Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • wp17 Nu. 4 itu. 4-7
  • Le Manatu o le Tusi Paia e Uiga i le Ola ma le Oti

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Manatu o le Tusi Paia e Uiga i le Ola ma le Oti
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2017
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • LE AʻOAʻOGA A LE TUSI PAIA
  • FAATUPULAʻIA SE AʻOAʻOGA FAAPAUPAU
  • ʻE TUUSAʻOLOTO OUTOU E LE UPU MONI’
  • O Faapeī le Malosi o Lou Talitonuga i le Toetu?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Lau Vaaiga i le Solu e Aafia ai Lou Ola
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Pe Ola Pea le Solu pe a Mavae le Oti?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Se Faamoemoe e Sili Atu Ona Lelei mo le Solu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2017
wp17 Nu. 4 itu. 4-7
Se tino maliu i totonu o se tuugamau

MATAUPU AUTŪ | O LE Ā LE MANATU O LE TUSI PAIA E UIGA I LE OLA MA LE OTI?

Le Manatu o le Tusi Paia e Uiga i le Ola ma le Oti

E tatou te aʻoaʻoina mai i le tala o le foafoaga o loo i le tusi o Kenese, na faatonuina e le Atua le uluaʻi tagata o Atamu: “E mafai ona e ʻai i laau uma o le faatoʻaga ma e maʻona ai. A o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, aua neʻi e ʻai ai, auā o le aso e te ʻai ai, e te oti ai lava.” (Kenese 2:16, 17) O le faigofie ma le manino o lenā faatonuga, ua faaalia ai pe ana usitaʻi Atamu, semanū e lē oo le oti iā te ia ae faaauau pea ona ola i le faatoʻaga o Etena.

Atamu ma Eva ina ua matutua

Peitaʻi nai lo o le filifili e usitaʻi ma ola e faavavau, na filifili Atamu e lē usitaʻia le faatonuga a le Atua ma ʻai le fua o le laau na faasāina, ina ua avatu e lana avā o Eva iā te ia. (Kenese 3:1-6) O loo tatou aafia pea i āuga o lenā gaoioiga lē usiusitaʻi i aso nei. Na faamatalaina e le aposetolo o Paulo e faapea: “E pei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) O lenā “tagata e toʻatasi” o Atamu. Ae o le ā lenā agasala, ma aiseā na iʻu atu ai i le oti?

O le agasala, o le gaoioiga lea sa faia e Atamu o le lē usiusitaʻi ma le loto iai, po o le solia o le tulafono a le Atua. (1 Ioane 3:4) O le iʻuga o le agasala o le oti, e pei o le fetalaiga a le Atua iā Atamu. Pe ana usiusitaʻi pea Atamu ma i latou e tupuga mai iā te ia i le faatonuga a le Atua, semanū e lē oo iā i latou le agasala ma le oti. E leʻi foafoaina e le Atua tagata ina ia feoti, ae na ia foafoaina i latou ina ia ola e faavavau.

E lē fesiligia le mea moni ʻua oo mai le oti i tagata uma’ e pei ona taʻua i le Tusi Paia. Ae pe e iai se vaega o i tatou e ola pea pe a tatou feoti? O le toʻatele e tali mai e iai se vaega o i tatou e taʻua o le agaga e ola pea. Peitaʻi, e tusa lenā ua fai atu na pepelo le Atua iā Atamu. I le ā le itu? Auā afai e iai se vaega o i tatou e ola pea i se isi nofoaga pe a tatou feoti, ona lē avea lea o le oti ma iʻuga o le agasala e pei ona taʻua e le Atua. Ua faapea mai le Tusi Paia: ʻE lē mafai ona pepelo le Atua.’ (Eperu 6:18) O le mea moni, o Satani lea na pepelo iā Eva ina ua ia fai atu: “E lua te lē oti lava.”​—Kenese 3:4.

Ua lāgā ai la le fesili, Pe afai e faavae mai i se pepelo le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga pe a oti le tagata, o le ā la le mea e tupu i le tagata pe a oti?

