimi uma, ma togafitia so o se mamoe na maʻi pe manuʻa. Sa latou uaʻi faapitoa atu i tamaʻi mamoe, ona e vaivai ma e lē malolosi e pei o mamoe ua matutua.—Kene. 33:13.
2 Ua faatusaina mātua Kerisiano i ni leoleo mamoe, i le faaalia o uiga e tāua tele i leoleo mamoe faaletino. Ua iai i mātua le tiute tauave o le tausia aʻe o a latou fanau “i aʻoaʻiga ma apoapoaʻiga a Ieova.” (Efe. 6:4) E lē faigofie lenā tofiga, ona o loo fesagaʻi fanau ma le tele o faamatalaga pepelo a Satani, faapea o latou lava faanaunauga lē lelei atoatoa. (2 Timo. 2:22; 1 Ioa. 2:16) Pe afai e iai sau fanau, e faapefea ona e fesoasoani iā i latou? Seʻi o tatou iloilo ni vala se tolu e mafai ona e faia ina ia leoleoina ai lau fanau. Ia e iloa, fafaga ma taʻitaʻia i latou.
IA E ILOA LAU FANAU
3. O le ā le uiga o le manatu, e ao i mātua ona “iloa lelei” a latou fanau?
3 O se leoleo mamoe lelei, e na te mātauina mamoe taʻitasi ina ia faamautinoa e lē o mamaʻi. I se uiga faafaatusa, e mafai foʻi ona e faia faapea i lau fanau. Ua faapea mai le Faataoto 27:23: ʻIa iloa lelei lau lafu.’ O lea, e ao ona e mātauina gaoioiga a lau fanau, faapea o latou manatu ma faalogona. E mafai faapefea ona e taulau i le faia faapea? O se tasi o auala e sili ona lelei, o le faia lea o ni talanoaga faifai pea ma lau fanau.
4, 5. (a) O ā auala aogā e ono fesoasoani i fanau, ina ia talanoa atu ai i o latou mātua? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (e) O le ā o loo e faia ina ia faigofie ai ona talanoa atu lau fanau iā te oe?
4 O nisi mātua ua latou mātauina e faigatā ona talanoa ma a latou fanau, pe a oo ina avea ma talavou. Atonu e mumusu pe e lē faigofie i talavou ona faailoa atu o latou manatu ma faalogona. O le ā e te faia pe afai o le tulaga lenā o loo tupu i lau fanau? Nai lo o le faamalosia o lou alo e fai se talanoaga umi ma sasalu, ia taumafai e faaaogā avanoa faasamasamanoa e talatalanoa ai. (Teu. 6:6, 7) E ono manaʻomia ona e taumafai atili e tou te faifaimea faatasi. Atonu e tou te ō e savalivali pe tiʻetiʻe taavale, taaalo pe galulue faatasi e fai ni feʻau i le fale. O avanoa faasamasamanoa faapena, atonu e fesoasoani i talavou ina ia faigofie ma naunau ai e faailoa mai o latou manatu ma faalogona.
5 Ae faapefea pe afai e foliga mai e lē o fia talanoa lava lou alo? Ia taumafai se isi auala. O se faaaʻoaʻoga, nai lo o le fesili i lou alo teine pe na ā mai lona aso, ia fai atu se faamatalaga e faatatau i lou aso. Atonu o le a ia tali lelei mai ma fai mai se faamatalaga e faatatau i lona aso. A lē o lenā, ia taumafai e fesili i ai i sona manatu e faatatau i se isi mataupu, nai lo o le taulaʻi atu o le talanoaga iā te ia. E mafai ona e fesili i ai po o ā ni manatu o nisi o ana uō i le mataupu. Pe a uma, ona fesili lea i lou alo po o le ā sana fautuaga o le a fai atu i lana uō.
6. O le ā e uiga i ai le avea ma sē e avanoa e faalogo atu ma faigofie ona talanoa i ai?
6 Pe afai e ao ona talanoa atu lau fanau iā te oe, e manaʻomia la ona latou manatu iā te oe o sē e avanoa e faalogo mai ma faigofie ona talanoa i ai. Pe afai e foliga mai i taimi uma e lē maua se avanoa o mātua e talanoa ai, o le iʻuga, o le a lē talanoa atu talavou e faatatau i o latou faafitauli. Ae faapefea le avea ma sē e faigofie ona talanoa i ai? E tele isi mea e aofia ai nai lo o le tau ina faapea atu, “E mafai ona e talanoa mai i so o se taimi.” E ao ona lagona e lau fanau talavou o le a e amanaʻia o latou faafitauli, ma e te lē soona inainā iā i latou. Ua faataatia e le toʻatele o mātua se faaaʻoaʻoga lelei i lenei vala. Ua faapea mai Kayla ua 19 ona tausaga: “E mafai ona ou talanoa i loʻu tamā i so o se mea. E na te lē faasalavei mai ma faamasinoina aʻu, ae e na o le faalogo mai lava ona ia aumaia lea o se fautuaga e sili ona lelei.”
