Tausia o Mea a le Matai
1 I taimi o le Tusi Paia, sa umia ai e se auauna tausi mea se tofiga e matuā maufaatuatuaina. Na tuuina atu e Aperaamo se galuega i lana auauna tausi mea o le sailia lea o se avā ma lona atalii o Isaako. (Kene. 24:1-4) I lea, sa tuu atu ai i le auauna tausi mea se tiute tauave ina ia faamautinoa ua faaauauina le gafa o Aperaamo. Maeu se tiute tauave! E lētioa ona faapea mai le aposetolo o Paulo: “E suesueina i auauna tausi mea ina ia iloa ai le tagata ua faamaoni”!—1 Kori. 4:2.
Matafaioi o se Tausi Mea Kerisiano
2 O nisi o vala o le faiva faa-Kerisiano o loo faamatalaina i le Tusi Paia e faapea, o ni matafaioi tausi mea. Mo se faaaoaoga, na talanoa atu le aposetolo o Paulo i tagata Efeso e uiga i ‘le matafaioi o le tausia o mea o le alofa tunoa o le Atua ua tuuina mai ia te au mo outou.’ (Efe. 3:2; Kolo. 1:25) Sa ia manatu i lona tofiga o le molioo atu o le tala lelei i nuu ese e avea o se matafaioi a le auauna tausi mea ma e tatau ona ia taulimaina ma le faamaoni. (Galu. 9:15; 22:21) Na tusi atu le aposetolo o Peteru i ona uso faauuina: “Ia outou talimālō o le tasi i le tasi ma le lē muimui. E tusa ma le eseese o meaalofa ua maua e tagata taitoatasi, ia faaaogā lea e auauna atu ai le tasi i le tasi i le avea o ni auauna tausi mea lelei o le alofa tunoa o le Atua ua faaalia i auala eseese.” (1 Pete. 4:9, 10, NW; Epe. 13:16) Po o ā lava mea faaletino na maua e na Kerisiano i le uluai senituri, na maua ona o le alofa tunoa o Ieova. O le mea lea, sa avea ai i latou o ni auauna sa tausia na mea ma sa manaomia ona faaaogā na mea i se auala faa-Kerisiano.
3 O le manatu foi lena o loo iai i Molimau a Ieova i aso nei e uiga i mea. Ua uma ona tuuina atu i latou lava ia Ieova le Atua ma manatu ai i mea uma o ia i latou—o o latou ola, lo latou malosi faaletino, o a latou mea faitino e faapea—o fua o le ‘alofa tunoa o le Atua ua faaalia i auala eseese.’ Ona o ni auauna tausi mea lelei, ua latou lagona ai lo latou nofo aitalafu ia Ieova le Atua e tusa ma le auala o loo latou faaaogaina ai nei mea. E faaopoopo i nei mea, ua tuuina atu foi ia i latou le malamalama o le tala lelei. O lenei foi mea, o se mea tausi ua latou faanaunau e faaaogā i se auala aupito sili ona lelei e mafai ai: ina ia faalauiloa atu ai le suafa o Ieova ma fesoasoani ai i isi ina ia maua le malamalama o le upu moni.—Mata. 28:19, 20; 1 Timo. 2:3, 4; 2 Timo. 1:13, 14.
4 Ua faapefea ona faamatuu atu e Molimau a Ieova o latou tiute tauave i le avea o ni auauna tausi mea? Ua faaalia i le lipoti faaletausaga e faapea, i le na o le tausaga lava ua mavae i le lalolagi aoao, na latou faaaluina ai le sili atu i le tasi le piliona itula i le talaʻia o le “tala lelei o le malo” ma faia suesuega faale-Tusi Paia e sili atu i le 4,500,000 ma tagata fiafia i aiga. (Mata. 24:14) O lo latou faamaoni e avea o ni auauna tausi mea a Ieova sa faaalia foi e ala i lo latou faia ma le matamau o ni meaalofa tauofo i le galuega i le lalolagi aoao ma lagolagosua ai i le fausiaina o Maota o le Malo i o latou atunuu, e ala i le faaalia o lo latou agaga talimalo i ovasia femalagaai ma isi, ma e ala i lo latou agalelei uigaese ia i latou o loo matuā manaomia se fesoasoani—e pei o i latou na aafia i fetauaiga. I le avea o se vaega, ua tausia lelei ai e Kerisiano moni mea a le Matai.
