TALAAGA O LE SOIFUAGA
Ua Ou Vaaia le Faatuatua o Tagata o Ieova
ATONU e te manatua ni talanoaga e tāua iā te oe. Ou te manatua se ma talanoaga ma saʻu uō i le pe ā ma le 50 tausaga ua mavae i Kenya, a o ma nofonofo i fafo ma tafu se afi. Na eena uma o ma tino i le lā ona ua faitau masina o ma faimalaga. Na ma talanoa i se ata tifaga faalelotu ma na faapea mai laʻu uō: “E ese lenā ata mai i mea o loo taʻua i le Tusi Paia.”
Na ou ʻata ma na manatu laʻu uō e lē o aʻu o se tagata e fiafia i lotu. Na ou fesili i ai: “O le ā se mea e te iloa mai i le Tusi Paia?” E leʻi vave ona ia tali mai. Mulimuli ane, na ia faapea mai o lona tinā o se Molimau a Ieova ma na ia aʻoaʻoina nisi o mea mai iā te ia. Na ou fia iloa ma na ou fai i ai e faamatala mai nisi mea.
Na alu le pō atoa o ma talanoa. Na ia faamatala mai o loo taʻua i le Tusi Paia Satani o le pule o le lalolagi. (Ioa. 14:30) Atonu ua leva ona e iloa na aʻoaʻoga, ae e fou iā te aʻu lenā manatu ma na ou fia iloa atili. E masani ona ou faalogo o le Atua e alofa ma agalelei. Ae e lē tutusa lenā manatu ma mea na ou vaaia o tutupu i le olaga. E ui e na o le 26 oʻu tausaga i lenā taimi, ae e tele mea na ou vaaia na matuā ou lē fiafia ai lava.
O loʻu tamā o se avevaalele tau a le Iunaite Setete. A o oʻu laʻitiiti, na ou iloa ai e telē le avanoa e ono tupu ai se taua faaniukilia ona na nofosauni le vaegaʻau a Amerika e faapā se pomu faaniukilia. Na gāpā le taua i Vietiname a o oʻu aʻoga i le Iunivesite i Kalifonia, ma na ou auai i solo tetee a tamaiti aʻoga. Na tuli solo i matou e leoleo i a latou pouvai. Na tau lē mafai ona matou mānava ma tigā o matou mata i kasa na faaaogā e leoleo. O se taimi na tumu i fetauaʻiga ma fouvalega. Na tagatavaleina nisi taʻitaʻi faapolotiki, tele solo tetee ma fetauaʻiga na tutupu ai. Na tofu le tagata ma ona manatu i le mea e tatau ona fai ma na matuā lē mautonu ai tagata.
Mai i Lonetona e oo i Aferika Tutotonu
I le 1970, na ou faigaluega ai i le talafatai i mātū o Alaska ma e tele tupe na ou maua. Mulimuli ane, na ou malaga i Lonetona, faatau saʻu pasika ma ou faimalaga atu i le itu i saute e aunoa ma se nofoaga patino ou te alu i ai. I ni masina mulimuli ane ai, ae ou taunuu loa i Aferika. A o oʻu faimalaga, na ou feiloaʻi ai i tagata na mananaʻo foʻi e saʻoloto mai i faafitauli na nofo pologa ai.
Ona o mea na ou vaai ma faalogo i ai, ua talafeagai ai la le aʻoaʻoga a le Tusi Paia o loo iai se agaga leaga o loo puleaina mataupufai a le lalolagi. Pe afai la e lē o pulea e le Atua le lalolagi, o ā la mea o loo ia faia? Na ou fia iloa atili.
Na ou maua le tali i nai masina mulimuli ane ai. A o faagasolo taimi, na ou masani ma māfana atu i le toʻatele o tane ma fafine na faamaoni i le Atua moni e toʻatasi, e ui i le tele o tulaga na latou fesagaʻia.