7. (a) O le ā le tulaga paleni atonu e faia e se matua pe a talanoa i le mataupu e faatatau i faigāuō? (e) E ono faapefea ona faaonoono mātua i a latou fanau e aunoa ma le iloaina?
7 E tusa lava foʻi pe talanoa i ni mataupu maʻaleʻale, e pei o faigāuō, ia faaeteete i le soona faamamafa o lapataʻiga, ma lē aʻoaʻoina ai lau fanau i le auala saʻo e taulima ai lenei mataupu. O se faataʻitaʻiga: Seʻi faapea sa e alu i se faleʻaiga, ae e iloa ane i le lisi o meaʻai e na o lapataʻiga lava e faatatau i meaʻai e onā ai. E mautinoa e te tuua lenā faleʻaiga ae alu atu i se isi faleʻaiga. Atonu o le a faapena foʻi le tali mai a lau fanau pe afai e talanoa atu iā te oe mo ni fautuaga, ae e pau lava mea e te avatu i ai o lapataʻiga malolosi. (Faitau le Kolose 3:21.) Nai lo o lea, ia taumafai e paleni. Na faapea mai le tuafafine talavou o Emily: “Pe a talanoa mai oʻu mātua e faatatau i faigāuō, e la te lē talanoa mai i se auala e foliga mai ai o se mea e leaga. E la te faamatilatila mai le olioli i le masani i se tasi ma maua se paaga faaipoipo. Ua fesoasoani lea ou te talanoa saʻoloto atu ai iā i laʻua e faatatau i lenei mataupu. Ou te manaʻo e faailoa iā i laʻua so o saʻu faigāuō, nai lo o le nanā mai iā i laʻua.”
8, 9. (a) O ā aogā o le faalogologo e aunoa ma le faasalavei atu? (e) O ā iʻuga lelei na e maua ona o le faalogologo atu i lau fanau?
8 Pe a fua i le faamatalaga a Kayla, e mafai ona iloa o oe o sē e faigofie ona talanoa i ai, e ala i lou faalogologo atu ma le onosaʻi i lau fanau. (Faitau le Iakopo 1:19.) Ua faapea mai le tinā nofo toʻatasi o Katia: “I taimi ua teʻa, e vave ona ou ita pe a talanoa mai laʻu tama teine. Ou te lē tuua i ai se avanoa e faauma mai ai lana tala o fai mai. A lē ona ou te lē o fia faalogo atu i ai, pe ou te lē o amanaʻia foʻi lana tala o fai mai. Ae i le taimi nei ua ou suia lenei uiga, ma ua suia foʻi uiga o laʻu tama. Ua sili atu ona ia gauaʻi mai i le taimi lenei.”
Ia e faalogo atu ina ia iloa i latou (Tagaʻi i le palakalafa 3-9)
9 O le tulaga foʻi lenā sa iai i le tamā iā Ronald, i lona afafine talavou. Ua faapea mai Ronald: “Ina ua ia taʻu mai iā te aʻu ua alofa i se tama i le aʻoga, o le taimi muamua sa ou matuā ita lava. Ae ina ua ou toe mafaufau i le auala na onosaʻi ma fetuutuunaʻi ai Ieova i ana auauna, na ou manatu ai loa e sili pe a tuu se avanoa i loʻu afafine e faailoa mai ai ona faalogona, a o leʻi taumafai e faasaʻo o ia. Ua ou fiafia ona na ou faia faapea! O le taimi muamua lea na ou malamalama ai i faalogona o loʻu afafine. Ina ua uma ona ia talanoa mai, sa faigofie ona ou talanoa atu iā te ia i se auala alofa. O le itu e faateʻia ai, sa ia matuā talisapaia laʻu fautuaga. Sa ia faailoa mai lona naunau moni e suia lana amioga.” O le faia o ni talanoaga faifai pea ma lau fanau, o le a e iloa lelei ai o latou manatu ma faalogona. O le a fesoasoani lenā e te faia ai se taaʻiga e sili ona lelei i filifiliga e faia e lau fanau i le olaga.a
IA FAFAGA LAU FANAU
10, 11. E faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ia aua neʻi tafetafea ese atu?
10 O se leoleo mamoe lelei, e na te iloa e mafai ona sē ese se tasi o ana mamoe mai i le lafu. Atonu e tosina atu i se laufanua e lē o mamao ese atu, ma faasolo lava ina mamao ese atu ma faaesea ai mai i le lafu. I se tulaga talitutusa, e faasolosolo mālie ona tafetafea ese atu se tamaitiiti i se ala e lamatia ai faaleagaga, ona ua maileia i aumea leaga po o faafiafiaga matagā. (Faata. 13:20) O le ā e te faia ina ia ʻalofia ai lenā tulaga?