‘Le Auauna Tausi Mea Faamaoni, o Lē e Mafaufau’
5 O le iai o le matafaioi o se auauna tausi mea, e lē na o tagata taitoatasi e faia, ae e faia foi e le faalapotopotoga atoa. Na taʻua e Iesu le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i le lalolagi ‘o le auauna tausi mea faamaoni, o lē e mafaufau.’ (Luka 12:42) O le tiute tauave a lenei ‘auauna tausi mea faamaoni’ o le saunia lea ‘o meaai’ ma e taimua i le talaʻiina atu o le tala lelei i atunuu uma lava. (Faaa. 12:17) I le fesootai atu ma lenei mea, o le vasega o le auauna tausi mea faamaoni, o loo fai mona sui le Vaega Pule, ua ia i latou se tiute tauave mai le Atua o le vaavaaia lelei lea o ana mea faaletino ma “taleni” faaleagaga. (Mata. 25:15) Ina ia ogatusa ma le faaaoaoga a le ‘auauna tausi mea faamaoni,’ ua faia ai e lālā taitasi taumafaiga uma ina ia faaaogā i se auala talafeagai meaalofa uma tau tupe, ina ia faalautele ai manaoga o le Malo. O na meaalofa uma ua aumaia i se agaga maufaatuatuaina, ma ua iai le tiute tauave i le “auauna tausi mea faamaoni, o lē faautauta” ina ia faamautinoa ua faaaogaina na mea e tusa ai ma le fuafuaga na faia ai ma ua taulimaina ma le atamai, ia pulea lelei , ma ia maua ai ni iuga lelei.
6 O se faaaoaoga o le faaaogaina i se auala atamai o meaalofa tauofo ua iloa lea i le faatuputeleina o le galuega tau i fale lomitusi a Molimau a Ieova i le faagasologa o lona 20 o senituri. O le tufaina atu o Tusi Paia faapea ma lomiga faale-Tusi Paia—o mekasini, tusi, polosiua, tamaitusi, sāvali, ma Tala o le Malo—ua faia ai se vaega tele i le faasalalauina atu o “le tala lelei” i nei “aso e gata ai.” (Mare. 13:10; 2 Timo. 3:1) Ma o le mekasini o Le Olomatamata ua avea o se meafaigaluega sili i le aauina atu pea ‘o meaai i ona itu aso e tatau ai’ i “le aiga o le Atua” ma a latou aumea, le “motu o tagata e toatele” o “isi mamoe.”—Mata. 24:45; Efe. 2:19; Faaa. 7:9; Ioa. 10:16.
7 I le taimi muamua, o lomiga uma lava a Molimau a Ieova na saunia e ala i pisinisi a fale lomitusi. Ae i le faagasologa o tausaga o le 1920, na faia ai se filifiliga e faapea, o le a sili atu ona lelei ma aogā faaleagaga pe a lolomia e auauna a Ieova a latou lava lomiga. I le amataina i se auala faatauvaa i le 1920, na tuputupu mālie aʻe ai le galuega o le lolomiina o tusi i Brooklyn, Niu Ioka, seia oo ina matuā telē. E oo atu i le 1967, ua aofia ai poloka o oganuu e fa i fale lomitusi. Sa faia foi fale lomitusi i isi atunuu, ae o le tele lava o na fale, na taofia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
8 Ae peitai, o le tele lava o le galuega lomitusi i le Iunaite Setete sa faatuputeleina, sa lē lava le telē mo le tautuaina o le lalolagi aoao. O lea la, i tausaga mulimuli ane ina ua mavae le taua, na faatutūina ai ni fale lomitusi, po ua uma foi ona faagaoioia nisi i le tele o isi atunuu, e aofia ai Aferika i Saute, Egelani, Eleni, Siamani i Sisifo, Suisilani, Tenemaka, ma Kanata. I le amataga o vaitausaga na amata mai i le 1970, ua faaopoopo atu i ai ma Ausetalia, le Atu Filipaina, Iapani, Finilani, Ghana, Nigeria, ma Pasili. Ua saunia foi e nisi o nei atunuu tuufaatasiga o tusi. I le amataga foi o tausaga na amata mai le 1970, na toleniina ai misionare i Kiliata i le matātā o le lolomiina o tusi ma aauina atu ai i latou i nisi o nei atunuu e fesoasoani i uso i faapotopotoga i na atunuu i le galuega tau i le lolomiina o tusi.