AIALANI I MĀTŪ—“O LE NOFOAGA O POMU MA PULUFANA”
Ina ua ou toe foʻi i Lonetona, na ou faafesootaʻia le tinā o laʻu uō ma na ia aumaia saʻu Tusi Paia. Mulimuli ane na ou alu i Amsterdam i Netherlands. O i inā na vaai mai ai se uso o loo oʻu faitauina le Tusi Paia i lalo o se molī o le auala, ma na ia fesoasoani mai ina ia ou aʻoaʻoina atili nisi mea. Na uma lenā ona ou alu lea i Dublin i Aialani ma ou asiasi ai i le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova. O i inā na ou feiloaʻi ai iā Arthur Matthews, o se uso e atamai ma e iai le poto masani. Na ou talosaga i ai mo se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma na malie e na te faia laʻu suʻesuʻega.
Na ou tinoū e fai aʻu suʻesuʻega ma na ou naunau e faitau tusi ma mekasini na lomia e Molimau a Ieova. Na ou faitauina foʻi le Tusi Paia. Na matuā ou fiafia ai lava. I sauniga a le faapotopotoga, e oo lava i tamaiti na latou iloa tali o fesili na iso ai tagata atamamai i le tele o senituri: ʻAiseā ua tupu ai le amioleaga? O ai le Atua? O le ā e tupu i le tagata pe a oti?’ E na o Molimau a Ieova na matou faifaimea faatasi, ona ou te lē masani i se isi i lenā atunuu atoa. Na latou fesoasoani iā te aʻu ina ia ou atiaʻe le alofa mo Ieova ma naunau e faia lona finagalo.
Nigel, Denis, ma aʻu
Na ou papatiso i le 1972, ma i le tausaga mulimuli ane na amata ai ona ou paeonia ma ou auai ai i se tamaʻi faapotopotoga i Newry i Aialani i Mātū. Na ou nofo i se tamaʻi fale mautotogi i se vaega maugā. Na iai ni povi i se fanua na lata ane, ma na masani ona ou alu ma faataʻitaʻi aʻu lauga i luma o na povi. Na foliga mai na latou faalogologo lelei a o aai. E lē mafai ona latou ofoina mai ni fautuaga, ae na fesoasoani lenā iā te aʻu e faaleleia ai fesootaʻiga ma le aofia. Na tofia aʻu o se paeonia faapito i le 1974, ma na ma galulue ai ma Nigel Pitt o lē na avea ma aʻu uō māfana.
I lenā taimi na matuā tele faiga sauā i Aialani i Mātū. O lea, na faaigoa ai e nisi Aialani i Mātū “o le nofoaga o pomu ma pulufana.” Na taatele fetauaʻiga i magāala, le tafanaina o tagata, ma le faapā o pomu i taavale. O le tele o faafitauli na tutupu, na māfua ona o faiga faapolotiki ma lotu. Na iloa e lotu Porotesano ma le Katoliko e leai se vaega a Molimau a Ieova e faia i faiga faapolotiki, o lea, na mafai ai ona matou saʻoloto e talaʻi ma le saogalemu. E masani ona iloa e tagata e matou te talaʻi i ai taimi ma nofoaga o le a tupu ai se vevesi. E latou te lapataʻia i matou e ʻalofia na nofoaga.