11 Pe a aʻoaʻo lau fanau, ia vave ona gaoioi pe a e mātauina ni mea e ono faaleagaina ai. Ia taumafai e faatumauina uiga faa-Kerisiano ua iai i lau fanau, ae atonu e manaʻomia ona faamalosia atili. (2 Pete. 1:5-8) O tapuaʻiga e lē aunoa a le aiga, o le taimi sili lea ona lelei e te faia ai faapea. Ina ua faailoa mai lenei faatulagaga, na taʻua i le Faiva o le Malo o Oketopa 2008: “E faalaeiauina ulu o aiga ina ia faatino o latou tiute tauave mai iā Ieova, e ala lea i le faia o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia uigā faifai pea a le aiga.” Po o e faaaogā atoatoa lenei sauniuniga ina ia leoleoina ai lau fanau? E mautinoa e matuā talisapaia e lau fanau pe a e faamuamua le tausiaina o o latou manaʻoga faaleagaga.—Mata. 5:3; Fili. 1:10.
Fafaga lelei i latou (Tagaʻi i le palakalafa 10-12)
12. (a) Ua faapefea ona maua e talavou aogā mai i le tapuaʻiga faifai pea a le aiga? (E aofia ai le pusa “E Latou te Talisapaia.”) (e) Ua faapefea ona aogā patino lava iā te oe le tapuaʻiga a le aiga?
12 E tusa ai o aogā na maua e lo latou aiga mai i le Tapuaʻiga a le Aiga, na taʻua e le talavou o Carissa: “Ou te fiafia ona e mafai ona matou nonofo faatasi uma i lalo ma talatalanoa. A o faia faapea, e matou te faatasitasi ma atiaʻe ni mea mananaia e manatua pea. E tausisi lava loʻu tamā i la matou Tapuaʻiga a le Aiga. O se faalaeiauga le vaai atu e na te faatāua la matou Tapuaʻiga a le Aiga, ma ua fesoasoani foʻi lenā ou te faatāuaina ai. Ua atili ai ona ou faaaloalo iā te ia o loʻu tamā ma o le ulu faaleagaga.” Na faapea mai le tuafafine talavou o Brittney: “O le Tapuaʻiga a le Aiga ua atili ai ona ou māfana atu i oʻu mātua. E faaalia mai ai iā te aʻu e la te fia faalogo mai ma manatu mamafa moni lava i oʻu faafitauli. Ua fesoasoani iā i matou e avea ai o se aiga e malosi ma autasi.” E manino mai, o le fafagaina faaleagaga o lau fanau, aemaise lava e ala i le tapuaʻiga a le aiga, o le auala sili lea e avea ai oe ma leoleo mamoe lelei.b
IA TAʻITAʻIA LAU FANAU
13. E faapefea ona uunaʻia se tasi o le fanau e auauna atu iā Ieova?
13 O se leoleo mamoe lelei, e na te faaaogā se tootoo e taʻitaʻi ma puipuia ai lana lafu. O se tasi o ona sini autū, o le taʻitaʻia atu lea o ana mamoe i se “laufanua lauolaola.” (Eseki. 34:13, 14) I le avea ai o se matua, pe e lē o lou sini faaleagaga ea foʻi lenā? E te manaʻo ia taʻitaʻia lau fanau e auauna atu iā Ieova. E te manaʻo ia iai i lau fanau faalogona sa i le faisalamo, o lē na tusi e faapea: “Loʻu Atua e, ou te fiafia e fai lou finagalo, ua i totonu foʻi iā te aʻu lau tulafono.” (Sala. 40:8) O talavou e iai lenei lagona, o le a tuuina atu o latou ola iā Ieova ma papatisoina. E lē taumatea e tatau ona latou uia lenei laasaga, pe afai ua lava lo latou matutua e faia ai lenā filifiliga, ma iai se faanaunauga moni e auauna iā Ieova.
14, 15. (a) O le ā le sini e tatau ona iai i mātua Kerisiano? (e) Aiseā e ono faaalia mai ai e se talavou le masalosalo e faatatau i le tapuaʻiga moni?
14 Ae faapefea pe afai e foliga mai e lē o agaʻigaʻi i luma faaleagaga lau fanau, pe e oo lava foʻi ina fesiligia o latou talitonuga? Ia taumafai e tāmau iā i latou le alofa mo Ieova ma talisapaia mea uma ua ia faia. (Faaa. 4:11) Pe a oo mai le taimi e latou te faia ai faapea, o le a mafai ona latou filifili e tapuaʻi atu iā Ieova.