9 I le faagasologa o vaitausaga na amata mai i le 1980, na ausia ai e nisi o atunuu na lolomia ai mekasini se tumutumuga fou e 51.a Maeu se faaaogaina lelei o mea a le Matai ua maua ai nei iuga lelei uma! Maeu se faamaoniga malosi e iloa ai le faatuputupulaia o le galuega o le Malo! Ma maeu se molimau malosi i le lagolagosua matamau a le faitau miliona o Molimau a Ieova ‘o ē o loo āva ia Ieova i a latou oa’! (Faata. 3:9) I lea, ua faamaonia ai i latou lava o ni auauna tausi mea lelei i mea ua faamanuiaina ai i latou e Ieova i auala eseese.
Se Suiga o Mea ua Uaʻi Atu i Ai
10 I vaitausaga na amata mai i le 1970 ma le amataga o tausaga na amata mai i le 1980, na matuā telē ni agaigai i luma na faia i le poto tau i le lolomiina o tusi, ma na faaaogā ai e Molimau a Ieova ni tomai e sili ona fou i le lolomiina o tusi. I le taimi muamua atu, sa latou faaaogā ai le ituaiga o auala tuai sa lolomiina ai tusi. Sa auaumālie ona suia lenei faiga a o latou aʻoaʻoina le auala fou faaonaponei e lolomiina ai tusi. O le iuga, ua saunia mai ai lomiga matagofie ma ata felanulanuai, nai lo ata e na o le lua lanu (uliuli ma se isi lanu) lea sa faia e masini lomitusi tuai. E lē gata i lea, o le poto faakomepiuta, ua suia ai le gaoioiga atoa e muai fai i le lolomiina o tusi (sauniuniga mo le lolomiina). Na faia ai e Molimau a Ieova se polokalame ua taʻua o le MEPS, o se faiga faakomepiuta lea ua mafai nei ona lomia ai lomiga i le taimi lava e tasi i gagana eseese e sili atu i le 370. E leai lava se faiga lomitusi faapisinisi e tutusa ma le MEPS i le tulaga o loo faagaoioiga ai i le matuā tele o gagana.
11 Ona o le fesoasoani o le malamalama faakomepiuta o le MEPS ma le faaaogaina o isi metotia fou faapena e pei o le E-mail (electronic mail), ua maua ai foi se isi laasaga tele e saunia ai meaʻai faaleagaga i ona itu aso e tatau ai. Talu ai nei, o le faaaogaina o auala tuai e lolomiina ai tusi, o mekasini uma sa faaliliuina mai i le gagana Peretania, sa tuai ona maua pe ā ma ni masina mulimuli ane, i nisi taimi o se tausaga atoa e tuai ai. I le taimi nei, ua maua faatasi ai Le Olomatamata i gagana eseese e 115, ma le Ala Mai! i gagana e 62. O le uiga o lenei mea e faapea, i le lalolagi aoao e sili atu i le 95 pasene o i latou e auai i le Suesuega o Le Olomatamata a Molimau a Ieova i vaiaso taitasi, e suesueina le mataupu lava lea e tasi i le taimi foi e tasi. Maeu se faamanuiaga o lenei mea! E mautinoa lava o le faaaogaina lelei lea o mea a le Matai, ina ia faaaogā i lena poto fou uma faaonaponei!
Manaoga Eseese Faalefaalapotopotoga
12 O nei faiga fou i le lolomiina o tusi, ua suia ai manaoga faalefaalapotopotoga i le faagaoioiga o fale lomitusi o Molimau a Ieova i le lalolagi aoao. E sili atu ona vave le faiga fou o le (web) i le lolomiina o tusi nai lo o le faiga tuai, ae e sili atu foi ona taugata. O faiga faakomepiuta o loo faagaoioia ai le galuega e pei ona taʻua, e pei o le tusiaina, faaliliuina, tusia o ata, ma le faatulagaina o tusitusiga ma ata (graphics), e ui ina ofoina mai ai ni vaaiga e sili atu nai lo o faiga tuai, ae e sili atu foi ona taugata. E lei pine lava ae ua iloa e lē o toe taugofie le lomiaina o mekasini i gagana a atunuu eseese e 51. I lea, i vaitausaga na amata mai i le 1990, na toe iloiloina ai tulaga o mea e le “auauna tausi mea faamaoni.” O le ā le faaiuga na faia?