LE AʻOAʻOGA A LE TUSI PAIA

Ua faapea mai le tala o le foafoaga i le tusi o Kenese: “Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata mai i le efuefu o le eleele, ma feula i ona pogaʻiisu le mānava ola, ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola.” O le faaupuga “tagata ola” ua faaliliu mai i le upu Eperu ne’phesh, o lona uiga o se foafoaga e mānava.​—Kenese 2:7.

Ua faailoa manino mai i le Tusi Paia e leʻi foafoaina tagata ma se agaga e ola pea pe a latou feoti. Nai lo o lea, o tagata taʻitoʻatasi o le “tagata ola.” O le māfuaaga lenā e tusa po o le ā le vaega o le Tusi Paia e te saʻili i ai, e te lē maua lava se faaupuga “e ola pea le agaga pe a oti le tagata.”

Talu ai e lē o taʻua i le Tusi Paia e iai i tagata se agaga e ola pea pe a latou feoti, aiseā ua aʻoaʻoina ai i le tele o lotu lenei aʻoaʻoga? E maua le tali pe a iloiloina talitonuga o Aikupito anamua.

FAATUPULAʻIA SE AʻOAʻOGA FAAPAUPAU

Na taʻua e Herodotus o se tagata Eleni e faamatalaina talafaasolopito na ola i le 2,500 tausaga ua mavae, o tagata Aikupito o “tagata muamua ia na lagolagoina le ola pea o le agaga pe a oti le tagata.” O le isi aganuu anamua na talitonu i lenā manatu, o tagata Papelonia. E oo ane i le taimi na pulea ai e Alesana le Sili ia Sasaʻe Tutotonu i le 332 T.L.M., ua faaauiluma e tagata faifilosofia Eleni lea aʻoaʻoga, ma e leʻi umi ae salalau atu i le emepaea atoa o Eleni.

E tusa po o le ā le vaega o le Tusi Paia e te saʻili i ai, e te lē maua lava se faaupuga “e ola pea le agaga pe a oti le tagata”

I le uluaʻi senituri T.A., na aʻoaʻoina ai e ni vaega faalotu lauiloa e lua i Iutaia, o le ʻau Esene ma le ʻau Faresaio, pe a oti le tagata e ola pea lona agaga. Ua taʻua i le The Jewish Encyclopedia: “Na aʻoaʻoina e tagata Iutaia le talitonuga o le ola pea o le agaga mai i manatu o tagata Eleni aemaise lava filosofia a Plato.” I se tulaga talitutusa, na taʻua e Josephus, o se tagata Iutaia e faamatalaina talafaasolopito na ola i le senituri muamua, o lenei aʻoaʻoga e lē faavae mai i Tusitusiga Paia. Nai lo o lea, na ia faasino atu lea aʻoaʻoga i “le talitonuga o atalii o Eleni,” lea na ia manatu i ai o se tuufaatasiga o ni talafatu na fafau aʻe e a latou tusitala.

A o faatupulaʻia pea le aafiaga o le aganuu Eleni, na taliaina ai e i latou ua faapea mai o Kerisiano lenei aʻoaʻoga faapaupau. Pe a fua i le faamatalaga a Jona Lendering o se tagata e faamatalaina talafaasolopito, “O le talitonuga a Plato e faapea sa iai o tatou agaga i se nofoaga e sili atu ona lelei, ae o lea ua iai nei i se lalolagi sili ona leaga, na faigofie ai ona tuufaatasi filosofia a Plato ma le faa-Kerisiano.” O le iʻuga, na taliaina le aʻoaʻoga faapaupau o le ola pea o le agaga i le lotu “Kerisiano” ma avea o se vaega autū o ona talitonuga.

ʻE TUUSAʻOLOTO OUTOU E LE UPU MONI’

I le uluaʻi senituri na aumaia ai e le aposetolo o Paulo lenei lapataʻiga: “Ua taʻutino mai e le agaga paia e faapea, i se taimi mulimuli ane e paʻuʻū ese ai nisi mai i le faatuatua, ae matuā uaʻi atu i upu taufaasesē mai agaga ma aʻoaʻoga a temoni.” (1 Timoteo 4:1) Maʻeu le moni o nei upu! O le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga, o se tasi lea o faaaʻoaʻoga o “aʻoaʻoga a temoni.” E lē lagolagoina e le Tusi Paia, ae e faavae mai i lotu faapaupau ma filosofia anamua.