Peitaʻi, na iai lava tulaga na lamatia ai. O se tasi aso na ma talaʻi ai ma Denis Carrigan o se uso paeonia i se taulaga e lata ane. E leai ni Molimau na nonofo ai ma e na o le faatasi lava ona ma ō i ai. Na tuuaʻia e se fafine i maʻua o ni leoleo nanā a Peretania, atonu ona e ma te lē tautatala i le auala e tautatala ai tagata Aialani. Na matuā ma fefefe lava i na tuuaʻiga. Pe a e faaalia uiga faaleuō i se fitafita, na ono fasiotia oe pe tafana ou tulivae. A o ma tutū na o i maʻua i le mālūlū e faatali le pasi, na ma vaaia ai se taavale o afe i le faleʻaiga lea o loo iai le fafine na tuuaʻia i maʻua. Na alu ane le fafine ma talanoa i tamāloloa e toʻalua i le taavale ma tusi mai lona lima iā i maʻua. Na uma lenā ona sau lemū lea o le la taavale ma na la fesili mai i le taimi o le pasi. Ina ua taunuu le pasi, na la talanoa atu i le ave pasi. E ma te leʻi lagona atu a latou tala. E na o i maʻua le pasese o le pasi, o lea na ma mafaufau ai o le a latou faia se mea leaga iā i maʻua pe a teʻa ese le pasi mai i le taulaga. Ae e leʻi tupu lenā mea. A o oʻu oso i lalo mai le pasi, na ou fesili i le ave pasi, “Na fesili atu tamāloloa la e uiga iā i maʻua?” Na tali mai le ave pasi, “Na ou fai i ai ou te iloa oulua, ma aua e te lua popole e leai se mea e tupu iā oulua.”
O le aso o la ma faaipoipoga, Mati 1977
I le 1976 i le tauaofiaga itumalo i Dublin, na ou feiloaʻi ai iā Pauline Lomax, o se paeonia faapito na asiasi mai i Egelani. O se tuafafine e tausaafia, faaleagaga, ma lotomaulalo. Na tausia aʻe i laʻua ma lona tuagane o Ray i le upu moni. I le tausaga mulimuli ane na ma faaipoipo ai ma Pauline ma faaauau ona ma paeonia faapito i Ballymena i Aialani i Mātū.
Na iai le taimi na ma galulue ai i le galuega femalagaaʻi e auauna i o tatou uso i Belfast i Londonderry ma isi vaipanoa na iai lamatiaga. Na pāʻia o ma loto i le faatuatua o o tatou uso ma tuafāfine o ē na tuua talitonuga faalotu na matuā mauaa iā i latou. Na latou liaʻiese foʻi faiga faailoga lanu ma le ʻinoʻino ina ia auauna ai iā Ieova. Na matuā faamanuia ma puipuia i latou e Ieova!
E sefulu tausaga na ou nofo ai i Aialani. Ae i le 1981, na valaaulia ai i maʻua e auai i le vasega lona 72 o le Aʻoga i Kiliata. Ina ua uma le faauuga, na tofia i maʻua e galulue i Sierra Leone i Aferika i Sisifo.
SIERRA LEONE—NA TUMAU FAAMAONI O TATOU USO E UI I O LATOU TULAGA MATITIVA
E toʻa 11 uso ma tuafāfine na matou nonofo faatasi i se fale o misionare. E tasi le umukuka na matou faaaogāina faatasi, e tolu falelētaʻua, lua fale taʻele, tasi le telefoni, tasi le masini tā mea ma le masini faamago ofu. Na tele taimi na pē ai le eletise. Na iai isumu i le taualuga o le fale ae na sao mai gata uogo i le potu pito i lalo.
A o sopoʻia se vaitafe e ō atu i se tauaofiaga i Guinea
E ui lava e lē lelei mea na matou nonofo ai, ae na maua lava le olioli tele ona o le galuega talaʻi. Na faaaloalo tagata i le Tusi Paia, ma na latou faalogologo lelei. O le toʻatele na fai a latou suʻesuʻega ma avea ai ma Molimau a Ieova. Na faaigoa aʻu i lenā vaipanoa iā “Mister Robert” a o Pauline na latou faaigoa iā “Missus Robert.” Ina ua mavae sina taimi, na tele ina ou faigaluega i le ofisa o le lālā ae itiiti ai loʻu taimi i le galuega talaʻi. O lea, na faaigoa ai e tagata Pauline iā “Missus Pauline” ae o aʻu na latou faaigoa iā “Mister Pauline” ma na fiafia i ai Pauline.