13 Na faaalia i suesuega e faapea o “mea manaomia” ua foaiina mai e Molimau a Ieova ma a latou uo, o le a sili atu ona aogā lelei pe afai e tuufaatasia le galuega o le lolomiina o tusi. O lea sa faasolosolo mālie ai ona faaitiitia le aofai o lālā e lolomiina ai tusi. Ua lolomiina ai i Siamani ia mekasini ma lomiga mo le tele o atunuu i Europa i Sasaʻe ma Sisifo, e aofia ai ma nisi o atunuu sa faia o latou lava fale lomitusi i le taimi muamua. O Italia o loo sapalai atu ai mekasini ma tusi mo isi vaega o Aferika ma Europa i saute i sasaʻe, e aofia ai Eleni ma Alapania. I Aferika, ua lolomia ai mekasini mo na o Nigeria ma Aferika i Saute. E iai foi isi tuufaatasiga faapena o loo faia i le lalolagi aoao.
Vala e Fuafua i Ai
14 E oo atu ia Iulai i le 1998, o le a lē toe lolomiina ai mekasini i nisi o atunuu o Europa, e aofia ai Eleni, Oseteria, Falani, Suisilani, Tenemaka, ma Holani. O le avega o le lolomiina o lomiga i Europa o le a faia i Italia, Finilani, Peretania, Sepania, Siamani, ma Suetena. I lenei itu, o le a alofia ai le faaalu lē tatau o tupe ae faaaogā meaalofa i se auala e sili atu ona lelei mo le galuega i le lalolagi aoao. Na faapefea ona filifilia po o fea atunuu o le a faaauau ona avea ma nofoaga e lolomiina ai lomiga a o fea o le a taofia? I le ogatusa ma lona tofiga ia tausia ma le atamai mea a le Matai, na fuafuaina ai ma le faaeteete e “le auauna tausi mea faamaoni” le aogā o le lolomiina o lomiga i nofoaga taitasi.
15 O le mafuaaga tatau ua lē toe faaauauina ai ona lomia tusi i nisi atunuu ae tuufaatasia i isi atunuu, sa aogā. O le lolomiina o lomiga i le tasi atunuu mo isi atunuu, ua sili atu ona fetaui ma ua faaaogā lelei ai ia mea faigaluega taugata. O le lolomiina la o tusi, ua faia nei i atunuu e maulalo ai le tau o le lolomiina o lomiga, e maua ai mea e manaomia, ma e lelei le auala o felauaiga. I lea, ua faaaogā tatau ai mea a le Matai. O le mea moni, o le taofia o le lolomiina o lomiga i se atunuu e lē faapea ai o le a taofia le galuega talaʻi iina. O le a maua pea le anoanoai o lomiga, ma o le a faaauau pea e le faitau selauafe o Molimau a Ieova i na atunuu ona talaʻiina atu ma le maelega i o latou tuaoi le “tala lelei o le filemu.” (Efe. 2:17) E lē gata i lea, ae e iai isi aogā ua maua mai ai i lenei toe faamaopoopoina.
16 I le taʻua o se aogā se tasi, o le tele o masini lomitusi faaonaponei mai Eleni, Suisilani, Tenemaka, ma Holani, sa aauina atu i Filipaina ma Nigeria. O tagata tomai i le faagaoioia o masini lomitusi mai atunuu o Europa, na talia le valaau ina ia ō atu ma avatu masini lomitusi ma aʻoaʻoina tagata o na atunuu i le faaaogaina o masini. O lea, ua maua ai nei e na atunuu ia mekasini e sili ona lelei e pei foi ona maua i isi atunuu.
17 Seʻi manatunatu i se isi aogā: O le tau o le lolomiina o mekasini lea ua faia nei i nai atunuu ia o loo faaauau ai pea ona lolomiina mekasini. O le iuga, i atunuu ia ua lē toe lolomiina ai mekasini, ua avanoa ai nei a latou alamanuia mo isi fuafuaga, e pei o le fausiaina o Maota o le Malo ma fesoasoani atu ai i le tausia o manaoga o uso o loo ola i atunuu matitiva. I lea, o le faaaogaina ma le faaeteete o mea a le Matai, ua mafai ona faatatauina ai i se tulaga e sili atu ona uigā faava-o-atunuu upu a Paulo i Kerisiano i Korinito e faapea: “Ou te le manao ina ia mapu nisi, a e lailoa outou; a e fai faatatau, ina ia fesoasoani lo outou tamaoaiga i lo latou matitiva i nei ona po, . . . ina ia fai faatatau.”—2 Kori. 8:13, 14.