Ae o se tulaga e fiafia ai, na fetalai Iesu: “E iloa e outou le upu moni, e tuusaʻoloto foʻi outou e le upu moni.” (Ioane 8:32) O le mauaina o le poto saʻo e faatatau i le Tusi Paia, ua tuusaʻoloto ai i tatou mai i aʻoaʻoga ma gaoioiga e lē faamamaluina ai le Atua, lea e faatāua e le tele o lotu i le lalolagi. E lē gata i lea, o le aʻoaʻoga moni i le Afioga a le Atua, ua tuusaʻoloto ai i tatou mai i le saisaitia i tū ma aga, faapea faiga faataulāitu e fesootaʻi atu i le oti.​—Tagaʻi i le pusa “O Fea o Iai Ē ua Maliliu?”

E leʻi finagalo Lē na foafoaina i tatou ina ia ola tagata mo na o le 70 pe 80 tausaga i le lalolagi, ona mulimuli ane lea ola e faavavau i le lagi po o se nofoaga o agaga. O lana fuafuaga sa iai mai lava i le amataga, o le ola lea e faavavau o tagata i le lalolagi o ni ana fanau usiusitaʻi. O lea fuafuaga o se faailoaga o le alofa o le Atua mo tagata, ma e lē mafai ona suia. (Malaki 3:6) Ua faamautinoa mai e le faisalamo: “E fai lava le lalolagi mo ē e amiotonu, e nonofo ai pea i latou e oo i le faavavau.”​—Salamo 37:29.

Mo nisi faamatalaga i le manatu o le Tusi Paia e uiga i le ola ma le oti, tagaʻi i le mataupu e 6 o le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? lomia e Molimau a Ieova. E maua foʻi i le www.pr2711.com/sm, pe faaaogā foʻi lenei code.

Pe e Mafai Ona Ola e Faavavau Tagata?

I ni nai tausaga ua mavae, na maua ai e tagata suʻesuʻe ni laau e ola i lalo o le sami, lea e latou te manatu ua faitau afe tausaga le umi na ola ai, atonu e sili atu ona umi nai lo o se isi lava mea i le lalolagi. O nei laau e mai i le ituaiga Posidonia oceanica, o se ituaiga o mutia sami lea e ufitia ai le alititai o le Metitirani i le va o Sepania ma Kuperu.

Pe afai e mafai e laau ona ola mo lenā taimi umi, e faapefea la tagata? E manatu nisi saienitisi o ē e suʻesuʻeina le umi e ola ai le tagata, e telē le avanoa e mafai ona faaopoopo ai le umi e ola ai se tasi. O se faataʻitaʻiga, o loo faamatala auʻiliʻili i se tusi e faatatau i le umi e ola ai se tasi, “le tele o metotia fou i le alualu i luma o saʻiliʻiliga faasaienisi” i lenā mataupu. Peitaʻi e oo mai i le taimi nei, e leʻi iai lava se aafiaga o saʻiliʻiliga faasaienisi i le umi e ola ai se tagata.

E ui i lea, e lē faalagolago le faamoemoe o le ola e faavavau i le faasaienisi i aso nei. Ua faasino atu le Tusi Paia i Lē na foafoaina i tatou o Ieova le Atua e faapea: “Auā o loo iā te oe le puna o le ola.” (Salamo 36:9) Na tatalo atu foʻi Iesu Keriso iā te ia: “O le ola e faavavau foʻi lenei, ia latou iloa oe, le Atua moni e toʻatasi, atoa ma lē na e auina mai, o Iesu Keriso.” (Ioane 17:3) O le mea moni, o le a tauia a tatou taumafaiga ina ia iloa ma faafiafia Ieova le Atua ma lona Alo o Iesu Keriso, i faamanuiaga e faavavau.