A o ma faimalaga atu i Sierra Leone mo le galuega talaʻi
O le toʻatele o o tatou uso e matitiva ae na tausia pea e Ieova o latou manaʻoga, ma i nisi taimi, e faia faapea e Ieova i ni auala mataʻina. (Mata. 6:33) Ou te manatua se tuafafine e pau le tupe na iā te ia o le tupe e faatau ai sa latou meaʻai ma lana fanau i lenā aso, ae na ia ave lenā tupe i se uso na maʻi e faatau ai ana fualaau malalia. Mulimuli ane i le aso lava lenā, na sau se fafine ma totogi le tuafafine e teu lona ulu. E tele tulaga faapea na tulaʻi mai.
NIGERIA—AʻOAʻOINA SE AGANUU FOU
Na ma iai i Sierra Leone mo le iva tausaga. Mulimuli ane tofia i maʻua e galulue i le Peteli i Nigeria. O lea la ua ma galulue i se ofisa o se lālā telē. Na ou faia le galuega lava lea e tasi sa ou faia a o oʻu iai i le ofisa o le lālā i Sierra Leone. Ae na faigatā iā Pauline lenei suiga. I le taimi muamua, na ia faaaluina le 130 itula i le galuega talaʻi, ma na iai foʻi ana suʻesuʻega faale-Tusi Paia na agaʻigaʻi i luma. A o lenei ua tofia o ia e galue i le potu suʻisuʻi, ma na faaalu le tele o lona taimi e fonofono ai ofu masaesae. Na umi se taimi o tau faamasani i lana galuega, ma na ia iloa le matuā talisapaia e isi o lana galuega o loo faia. Na ia saʻili foʻi avanoa e faalaeiau ai isi o le aiga Peteli.
Na fou iā i maʻua le aganuu a Nigeria ma e tele mea e manaʻomia ona ma aʻoaʻoina. O se tasi o mea na tupu, na sau se uso i loʻu ofisa ma faafeiloaʻi mai se tuafafine e fou mai i le Peteli. Ina ua ou faatalofa atu i ai, na ifo toʻele mai le tuafafine. Na matuā ou teʻi lava. Na vave lava ona ou manatua ni mau se lua, o le Galuega 10:25, 26 ma le Faaaliga 19:10. Na ou taumānatu pe e tatau ona ou fai i ai e aua neʻi faia le la mea. Ae i le taimi e tasi, o lea ua ou iloa ua talia i le Peteli, ua ia iloa foʻi la le aʻoaʻoga a le Tusi Paia.
Na matuā ou lē mautonu lava i le taimi atoa na matou talanoa ai, ma na iʻu ai ina fai ni aʻu saʻiliʻiliga. Na ou iloa ai na gaoioi le tuafafine e tusa ai ma aganuu lea na faaauau ona faia i nisi vaega o le atunuu i lenā taimi. O le aganuu foʻi lenā e faia e tamāloloa e faaalia ai lo latou faaaloalo. E lē o se vaega tau tapuaʻiga, auā e iai foʻi tagata o loo taʻua i le Tusi Paia na latou faia faapea. (1 Samu. 24:8) Na matuā ou fiafia lava ona ou te leʻi fai atu se tala e māsiasi ai le tuafafine ona o loʻu lē malamalama.
O le toʻatele o uso ma tuafāfine i Nigeria na matou feiloaʻi, e mataʻina lo latou faamaoni mo le tele o tausaga. O se tasi o i latou na o Isaiah Adagbona.a Na ia aʻoaʻoina le upu moni a o talavou ma mulimuli ane maua i le lepela. Na ave o ia i le nofoaga e tuu ai lepela, ma e na o ia lava le Molimau a Ieova na iai i inā. E ui i teteega, ae na fesoasoani Isaiah i le silia ma le 30 tagata lepela e talia le upu moni, ma na faavaeina ai se faapotopotoga i inā.