18 O le iuga o lenei tuufaatasiga, ua matuā sili atu ai ona fesootai vavalalata Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i se tulaga sa lei faapea ona iai muamua. E lē o avea o se faafitauli mo Molimau i Tenemaka le lolomia o a latou mekasini i Siamani, e ui sa masani ona lolomia a latou lava mekasini. Ua latou matuā loto faafetai mo le auaunaga a o latou uso i Siamani. Po ua lē fiafia Molimau a Ieova i Siamani ona e faapea ua faaaogā a latou meaalofa tauofo e saunia ai lomiga faale-Tusi Paia mo Tenemaka—po o Ukraine, Rusia, ma isi atunuu? O le mea moni e leai! Ua fiafia i latou i le iloa e faapea, o meaalofa tauofo a o latou uso i na atunuu ua mafai nei ona faaaogaina mo isi fuafuaga tatau.
Tausia o Mea
19 I Maota o le Malo uma lava a Molimau a Ieova i le lalolagi aoao, e iai se pusa mo meaalofa tauofo ua faailogaina faapea, “Meaalofa mo le Galuega a le Sosaiete i le Lalolagi Aoao—Mataio 24:14.” O meaalofa tauofo e lafoina i na pusa e aunoa ma se tasi na te vaaia, ua tuuina atu lea mo le faaaogaina i so o se vaipanoa o manaomia ai se fesoasoani. O le auala e faaaogā ai meaalofa tauofo, e filifilia lea e “le auauna tausi mea faamaoni” ma lālā taitasi. O lea, i atunuu o loo faataga ai e le tulafono, o tupe e tuu i totonu o se pusa mo meaalofa i se tasi atunuu e mafai ona lagolagoina ai galuega a Molimau a Ieova i se isi atunuu e faitau afe maila le mamao. Ua faaaogaina ia meaalofa tauofo i nisi atunuu ina ia saunia ai ni fesoasoani mo faalavelave faafuasei mo uso talitonu o loo mafatia ona o mea e pei o afā malolosi, asiosio, mafuiʻe, ma taua a tagata o atunuu. Ma o na meaalofa tauofo o loo faaaogaina e fesoasoani atu ai i misionare o loo iai i le sili atu i le 200 atunuu.
20 I faapotopotoga o Molimau a Ieova, o se tulafono masani, e na o le faatasi lava i le masina ona taʻua mataupu tautupe—ma e mo na o nai minute lava e faia ai. E leai ni peleti e aoina i totonu o le Maota o le Malo po o fonotaga. E leai foi ni lafoga e tuuina atu i tagata taitoatasi. E leai foi ni tagata e faia ni sailiga tupe. E masani lava ona na o le tasi se mataupu i Le Olomatamata i le tausaga e faamalamalama atu ai le auala e faia ai e i latou o faanaunau e fia faia ni meaalofa tauofo i le Watch Tower Bible and Tract Society e lagolagoina ai le galuega i le lalolagi aoao. E lē o taʻua soo foi i le Ala Mai! le tulaga tautupe o le Sosaiete. O faapefea la ona faatinoina le galuega telē i le lalolagi aoao o le talaʻiina o le tala lelei, fausia o Maota o le Malo o manaomia, tausia o i latou o loo i le galuega faapitoa faataimi atoa, ma avatu ai le fesoasoani i Kerisiano o loo iai le manaomia? Ua faamanuia e Ieova ona tagata i se auala uigaese i le agaga o le limafoai. (2 Kori. 8:2) E matou te faaaogaina ai lenei avanoa e faafetai atu ai ia i latou uma lava na faia se sao i le ‘āva ia Ieova i a latou oa.’ E mafai ona latou mautinoa e faapea, o le a faaauau pea e “le auauna tausi mea faamaoni” ona leoleo i mea a le Matai. Ma matou te tatalo ina ia faaauau pea ona faamanuia e Ieova fuafuaga uma ua faia mo le faalauteleina atu o le galuega i le lalolagi aoao.
[Faaopoopoga i lalo]
a I le fitu o nei atunuu, na lolomiina ai lomiga i fale lomitusi faapisinisi.