15 Ae faapefea pe afai ua amata ona faaalia e lau fanau le masalosalo? E faapefea ona e leoleoina ma fesoasoani iā i latou ia iloa, o le auauna iā Ieova o le auala sili lea o le olaga, ma o le a latou maua ai le fiafia tumau? Ia taumafai e iloa po o le ā tonu le pogai ua latou masalosalo ai. O se faaaʻoaʻoga, pe e moni e lē ioe lou atalii i aʻoaʻoga o le Tusi Paia, po o le mea e na te lē o mautinoa i le auala e tali atu ai i omiga mai i ana aumea? Pe e moni e faafaigatā i lou alo teine ona talia le atamai o tapulaa a le Atua, po o le mea e na te lagona le tuua toʻatasi pe e ese mai i isi?
Taʻitaʻia i latou (Tagaʻi i le palakalafa 13-18)
16, 17. O ā auala e ono fesoasoani ai mātua i a latou fanau, ina ia fai le upu moni ma a latou meatotino?
16 Po o le ā lava le māfuaaga, e mafai ona e fesoasoani i lou alo ia aveesea so o se pogai o ona masalosaloga faaleagaga. E faapefea? O se tasi o fautuaga ua iloa e le toʻatele o mātua le aogā, o le iloa lea o manatu o a latou fanau e ala i le fesili i ai: “O ā ni ou faalogona e faatatau i le avea ma Kerisiano? O ā ni aogā ua e iloa e maua mai ai? O ā taumafaiga e manaʻomia ona e faia? Pe e te manatu e sili mamao atu aogā ua tatou maua i le taimi nei, ma faamanuiaga ua folafola mai i le lumanaʻi, pe a faatusatusa i taumafaiga e manaʻomia ona fai? E faapefea?” E tatau ona e fai atu na fesili i au oe lava upu, ma i se auala agalelei ma naunau, ae e lē i se auala e pei oe o se tagata suʻesuʻe. Atonu e te lua talanoaina le Mareko 10:29, 30. E ono mananaʻo nisi talavou e tusi i lalo o latou manatu i ni vaega se lua. O le tasi itu e tusi ai taumafaiga e manaʻomia ona fai, a o le isi itu o aogā e maua mai ai. O lenei auala atonu o le a e iloa ai so o se faafitauli, ma fesoasoani ai iā i latou ia foʻia. Pe afai e manaʻomia ona tatou suʻesuʻeina ma tagata fiafia tusi o le Aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma le ʻAlofa o le Atua,’ ua sili atu la ona manaʻomia ona tatou suʻesuʻeina nei tusi ma a tatou fanau! Po o e faia faapea?
17 Mulimuli ane, e tatau ona faia e lau fanau se filifiliga po o ai e latou te auauna i ai. Aua neʻi manatu e teʻi lava ua latou maua le faatuatua e aunoa ma ni taumafaiga. E tatau ona fai le upu moni ma a latou meatotino. (Faata. 3:1, 2) Pe afai e foliga mai o loo faigatā i se tamaitiiti ona faia faapea, ia toe talanoaina mataupu faavae. Fesoasoani i lou alo ia talanoa mai e ala i le mafaufau i fesili nei: “E faapefea ona ou iloa o loo soifua le Atua? O le ā ua faatalitonuina ai aʻu e faatāua moni lava e le Atua aʻu? Aiseā ou te talitonu ai e aogā moni lava tapulaa a Ieova mo loʻu lelei?” Ia faaalia atu o oe o se leoleo mamoe lelei, e ala i le taʻitaʻia ma le onosaʻi o lou alo po o lau fanau, i le faamaonia atu o ala o Ieova o le ala sili lea o le olaga.c—Roma 12:2.
18. E mafai faapefea ona faaaʻoaʻo mātua iā Ieova le Leoleo Mamoe Silisili?
18 O Kerisiano moni uma lava e mananaʻo ia faaaʻoaʻo i le Leoleo Mamoe Silisili. (Efe. 5:1; 1 Pete. 2:25) E ao i mātua ona iloa lelei la latou lafu, o a latou fanau pele, ma fai mea uma e latou te mafaia e taʻitaʻia atu ai i latou i faamanuiaga ua saunia mai e Ieova mo i latou. A o le sili o na mea uma, ia leoleo lau fanau e ala i le faaauau ona tausia aʻe i latou i le ala o le upu moni!
a Mo nisi fautuaga, tagaʻi i Le Olomatamata o Aokuso 1, 2008, itulau e 10-12.
b Mo nisi faamatalaga, tagaʻi i le mataupu “Tapuaʻiga a le Aiga—E Tāua Tele mo le Faasaoina!” i Le Olomatamata o Oketopa 15, 2009, itulau e 29-31.
c O loo talanoaina atili lenei vala i Le Olomatamata o Fepuari 1, 2012, itulau e 18-21.