KENYA—NA ONOSAʻI USO IĀ TE AʻU
Matou vaaia i Kenya se rhino ua mamate ona mātua
Na tofia i maʻua e galulue i le lālā i Kenya i le 1996. O le taimi lona lua lea na ou toe foʻi ai i Kenya talu mai laʻu asiasiga muamua lea na taʻua i le amataga. Na ma nonofo i le Peteli ma na iai manukī na feoaʻi i le lotoā. E masani ona latou segia atu meaʻai taumafa mata mai i tuafāfine. I se tasi aso na alu ese ai le tuafafine a o matala le faamalama o lona potu i le Peteli, ina ua toe foʻi ane na ia maua ai le tele o manukī o loo aai i meaʻai i lona potu. Na eʻē le tuafafine ma tamoʻe i fafo ae na feʻei manukī ma fepuna i fafo mai i le faamalama.
Na ma auai ma Pauline i se faapotopotoga e tautatala i le gagana Swahili. E leʻi umi ae tofia aʻu e faia le Suʻesuʻega Tautusi a le Faapotopotoga (lea ua taʻua nei Suʻesuʻega Faale-Tusi Paia a le Faapotopotoga). I lenā taimi ou te leʻi malamalama lelei i le gagana. Na ou sauniuni lelei mo le suʻesuʻega ma mafai ai ona ou faitauina fesili. Pe a eseese teisi tali a le aofia ma mea o loo taʻua i le lomiga, ona ou lē malamalama lea. Na ou matuā alofa lava i nai uso ma tuafāfine, ona e leʻi faigofie mo i latou. Na ou maofa i lo latou onosaʻi ma le lotomaulalo i le talia o lenei faatulagaga.
IUNAITE SETETE—MALOSI LE FAATUATUA E UI I LE TELE O LE TAMAOAIGA
E leʻi atoa se tausaga na ma nonofo ai i Kenya. I le 1997, na tofia ai i maʻua e galulue i le Peteli i Brooklyn i Niu Ioka. Ua ma iai nei i se atunuu e tele le tamaoaiga, ma e iai foʻi faafitauli. (Faata. 30:8, 9) Ae e matuā malosi le faatuatua o uso ma tuafāfine i lenā atunuu. E faaaogā e o tatou uso ma tuafāfine o latou taimi ma meafaitino e lagolagoina ai galuega lelei o loo faia e le faalapotopotoga a Ieova, ae e lē ina ia faatamaoaiga ai i latou.
A o faagasolo tausaga, na ma molimauina ai le faatuatua o o tatou uso ma tuafāfine i le tele o tulaga na latou fesagaʻia. Na faaalia e o tatou uso i Aialani le faatuatua e ui i fetauaʻiga. Na faaalia e o tatou uso i Aferika le faatuatua e ui i tulaga mativa ma le maotua o mea e nonofo ai. Na faaalia foʻi e o tatou uso i le Iunaite Setete le faatuatua e ui ina tele le tamaoaiga. E faafiafiaina le finagalo o Ieova a o ia silasila mai o faaalia e tagata le alofa mo ia, e ui i tulaga eseese o loo latou fesagaʻia.
O maʻua ma Pauline i le Peteli i Warwick
“Ua sili atu le televavave” o le alu o tausaga “nai lo o le nila a lē e lalaga.” (Iopu 7:6) O loo matou galulue faatasi nei ma nisi i le ofisa ulu i Warwick i Niu Ioka. E ese lo ma olioli e galulue pea ma tagata e alolofa le tasi i le isi. Ua ma maua le fiafia ma le faamalieina ona ua ma faia le mea sili e lagolago ai lo tatou Tupu o Keriso Iesu. Ua toeitiiti ona ia tauia lea o le anoanoaʻi o ona tagata faamaoni.—Mata. 25:34.
a O loo maua le talaaga o le soifuaga o Isaiah Adagbona i Le Olomatamata o Aperila 1, 1998, itu. 22-27. Na maliu o ia i le 2010.