Mutia sami

E talitonu tagata suʻesuʻe ua faitau afe tausaga le umi na ola ai nei ituaiga o mutia sami

O FEA O IAI Ē UA MALILIU?

Toe faatūina e Iesu Lasalo

O le tali faigofie, ua faapea mai le Tusi Paia o loo i le tuugamau ē ua maliliu ma o loo faatalitali i le taimi o le toetū. (Ioane 5:28, 29) E latou te lē o lagona se tigā pe mafatia foʻi, auā “o ē ua oti, latou te lē iloa se mea.” (Failauga 9:5) I ana aʻoaʻoga, na faatusa ai e Iesu le oti i le moegase. (Ioane 11:11-14) O lea, e leai se māfuaaga e tatou te fefefe ai iā i latou ua momoe i le oti, pe faafiafia i latou e ala i le avatu i ai o ni taulaga. E lē mafai ona latou fesoasoani mai pe faia se mea e tatou te afāina ai, talu ai “e leai se galuega, po o ni fuafuaga, po o le poto, po o le atamai i le Tuugamau.” (Failauga 9:10) Peitaʻi e ala i le toetū, o le a soloiesea ai e le Atua le oti e faavavau.​—1 Korinito 15:26, 55; Faaaliga 21:4.

Māfuaaga e Maufaatuatuaina ai le Tusi Paia

E mafai ona tatou maufaatuatuaina atoatoa faamatalaga o loo i le Tusi Paia. Aiseā? Seʻi iloilo manatu nei:

  • Se peni laau ma se vaitusi

    E Tutasi Lē na Tusia: E faia aʻe le Tusi Paia i se tuufaatasiga o ni tusi e 66, ia na tusia e ni tagata e pe ā ma le 40 i se vaitaimi e silia ma le 1,600 tausaga, e amata mai i le 1513 T.L.M. e oo i le pe tusa o le 98 T.A. E ui i lea, e lē feteenaʻi ma e matuā manino faamatalaga o loo iai. Ua faamaonia mai ai o Lē na tusia o le Atua e ona le malosi uma lava. Na ia faailoa mai faamatalaga i tagata na tusiaina.

  • Se poutū

    E Saʻo Aʻiaʻi Talafaasolopito: O mea o loo faamauina i le Tusi Paia e ōgatusa atoatoa ma mea moni na tutupu i le talafaasolopito. Ua taʻua i le tusi A Lawyer Examines the Bible: “A o faaeteete tala e uiga i faiga alofa, tala o le vavau ma talafatu i le faamatalaina o mea na tutupu i se nofoaga mamao ma i ni taimi e lē mailoa, . . . ae ua matuā taʻu saʻo mai e tala o le Tusi Paia iā i tatou le aso ma le nofoaga tonu na faia ai mea o loo talanoaina.”

  • Se atoma

    E Saʻo Aʻiaʻi Faamatalaga Faasaienisi: O le Tusi Paia e lē o se tusi faasaienisi, ae pe a talanoaina mataupu faasaienisi e faaalia i le Tusi Paia faamatalaga e saʻo aʻiaʻi, a o leʻi taitai oo i le taimi e faamaonia ai e le faasaienisi. O se faataʻitaʻiga i le Levitiko mataupu e 13 ma le 14, o loo faamatala auʻiliʻili mai ai tulafono na tuu atu i le fanauga a Isaraelu i le tumamā ma le puipuia mai i faamaʻi, a o leʻi taitai iloa e tagata mea e faatatau i siama ma le pepesi o faamaʻi. O loo faamatalaina foʻi i le Tusi Paia le lalolagi e lapotopoto ma e leai se mea o tautau ai, o ni faamatalaga moni na faatoʻā malamalama i ai le faasaienisi i senituri mulimuli ane.​—Iopu 26:7; Isaia 40:22.

Ua na o ni nai faataʻitaʻiga ia e faamaonia ai le saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia ina ua faapea mai: “O Tusitusiga Paia uma e mai i le agaga o le Atua, ma e aogā e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faasaʻo ai mea, e faatonu ai i le amiotonu.”​—2 Timoteo 3:16.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga